Planet Napush(t)eni

Danas je dan....
smonny - 13-5-2007 at 10:51

http://e-cards.biberonbg.com/images/11402657591.jpg


smonny - 13-5-2007 at 10:59

Svi nasi stari dobro znaju kako se ranije svake godine slavio poseban dan posvecen majkama. On se i danas slavi, ali - priznat ce svatko - mnogo manje, pogotovo medju mladjima.

Proslava Majcinog dana u svijetu, duboko je ukorijnjena kod mnogih naroda. Prvi zapisi spominju proljetne proslave drevnih Grka u cast bozice Ree, majke bogova. Kako se krscanstvo pocelo siriti Europom, tako se i proslava promijenila, i pocela se slaviti Majka Crkva - duhovna snaga koja je dala zivot i stiti od zla. Tijekom vremena ljudi su poceli slaviti majke, jednako kao i crkvu. U Americi, Majcin dan se od 1872. slavio kao dan posvecen miru. Americki predsjednik Woodrow Wilson je 1914. godine proglasio Majcin dan nacionalnim praznikom. Mnoge zemlje sirom svijeta proslavljaju Majcin dan na razlicite datume u godini, ali vecina europskih zemalja proslavlja ga druge nedjelje u svibnju.

Svrha majcina dana je probuditi uspavanu ljubav i zahvalnost prema zenama koje su nas rodile. Biti kod kuce jer smo uglavnom odsutni. Dokinuti otudjivanje obitelji. Uciniti nas boljom djecom priblizavajuci nas srcima nasih dobrih majki. Razvedriti zivote nasih majki. Dati majkama do znanja da ih cijenimo, iako to bas ne pokazujemo cesto.

Majcin dan je tu da nas podsjeti na nasu duznost prije nego bude prekasno. Nakana ovoga dana jest da aktivnije razmisljamo o nasim dragim majkama. Da rijecima, darovima, djelima, osjecajima, i na sve druge moguce nacine udovoljimo majci i usrecujemo je svakog dana, trajno imajuci na umu Majcin dan. Ako niste kod kuce, pisite majci cesto, recite joj nekoliko lijepih rijeci, pohvala, i recite joj koliko je volite. Majcina ljubav je nova svaki dan.

http://www.sveti-juraj.com/mr00.jpg


misko - 13-5-2007 at 11:31

svima mamama od srca sve najbolje


smonny - 17-5-2007 at 12:07

Cetrdeset dana nakon uskrsnuca slavimo blagdan Uzasasca Kristova ili Spasovo. Ta svetkovina oznacuje svrsetak Isusova ukazivanja apostolima, a broj od cetrdeset dana znaci puninu njegova djelovanja na zemlji, ispunjenje svega sto je donio za spas covjecanstva. Uzasasce pak znaci da je on sada i kao covjek uzdignut u bozanske sfere, da je i kao covjek postao gospodar neba i zemlje, da je sjeo zdesna Bogu. Sjediti zdesna Bogu biblijski je izraz koji oznacuje da netko ima Bozju vlast u rukama. Krist, dakle, ima vlast nad svima, posebno nad zlom i Zlim. Na njemu je da podlozi zlo i Zloga Ocevoj volji, da onda konacno bude Bog sve u svima.

Egzegetski i teoloski gledano, smatra se da je Isus doista pokazao fenomen uzdizanja prema nebu i da je to bio znak njegova duhovnog uzdizanja u Ocev narucaj. Tako je on i kao covjek, a ne samo kao Sin Bozji, jedno s Ocem i Duhom Svetim u istoj slavi. On je postao covjekom da sve nase ljudsko uzme na sebe, a sve Bozje da dadne nama, te nas uzdigne tamo gdje je on. Kristovo uzasasce na nebo usmjeruje nase poglede prema domovini, kamo smo pozvani i kamo idemo, da bismo snagom tog pogleda pobjedjivali zla, nevolje i bitke u nasem zivotu. Isus nije otisao sa zemlje te nas ostavio sirocad i same, nego je uzlazeci na nebo jos jace ostao u nasoj imanenciji, medju nama prisutan. Tek sada kad je preuzeo gospodstvo nad svijetom, nad svakim covjekom, nad svakim detaljem tvog zivota i ljudske povijesti, tek sada je potpuno medju nama i s nama do svrsetka svijeta. Isusov izraz ja sam s vama u Bibliji znaci Bozju moc, prisutnost i garanciju pobjede. Vjernik je siguran da ce pobijediti zlo. On ne vjeruje zlu, ne da se prevariti Zlim, zavarati trenutnim mrakom, nego vjeruje u zoru i vec vidi dan koji dolazi.

Vjernik nije otudjen stanovnik ove zemlje koji bi neprestano gledao prema nebu i mastao o njemu, te mislio kako treba podnijeti zla ovdje, jer ce tamo uzivati. Vjernik je covjek koji od Isusove vlasti i moci uzima snagu da pobijedi zlo, patnju, ratove i bijedu oko sebe. Apostoli su na dan Uzasasca culi rijeci: Ljudi Galilejci, sto stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus koji je od vas uzet u nebo, isto ce tako doci kao sto ste vidjeli da odlazi u nebo. Isus stalno dolazi, on je vec medju nama, ulazi u svaku situaciju.

Vjernik je covjek ciji su korijeni u Isusu Kristu, te zato nosi plodove Kristovog zivota, njegovu milost i spas u svijet. On je pozvan svjedociti da je Bog s nama, da ne ocajavamo zbog poteskoca, problema, nesreca i katastrofa. On je poput djecaka na brodu usred bure i oluje koji se jedini ne boji, jer mu je Otac na kormilu.

Krscanin treba biti svjestan da mu je Isus dao svu vlast. Isus, naime, kaze: Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji i zato idite i ucinite sve ljude mojim ucenicima. Krscanin nije bolji od drugih, on nije bez grijeha, slabosti i pogresaka, pa ipak on u sebi nosi sile kojima moze pobijediti zlo u sebi i u svijetu, a to su Bozja rijec i prisutnost Kristova duha.

Svetkovina Uzasasca dokaz je spasa za citavo covjecanstvo, zato se zove Spasovo. Ona je garancija da je dobro biti covjek. Nesrece i nevolje samo su napasti koje nas zele zaustaviti, ali na nama je da ne posumnjamo nego da sigurno idemo ususret novom svijetu, novom nebu i novoj zemlji.
Moli Boga da te uvede u tu silu i taj svijet.

http://www.feiertagsseiten.de/gesetzliche/christi-himmelfahrt/Himmelfahrt2.jpg


elmi - 25-5-2007 at 15:09

Od posljednje Štafete mladosti proteklo je tačno 20 godina. Te 1987. godine posljednji put je stigla u Beograd i odatle ušla u historiju, zajedno sa Danom mladosti. Osim šačice ljudi koja se trudi da obilježi taj dan, rijetko ko bi ga se uopšte i sjetio da nema večernjeg dnevnika. Dan mladosti je danas, nakon 62 godine od prve proslave, obilježen i u Sarajevu.

Članovi društva "Josip Broz Tito" položili su cvijeće ispred spomenika Maršala Tita u parku Kampusa Sarajevskog univerziteta.


http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/070525024.jpg

Odlukom Centralnog komiteta Saveza komunističke omladine Jugoslavije da se 25. maja 1945. svečano proslavi Titov rođendan, započela je prva u nizu manifestacija koje su svoju tradiciju zadržale 42. godine. Tada je rođena ideja da omladinci i omladinke trčeći kroz cijelu zemlju nose i palice - štafete, a u njima rođendanske čestitke. Prva štafeta je krenula iz Titovog rodnog mjesta, Kumovca, a kasnije je svake godine kretala iz drugog mjesta.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/070525024.9.jpg


Štafeta je prošla kroz tri perioda. Prvi period bio je "Titova štafeta" koja je slavila Titov rođendan i potrajala do 1956. godine. U prvoj štafeti 125 hiljada omladinaca pretrčalo je devet hiljada kilometara i u Zagrebu predalo Josipu Brozu devet štafeta. Ostale štafete Tito je primao ispred Belog dvora u Beogradu.

Prve štafete su bile najorginalnije i najiskrenije. U njima su se nalazile poruke anonimusa: pionira, radnika, seljaka... Štafeta je prelazila planine, ronioci su je nosili ispod mora, padobranci s njima iskakali iz aviona.

Od 1956. godine, na inicijativu Josipa Broza 25. maj postaje praznik omladine. Proslavlja se kao Dan mladosti, a štafeta prestaje biti Titova i pretvara se u "Štafetu mladosti". Doček i predaja štafete preselio se na stadion JNA u Beogradu gdje se održavala velika svečanost. Ipak, već tada štafeta postaje institucionalizovana i nimalo spontana. Prema "republičkom ključu" (zvuči li vam ovo poznato?) birani su oni koji su posljednji nosili štafetu te je predavali Titu.
Svake godine na stadionu JNA, Dan mladosti obilježavan je spektakularno. Omladinske i pionirske grupe iz svih krajeva SFRJ, potpomognute pripadnicima JNA izvodile su dvosatni sletsko-plesno-scenski program. Slet je uvijek počinjao u 20 sati i bio je živi TV prijenos bi prikovao cielu zemlju uz TV prijemnike. Ako je neko u komšiluku imao TV u boji, kod njega bi se napravilo sijelo i divilo se šarolikim plesovima Titove omladine.

I poslije Tita – Tito

Štafetu, koja je krenula u susret 88. Titovom rođendanu, 4. maja 1980. na putu kroz Hrvatsku, zaustavlja vijest o Titovoj smrti. Odlučeno je da se put štafete prekine, te je položena na posmrtni odar primaoca u Skupštini SFRJ.

Štafeta mladosti nastavlja svoj put i poslije Titove smrti, kao simbol ljubavi i odanosti njegovom djelu i nosi ime "I poslije Tita - Tito". Ipak, poslije izvjesnog vremena društvo se promijenilo. Pisane poruke uz štafetu dobivaju prizvuk pesimizma. Pokreću se i polemike o daljoj sudbini manifestacije.
Skandal za kraj

Posljednju Štafetu mladosti 1987. godine prati skandal u koji su uključene i vojska i policija. Idejno rešenje plakata za manifestaciju Dana mladosti stiže iz ljubljanskog dizajnerskog studija "Novi kolektivizam". Riječ je bila o prepravljenom plakatu iz nacističke Njemačke. Urađen je po uzoru na sliku "Treći rajh" Richarda Kleina. Čak ni štafetna palica nije izgledala isto. Prikazivala je građevinu na četiri stuba koju je bilo nemoguće nositi.

Nakon skandala, usvojeno je novo rješenje štafete, koje se opet znatno razlikovalo od ostalih. Bila je napravljena od pleksiglasa u kojoj su se vidjelo osam kapi krvi. Gledano iz današnje perspektive, na nju se može gledati kao uvod u krvoproliće koje je uslijedilo u Jugoslaviji.


http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/070525024.6.jpg


Merjem - 31-5-2007 at 09:20

Zagreb slavi Dan grada i blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata


Dan je grada Zagreba i blagdan njegove zaštitnice Majke Božje od Kamenitih vrata.

Kao i ranijih godina, od jutarnjih sati podno Medvednice odvija se niz događaja kojima će se obilježiti rođendan metropole.

Neke od njih najavljuje ravnatelj koncertne direkcije Zagreb, Davor Žagar.

Na svečanoj sjednici Gradske skupštine između ostalog bit će dodjeljene i nagrade grada Zagreba.

Kasnije popodne u 19 sati s trga ispred Katedrale krenut će procesija zaštitnice grada Zagreba Majke Božje od Kamenitih vrata, koju će predvoditi nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić.

Zagrepčanima će potom u Lisinskom zasvirati Zagerbačka filharmonija, dok će se u Domu sportova moći zabavljati uz latino zvuke Gipsy Kingsa.


eye4eye - 22-6-2007 at 09:17

http://bhmedia.se/slike/partizanka05.jpg

Dan antifasisticke borbe je drzavni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.

Obiljezava se u znak sjecanja na 22. lipnja 1941. kad je u sumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisacki partizanski odred, ujedno i prva antifasisticka postrojba u tadasnjoj okupiranoj Europi.

Nacisticka je Njemacka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je ponisten pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju izmedju ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunisticke partije u Sisku nasli su se u opasnosti, te su se iz grada povukli u okolicu - najprije u selo Zabno, a potom u sumu Brezovica kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisacki partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na zeljeznici.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik, Vlado Janjic-Capo, i komesar, Marijan Cvetkovic, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu vecinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom podrucju, a zavrsetak Drugoga svjetskog rata dozivjela su tridesetosmorica tih boraca.

Osnutak sisackog odreda oznacio je pocetak organizirane antifasisticke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo vise od 500.000 hrvatskih gradjana. U postrojbama Narodnooslobodilacke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

Dan antifasisticke borbe obiljezava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivsoj SFRJ kao Dan antifasisticke borbe slavio se 27. srpnja - Dan ustanka naroda SR Hrvatske - iako je osnutak sisackog odreda tom danu predhodio vise od mjesec dana.


burek_u_svemiru - 22-6-2007 at 13:55

zivjele ovakve pionirke:lola:


Stuka - 22-6-2007 at 16:54

ja bih bio drug tito ako se moze...:uk:


smonny - 22-6-2007 at 17:00

Quote:
Originally posted by burek_u_svemiru
zivjele ovakve pionirke:lola:

ono ti je partizanka...:lola:
ovo su ti primjerni pioniri :pjano:
http://i16.photobucket.com/albums/b13/monikas/sandaja.jpg


burek_u_svemiru - 22-6-2007 at 22:33

znam taki sam i sam bio zut,zalizan i ruzan do bola:ave:


eye4eye - 25-6-2007 at 09:19

Republika Hrvatska danas proslavlja Dan drzavnosti, prisjecajuci se 25. lipnja 1991. kada je Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.



http://zlatkoba.wolf.hr/slike%20raz/croatia%20flag.gif
Tog datuma Hrvatski je sabor donio odluku o postupku razdruzivanja RH od drugih republika SFRJ te postupak za medjunarodno priznanje

To je nadnevak koji zauzima kljucno mjesto u povijesti hrvatske drzavnosti i prekretnica je na putu prema suverenosti, samostalnosti, medjunarodnoj afirmaciji i teritorijalnoj cjelovitosti hrvatske drzave, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Seks i sam sudionik dogadjaja 1991.
Povijesnu Odluku Hrvatski je sabor, tada Sabor Republike Hrvatske, donio na zajednickoj sjednici svih svojih vijeca, jasno naznacivsi da tim cinom Republika Hrvatska pokrece postupak razdruzivanja od drugih republika i zajednicke drzave SFRJ te postupak za medjunarodno priznanje.
Sabor je na istoj sjednici donio i Deklaraciju o proglasenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Povijesnoj odluci o pokretanju postupka razdruzivanja prethodio je referendum u svibnju 1991., na kojem se golema vecina hrvatskih gradjana, vise od 94 posto, ocitovala da Hrvatska ne treba ostati u tadasnjoj jugoslavenskoj drzavi.
Osim toga, u proljece i rano ljeto te 1991. Hrvatska i njezini gradjani vec su bili suoceni s pobunom lokalnih Srba kao i srpskim teroristickim napadima na hrvatske gradove i sela te stradanjem civila.
Zbog medjunarodnih pritisaka i uvjerenja da ce time lakse teci pregovori o razdruzivanju, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske nije se primijenila odmah, nego je Brijunskom deklaracijom to odgodjeno na tri mjeseca. Moratorij je istekao 8. listopada 1991., kada Republika Hrvatska definitivno raskida drzavno-pravne veze s ostalim jugoslavenskim republikama i postaje samostalna i neovisna drzava.
Sredisnja proslava Dana drzavnosti Republike Hrvatske ove ce se godine odrzati u Vukovaru, a nazocit ce joj predsjednici Republike, Hrvatskog sabora i Vlade RH, Stjepan Mesic, Vladimir Seks i Ivo Sanader.
Prije odlaska u Vukovar, Vlada RH ce u Zagrebu odrzati svecanu sjednicu, na kojoj ce, uz premijera dr. Ivu Sanadera i clanove Vlade, nazociti predsjednik Republike Stjepan Mesic i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Seks.
Kako je najavljeno, prije sjednice drzavni ce vrh s izaslanstvima i udrugama proisteklim iz Domovinskog rata poloziti vijence i zapaliti svijece kod spomenika Glas hrvatske zrtve - Zid boli, te kod Sredisnjeg kriza u Aleji poginulih branitelja iz Domovinskog rata na Mirogoju. Na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tudjmana na groblju Mirogoju takodjer ce vijence poloziti premijer Sanader, predsjednik Hrvatskog sabora Seks, izaslanstvo predsjednika Republike te udruge proistekle iz Domovinskog rata. Predsjednik Mesic vijenac ce poloziti i na grob Narodnih heroja na Mirogoju.
Nakon svecane sjednice Vlade RH, na Trgu bana Josipa Jelacica bit ce svecano postrojavanje pripadnika Oruzanih snaga RH i hrvatske policije, kojem ce nazociti predsjednici Republike, Hrvatskog sabora i Vlade, Stjepan Mesic, Vladimir Seks i Ivo Sanader.
U povodu Dana drzavnosti u crkvi sv. Marka u Zagrebu sluzit ce se u 9 sati sveta misa za Domovinu, a euharistijsko slavlje predvodit ce predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zagrebacki nadbiskup kardinal Josip Bozanic.
Svecani program na Dan drzavnosti u Vukovaru zapocet ce svecanom misom, koju ce u 10 sati u zupnoj crkvi sv. Filipa i Jakova predvoditi vojni ordinarij u Hrvatskoj, msgr. Juraj Jezerinac.
Poslijepodnevnom dijelu programa, koji ce u vojarni 204. vukovarske brigade zapoceti podjelom diploma polaznicima Ratne skole "Ban Josip Jelacic" i kadetima pilotima, nazocit ce predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oruzanih snaga Republike Hrvatske Stjepan Mesic te predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade RH, Vladimir Seks i dr. Ivo Sanader.
Prije dolaska u vojarnu, predsjednici Mesic, Sanader i Seks poloziti ce vijence i zapaliti svijece na Memorijalnom groblju zrtava iz Domovinskog rata i mjestu masovne grobnice na Ovcari.
Nakon pozdravnih govora i cestitki zapovjednika Zapovjednistva za zdruzenu izobrazbu i obuku (ZZIO), nacelnika Glavnog stozera Oruzanih snaga RH i ministra obrane Berislava Roncevica, sudionicima svecanosti u vukovarskoj vojarni obratit ce se prigodnim govorima predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oruzanih snaga RH Stjepan Mesic, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Seks i predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader.:smilie_flagge19:


smonny - 1-8-2007 at 09:41

http://www.croatia.ch/7dana_ch/images/111.gif

Danas, cijela Svicarska slavi 1. August, svicarski nacionalni praznik. U svakoj opcini odrzava se prigodna festa.

Legenda kaze da su se na taj dan, 1291. godine, na livadi brda Ruetli - Ruetliwiese , sastali odlucni muzevi prakantona, Uri, Schwyz i Unterwalden, da bi sklopili savez za obranu od Austrijanaca i drugih tadasnjih neprijatelja. Da bi zapecatili taj vjecni Savez potvrdili su to zakletvom, koja je poznata kao Ruetlischwur, Ruetli- zakletva.

Prema usmenoj predaji, nakon sto su se te tople ljetne noci okupili na livadi iznad jezera Vierwaldstaettersee, obratio im se Werner Stauffacher rijecima koje u slobodnom prijevodu glase: Braco, stojimo ovdje u ime Bozje i jedni drugima pruzamo ruke. Jedna volja, jedan cilj nas spaja: Hocemo biti slobodni. U najdubljoj nevolji obecajemo da cemo jedni drugima pomagati i u borbi protiv neprijatelja stajati skupa i da se necemo nikakvoj sili pokoriti. Ako je medju vama ijedan, koji nije spreman svoj zivot, svoje imanje i svoju krv zrtvovati, neka napusti ovaj krug!

Nijedan ne istupa, svi sute. Tada Stauffacher svecanom ozbiljnscu nastavi sa zakletvom: Onda, prijatelji moji iz Urija, Schwyza i Unterwaldena, podignite ruke na zakletvu! Trojedni Bog je svjedok, da smo zakljucili stititi nasu slobodu protiv svake strane sile i svake moci, za nas i za nasu djecu!

Kao sveti zbor odjeknula je zakletva u tihoj noci: Kunemo se!

http://www.croatia.ch/7dana_ch/images/ruetlischwur.jpg

I tako je sve zapocelo tom zakletvom, a s vremenom i stoljecima se sve vise kantona pridruzivalo Savezu prakantona, neki milom neki silom, mirnim putem ili ratovima, dok nije nastala Svicarska konfederacija kakvu danas poznajemo.

Taj događaj slave Švicarke i Švicarci, a s njima i mi koji živimo u Švicarskoj, 1. kolovoza svake godine kao švicarski nacionalni praznik - 1.August, Schweizer Nationalfeiertag.

Pored centralnih proslava, od kojih je najpoznatija ona koja se svake godine odrzava upravo na brdu Ruetli u Centralnoj Svicarskoj, svaka opcina ima i svoju internu festu na kojoj se okupi domace stanovnistvo, ali i mnogi stranci.

Na okolnim brdima zapale se vatre - visinski krijesovi, djeca odmarsiraju svoj uobicajeni mimohod s lampionima, tu i tamo gimnasticari prikazu svoje za tu priliku uvjezbane vratolomije, amaterske dramske grupe svoju najnoviju predstavu, a mjesna glazbena drustva zabavljaju prisutne svojim glazbenim programom.

Na svakoj festi organizatori angaziraju neku poznatu osobu iz politike, kulture, nauke ili sporta, koja ce vise ili manje briljirati svojim produhovljenim i cesto poentiranim, za 1..August-festu specijalno pripremljenim govorom.

Mjesna drustva pobrinu se za ponudu jela i pica, a na festama se obicno ponudi vec tradicionalni Rizotto, Bratwurst, Cervelat ili neke druge specijalitete, pa feste znaju uz glazbu, jelo i pice, u ugodnoj atmosferi, potrajati do u nocne sate - ukoliko to lijepo vrijeme dozvoli - a na kraju svecanosti i skoro obavezni vatromet.


eye4eye - 5-8-2007 at 09:46

http://www.kodzlaje.com/images/razno/rslike/oluja.jpg


Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te obiljezava 12. obljetnicu vojno-redarstvene operacije "Oluja", u kojoj je, nakon pet godina srpske okupacije, oslobodjen grad Knin i najveci dio okupiranog hrvatskog teritorija.

"Olujom" su ujedno stvorene pretpostavke za zavrsetak rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te za mirnu reintegraciju hrvatskoga Podunavlja u ustavno-pravni poredak RH.
Posebno odusevljenje diljem Hrvatske izazvalo je oslobadjanje Knina, dugogodisnje srediste i simbol srpske pobune, koja je zapocela u ljeto 1990., blokadom hrvatskih prometnica, da bi s vremenom prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrba.
Lokalnim Srbima u tome je pomoc pruzala tzv. Jugoslavenska narodna armija, cije su snage i naoruzanje pristizali iz Srbije i Crne Gore.
Iako skrivana iza fraze o navodnoj ugrozenosti Srba, priroda pobune pokazala se iskljucivo velikosrpskom, sto je potvrdilo stvaranje paradrzave, tzv. RS Krajine, s namjerom prikljucenja Srbiji.
Visegodisnji pokusaji da se na miran nacin reintegriraju okupirani prostori bili su bezuspjesni, a predstavnici pobunjenih Srba samo su dan prije pocetka "Oluje" u Zenevi odbili jos jednu ponudu hrvatskih vlasti da se problem rijesi mirnim putem.
Za Hrvatsku politicki i gospodarski neodrzivo stanje promijenila je "Oluja", koja je zapocela je u petak, 4. kolovoza, u 5 sati ujutro.
U svega 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nesto manje od 10,5 tisuca cetvornih kilometara, odnosno gotovo petinu drzave.
Pred napredujucim hrvatskim snagama, iz Hrvatske su u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle tisuce lokalnih Srba, sto je otvorilo brojne rasprave u Hrvatskoj i medjunarodnoj javnosti.
Srpska strana uvjeravala je da se radilo o spontanom odlasku, no dokumenti i videozapisi govore da je to bio dobro pripremljen i uvjezban odlazak.
Hrvatski je Sabor lani donio Deklaraciju o "Oluji", kojom je tu
operaciju oznacio kao odlucujucu bitku, koja je Hrvatskoj donijela mir i slobodu, trajno promijenila odnose vojnih snaga u BiH te srusila mit o snazi, junastvu i nepobjedivosti srpske vojske.
Sabor je pozvao na cuvanje sjecanja na "Oluju", koje treba sadrzavati i pravo na sustavno i slobodno istrazivanje tamnih strana te i svih drugih ratnih operacija.
Hasko tuziteljstvo je za krsenje ratnog i humanitarnog prava tijekom i nakon "Oluje" optuzilo cetvoricu hrvatskih generala - Antu Gotovinu, Mladena Markaca i Ivana Cermaka.
Obljetnicu "Oluje" drzavni ce vrh i ove godine obiljeziti na
sredisnjoj svecanosti u Kninu, koja ce zapoceti polaganjem vijenaca na Gradskom groblju, nakon cega ce se, u vojarni Kralj Zvonimir, svecano postrojiti 4. gardijska brigade, te podici drzavni stijeg na Kninskoj tvrdjavi.
Misu za Domovinu u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Zavjeta predvodit ce sibenski biskup Ante Ivas.


eye4eye - 11-8-2007 at 20:35

http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/Jun2007//56627.jpg
Roditelji nestale Madeleine McCann broje 100. dan od nestanka njihove djevojcice u Portugalu.

Kate I Gerry McCann suocavaju se sa natpisima nekih portugalskih novina da je Madeleine vjerojatno mrtva, kao i optuzbama da su nekako upleteni u njezin nestanak.
Stoti dan neizvjesnosti obiljeziti ce molitvom, dok ce nekolicina britanskih sportasa iskazati svoju potporu.
Momcadi Premier lige na zagrijavanju pred utakmicu nositi ce majice sa slikom Madeleine McCann.
Njeni roditelji vjeruju da je jos uvijek ziva jer nisu vidjeli nikakve konkretne dokaze koji bi im govorili suprotno.
Dosli su u srediste pozornosti nakon sto je policija pocela sumnjati u njihovu pricu da je Madeleline oteta iz njihovog apartmana u Praia da Luzu 3. svibnja.
U medjuvremenu, otkriveni su tragovi krvi u sobi u kojoj je Madeleine posljednji put vidjena. Uzorci su poslani na analizu u laboratorij u Birminghamu.

http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/Jun2007//53822.jpg
Proslog je tjedna objavljeno da je djevojcica veoma slicna Madeleine vidjena u Belgiji u jednom restoranu. Boca soka iz koje je pila poslana je na analizu, ali rezultati nisu potvrdili niti opovrgnuli da je to bila ona.
Kako su rekli u laboratoriju koji je provodio analizu, pronasli su DNA muskarca koji je sjedio sa djevojcicom, ali ne i dovoljno njenih tragova. Misle da je vjerojatno muskarac popio iz boce nakon djevojcice te tako prekrio njene tragove.
McCannovi tvrde da ih sve veca medijska pozornost nije otjerala iz Portugala. Isticu da je veoma tesko kada ljudi govore da im je kci mrtva i da su oni nekako povezani s time. Sve sto zele je da se Madeleine vrati i da se sazna istina.
Nadaju se da ce ostati dovoljno jaki i prezivjeti sve na sto naidju. Sastali su se sa portugalskim istraziteljima nekoliko puta i najvise ih smeta sto ne mogu dobiti tocnu informaciju.

http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/May2007//48219.jpg
Prema portugalskim zakonima, policija ne smije javno iznositi detalje otvorene istrage, ali njihov je glasnogovornik istaknuo da postoje indicije koje govore da Madeleine nije oteta. Paul Luckman iz Portugal Newsa prokomentirao je da se u posljednja dva tjedna istraga promijenila. Misli da je to zbog cinjenice sto se policija u sto dana istrage gotovo nije makla sa pocetne tocke.
U Portugalu i Velikoj Britaniji organiziraju se mise na kojima ce se moliti za nestalu djecu.
McCannovi su na YouTubeu pokrenuli stranicu na kojoj ce se ostavljati video snimke i fotografije nestale djece.
Medjunarodni centar za nestalu i iskoristavanu djecu iz Washingtona upravljati ce stranicom "Don't you forget about me" (nemoj me zaboraviti).


elmi - 16-8-2007 at 19:43

Kada je 26. juna 1977. godine Elvis Presley okončao svoju turneju koncertom u Indianapolisu niko nije ni sumnjao da će to biti posljednja živa svirka Kralja rokenrola. Nakon povratka u Graceland, odmarao se za nastup u Portlandu zakazan za 17. avgust. Dan ranije, na podu kupatila Elvisovo beživotno tijelo pronašla je njegova vjerenica Ginger Alden. Kralj je umro.

Elvis Aaron Presley svijet je ugledao 8. januara 1935. godine u Tupelu. Nažalost, njegov brat blizanac nazvan Jesse Garon, rođen je mrtav. Trinaest godina kasnije sa roditeljima je preselio u Memphis, grad koji mu je proširio muzičke vidike i postao dom.



http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/070816020.jpg
Na Elvisa je velikog utjecaja ostavila country, gospel i crnačka muzika. Kasnije, kada mu je karijera krenula, mnogi su ga optuživali da se proslavio i postao veliki tako što je pokrao crnačku muziku. No istina bi bila da je zahvaljujući mnoštvu utjecaja Elvis razvio poseban stil zbog kojeg ga se i danas naziva Kraljem.

I veliki John Lennon jednom je prilikom rekao: "Prije Elvisa nije bilo ničega".

Nakon mature, zaposlio se kao vozač kamiona. Njegove prve snimke napravljene su 1953. i 1954. isključivo za Elvisovu dušu. Upravo su mu one utrle put do vlasnika izdavačke kuće Sun, Sama Phillipsa. Phillips, koji je sredinom 1954. tražio bijelog pjevača s crnačkim osjećajem za ritam, ujedinio je Elvisa s gitaristom Scottyem Mooreom i basistom Billom Blackom s kojima je snimljena blues pjesma Arthura Crudupa koja je postala prvi Elvisov single, "That's All Right Mama".

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/070816020.3.jpg


Prvih pet singlova koje je snimio za Sun postali su Elvisovi najbolji singlovi i najbolji rokenrol ikada odsviran. "Mystery Train", "Baby Let's Play House", "Good Rockin' Tonight", "The Blue Moon of Kebtucky" i "That's All Right Mama" postali klasici ranog rocka.

Filmsku karijeru započeo je 1956. filmom "Love me Tender" i nastavio je sa još 30 igranih filmova. Sa tačke gledišta kritike, filmovi nisu bili dobri, ali bez obzira na to publika ga je obožavala. Uglavnom je bila riječ o muzičkim filmovima, ako bi ga pokušali žanrovski klasificirati jedino što nam pada na um jeste; žanr: Elvis.

Elvis je Priscillu upoznao na služenju vojnog roka u Njemačkoj, kada je imala samo 14 godina. Bila je uz njega tokom 60-ih godina, da bi je oženio 1. maja 1967. u Las Vegas. Njihova jedina kćerka, Lisa Marie rođena je tačno devet mjeseci kasnije.


http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/070816020.2.jpg



Elvisove posljednje godine nisu prolazile u sreći i veselju. Brak sa Priscillom raspao se 1972. godine. Nakon razvoda, Elvis se počeo debljati, a 1975. nastupaju ozbiljniji zdravstveni problemi, dijabetes, gastritis te problemi sa drogom.

U aprilu 1977. godine preživljava srčani udar, ali ne mijenja način života. 16. avgusta 1977. godine Elvis pada u komu. Doktori su mu pokušali spasiti život, ali bez uspjeha. Kao uzrok smrti spominju se narkotici, no službeni podaci nikada nisu objavljeni.

Poznato je da mnogi tvrde da mu je bilo dosta karijere, da je jednostavno inscenirao svoju smrt kako bi nastavio miran život. Da je to istina, Kralj bi danas imao 72 godine.

I danas će, kao i svake godine, desetine hiljada obožavatelja posjetiti Elvisov grob na njegovom imanju Graceland.


http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/070816020.1.jpg


eye4eye - 30-8-2007 at 11:39

http://library.thinkquest.org/5886/dianacancer.jpg




http://zlatkoba.wolf.hr/webmaster/my%20butt/VIDEO%20OVDJE.png


smonny - 4-10-2007 at 08:57

Kada je 4. listopada (oktobra) 1957., u jeku Hladnog rata, prvi umjetni satelit Sputnjik iz svemira emitirao slavni bip bip, Sovjetski Savez poceo je sa SAD-om utrku u osvajanju svemira.

Pola stoljeca poslije, dojucerasnji hladnoratovski neprijatelji zajednicki istrazuju svemir, njihova dostignuca provela su revoluciju u svakodnevnom zivotu 21. stoljeca, no u bliskoj buducnosti stafetnu palicu u osvajanju svemira ponijet ce azijske gospodarske sile.

Ruski konstruktor Boris Certok, jedan od tvoraca prvih sovjetskih raketa R7, koje su zapravo omogucile lansiranje Sputnjika u orbitu, prisjeca se da je svemirska era zapocela kada je Sputnjik, mala metalna kugla teska 83 kilograma, lansirana u 2 sata i 28 minuta pomocu raketoplana R7, prethodnice Sojuza.

Lansiranje je bilo tajno iz stepe u Kazahstanu, koja ce poslije dobiti naziv Bajkonur i odakle ce, 12. travnja 1961., u svemir krenuti i prvi covjek Jurij Gagarin.

http://www.net.hr/2007/10/03/0448007.17.jpg


eye4eye - 8-10-2007 at 08:38

http://www.nacional.hr/repository/images/_variations/a/e/aede84e7c732a55dd2395d2c0e44108d_large.jpg

Premijer Ivo Sanader i predsjednik Stjepan Mesic
U Hrvatskoj se danas obiljezava Dan neovisnosti. Prije 16 godina Sabor je na sjednici donio odluku o prekidu svih drzavnopravnih veza s tadasnjom SFRJ. U povodu Dana neovisnosti, 8. listopada, cestitke svim gradjanima Republike Hrvatske uputili su predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic, premijer Ivo Sanader i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Seks.

" Dan neovisnosti ove godine docekujemo u ozracju zadovoljstva zbog odluke Europske unije da otvori pregovore s nasom zemljom o punopravnom pristupu toj asocijaciji. Toj odluci prethodila su visegodisnja nastojanja tijela drzavne i javne vlasti da se ispune kriteriji potrebni za takav korak. No osnovni korak ucinjen je 8. listopada 1991., kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o proglasenju neovisnosti Republike Hrvatske. Ovaj je praznik prigoda da iskazemo zahvalnost svima koji su u postizanje i ocuvanje neovisnosti Republike Hrvatske ulozili svoj rad i znanje, a posebice onima koji su za nju polozili svoj zivot", stoji u cestitki predsjednika Mesica.

"Prije 16 godina, 8. listopada 1991. godine, Hrvatski sabor, slijedeci viziju i uvjerenje svojih gradjana, donio je povijesnu odluku o raskidu drzavno-pravnih odnosa s bivsom drzavom. U turbulentnim vremenima Domovinskog rata, iznimnom pozrtvovnoscu i hrabroscu, vodjeni idealima slobode, hrvatski su branitelji stvorili temelje drzave koja je svoju buducnost odlucila graditi na vrijednostima demokracije, postujuci ljudska i manjinska prava. Svjesni njihove zrtve, duzni smo Hrvatsku voditi ispravnim putem, osiguravajuci njezinim gradjanima drzavu stabilne demokracije u kojoj su vladavina prava i drustvena jednakost na prvome mjestu", stoji u cestitki premijera Sanadera.

"Osmoga listopada Republika Hrvatska obiljezava Dan neovisnosti, drzavni blagdan koji u punom smislu rijeci simbolizira ostvarenje vjekovnog sna hrvatskog naroda o vlastitoj i neovisnoj drzavi. Povijesna sjednica Hrvatskog sabora, na kojoj je 8. listopada 1991. godine donesena kljucna odluka kojom su raskinuti drzavno-pravni odnosi s bivsom drzavom, izraz je teznji i opredjeljenja hrvatskih gradjana i tadasnjega drzavnog vodstva, da svoj hod u buducnost nastavi kao potpuno samostalna i suverena drzava. S tim danom hrvatski narod je zapoceo tezak, dugotrajan put, i u teskim ratnim okolnostima, ponajprije zahvaljujuci svim hrvatskim domoljubima, svim hrvatskim braniteljima, ocuvao i obranio opstojnost i samostalnost hrvatske drzave", stoji izmedju ostalog u cestitki Vladimira Seksa.


Merjem - 12-10-2007 at 08:36

danas je prvi dan Ramazanskog Bajrama,

BAJRAM SERIF MUBAREK OLSUN


Alisa - 12-10-2007 at 09:47

Bajram Serif Mubarek Olsun


elmi - 19-10-2007 at 17:22

Danas se navršavaju četiri godine otkako je u 78. godini života preminuo prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i počasni predsjednik Stranke demokratske akcije Alija Izetbegović. Prije četiri godine, 22. oktobra, na dan dženaze, Aliju Izetbegovića ispratilo je više od 100.000 poštovalaca, prijatelja i simpatizera.

U povodu obilježavanja četvrte godišnjice od smrti Alije Izetbegovića, danas će u sklopu Memorijala "Kovači“ u Sarajevu, na prostoru kapi-kula biti otvorena Muzejska postava "Predsjednik Alija Izetbegović“.

Postavku posvećenu životu i djelu prvog predsjednika Predsjedništva RBiH otvorit će predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić i predsjednik Savjeta Muzejske postavke dr. Denis Zvizdić.

Istim povodom u večernjim satima bit će upriličena akademija u Narodnom pozorištu Sarajevo kojoj će, među ostalim, prisustvovati član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić.

Kapi-kule Ploča i Širokac povezane bedemom u kojima je smještena spomenuta muzejska postavka simboliziraju odbranu grada, a time i Izetbegovićev život i djelo posvećene odbrani neovisne, demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine.

U kuli Ploča nalazi se postavka posvećena političkom i privatnom životu prvog predsjednika Predsjedništva RBiH, a postavka u kuli Širokac govori o nastanku i stasanju Armije RBiH i njenom vrhovnom komandantu.

Među vrijednim eksponatima koji svjedoče o vremenu odbrane Bosne i Hercegovine i najviših civilizacijskih vrijednosti su i brojna priznanja dodijeljena prvom predsjedniku neovisne BiH te biblioteka svih djela čiji je autor Alija Izetbegović, koja su prevedena na devet svjetskih jezika i koja govore o odnosu Istoka i Zapada te pitanjima vezanim za poimanje savremenog svijeta s aspekta islamske tradicije i duhovnosti.

Ovogodišnje manifestacije posvećene obilježavanju godišnjice Izetbegovićeve smrti organizirane su pod sloganom "Pišimo historiju istinom".

"Ako hoćemo Bosnu i Hercegovinu onda ne smijemo previše podcrtavati nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini. Trebamo pokušati da budemo ako je moguće Bosanci ubuduće što više, ne zaboravljajući naravno nikada ono šta smo, ne zaboravljajući svoje tradicije. Niko ne treba da zaboravlja svoje tradicije i nigdje nije uvjet da budete dobar Bosanac, da zaboravite svoje tradicije. Upravo obrnuto stoji stvar. Svako treba da njeguje svoje tradicije, ali i da njeguje jedan ideal bosanske države", kazao je Izetbegović 1996. godine.



http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/071019012.jpg


lupiga - 7-11-2007 at 14:10

Danas se navrsava 13. godina od smrti Milana Mladenovica, koji je kao pjevac i gitarist grupe Ekatarina Velika (EKV), ostavio neizbrisiv trag u povijesti jugoslovenske glazbe.

Mladenovic je rodjen 21. rujna 1958. godine u Zagrebu. U sestoj godini se s obitelji preselio u Sarajevo, a 1970. godine u Beograd. U Beogradu je zavrsio 11. Gimnaziju u kojoj je krajem sedamdesetih, zajedno sa skolskim kolegom Dragomirom Mihailovicem-Gagijem, osnovao svoj prvi bend "Limunovo drvo".

Godinu dana kasnije formirao je kultni bend "Sarlo Akrobata", zajedno s Dusanom Kojicem-Kojom i bubnjarem Ivanom Vdovicem, pise Mondo. Medjutim, ovaj bend nije opstao dugo i iz njega su se rodila dva uticajna rok sastava - Mladenoviceva "Katarina II" i Kojiceva "Discplina kicme".

Mladenovicevom bendu su se 1982. prikljucili klavijaturistkinja Margita Stefanovic, a 1983. basist Bojan Pecar i bubnjar "Sarla akrobate" Ivica Vdovic.

U toj postavi 1984. godine "Katarina II" izdaje istoimeni, veoma zapazeni album, nakon cega Vdovic i Mihajlovic odlaze iz benda. Grupa mijenja ime u "Ekatarina Velika" i 1985. godine izdaje istoimeni album, koji dobija povoljne kritike i skrece paznju na bend.

Album iz 1986. godine, "S vetrom uz lice", na kojem se nalazi hit "Ti si sav moj bol", lansira ovu grupu na sam vrh jugoslovenske rok scene i cini ga nezaboravnim i danas



[img]http://portali.pincom.net/infoadmin/Prikazi_Sliku.aspx?ID=3170[/img]


eye4eye - 18-11-2007 at 10:05

Bitka za Vukovar



http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4b/Vukovar_water_tank.jpg/250px-Vukovar_water_tank.jpg
Nakon visemjesecnih priprema, 2. svibnja 1991. srpske paravojne postrojbe su ubojstvom dvanaestorice hrvatskih policajaca u Borovu Selu zapocele oruzanu agresiju Srbije na podrucje vukovarske opcine. Zbog vojnih i politickih razloga, srpski je osvajacki pohod imao usporen tijek, pa je Srbija nekoliko sljedecih mjeseci rata zauzimala nezasticena sela vukovarske opcine. Slijedeci ratni cilj trebao je biti grad Vukovar na Dunavu (44.000 st., 1991.). Organizaciju obrane Vukovara vodili su Tomislav Mercep (do pocetka bitke) te Blago Zadro.

Potkraj kolovoza Vukovar su okruzile goleme srpske vojne snage koje su se sastojale od Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga. Na podrucju oko Vukovara (u Hrvatskoj i Vojvodini) Srbija je razmjestila priblizno 600 tenkova ili oklopnih transportera, velik broj svih vrsta topnickog oruzja, oko 50.000 odlicno naoruzanih vojnika, velike kolicine streljiva, a srpski vojni zrakoplovi nisu imali suparnika u zraku. Po potrebi je iz Srbije bez poteskoca stizalo novo oruzje, streljivo i ljudstvo.

Opkoljeni Vukovar branilo je 700 - 800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te oko 1.000 dragovoljaca, pripadnika HOS-a i dr. Branitelji su bili skromno naoruzani: automatskim i poluautomatskim puskama, s nekoliko strojnica i topova, dva zarobljena tenka, ogranicenim brojem protuoklopnih sredstava, velikim brojem mina i malim zalihama streljiva. Dodatno opskrbljivanje branitelja vojnom opremom, sanitetskim materijalom i hranom moglo se izvesti samo probojem. Prema vojnim procjenama, u takvom odnosu snaga obrana Vukovara mogla je izdrzati dva dana.

Tijek bitke

Bitka za Vukovar zapocela je 25. kolovoza 1991., kada je srpska vojska, nakon topnicke i zracne pripreme, krenula u opci tenkovsko-pjesacki napad koji nakon nekoliko dana teskih borbi, na iznenadjenje napadaca, branitelji odbijaju. Najzesci pokusaj proboja u grad poceo je 14. rujna i trajao je do 20. rujna. U tih sedam dana do tada najzescih borbi u Domovinskom ratu, branitelji Vukovara unistili su oko 60 srpskih tenkova ili oklopnih transportera, a Trpinjska cesta, na kojoj se odvijala glavnina napada, prozvana je «grobljem tenkova».

Nakon tog poraza, u kojemu je dozivjela velike gubitke u ljudstvu i tehnici, srpska je vojska promijenila taktiku. Opkoljeni je Vukovar izlagan neprekidnom topnickom razaranju i bombardiranju iz zrakoplova, a pokusaji proboja u grad usredotocili su se na pojedine tocke. Vukovar je postupno pretvaran u rusevine; zivot stanovnika grada, kao i djelatnost razorene bolnice, odvijaju se u podrumima. Otpor branitelja Vukovara te tragicna sudbina opkoljena grada i stanovnika postaju svjetski medijski fenomen, ali na sve ucestalije apele za pomoc stizala je samo verbalna i moralna potpora. Konvoji medjunarodnih humanitarnih i zdravstvenih organizacija u listopadu nisu uspjeli dostaviti pomoc bolnici ni stanovnistvu, a mjesta stotinjak ranjenika koji su odvezeni iz Vukovara uskoro su zauzeli novi ranjenici. Pocetkom listopada borbe se jos vise intenziviraju i postaju svakodnevne. Premda iscrpljeni danonocnim borbama i sve vecim gubicima u poginulim i ranjenim borcima u svojim redovima, branitelji, kojima nije bilo moguce dostaviti pomoc u oruzju i streljivu, i dalje odbijaju napad za napadom.

Padom strateski vaznih Marinaca 1. listopada jos se vise ucvrstio srpski obruc oko Vukovara. Kada je polovicom listopada hrvatska vojska zapocela proboj prema Vukovaru, promatraci EZ-a ultimativno su zatrazili prekid te akcije tako da su hrvatske snage u povlacenju imale mnogo poginulih i ranjenih vojnika. Srpska vojska i dalje se bezuspjesno pokusavala probiti u potpuno razoreni grad trpeci gubitke u ljudstvu i tehnici kakvi u Domovinskom ratu do tada jos nisu vidjeni. Borbe koje su u Vukovaru vodjene od sredine listopada pa do kraja bitke ubrajaju se u najteze i najkrvavije bitke Domovinskog rata. Na polozaje branitelja kao i na ostatak grada (ukljucujuci i bolnicu!) dnevno je padalo i do 8.000 granata, raketa i avionskih bombi u jednom od najnemilosrdnijih bombardiranja u modernoj povijesti. U bitci 16. listopada u Borovu Naselju (sjeverni dio Vukovara) poginuo je i Blago Zadro, jedan od kljucnih ljudi u obrani Vukovara. Pocetkom studenoga, zbog politickih pritisaka, Glavni stab srpske vojske preselio se u blizinu Vukovara, te izravno vodio napad na Luzac, strateski vazan dio grada. Tom je prigodom u okrsaju s obranom poginuo i srpski general Mladen Bratic, predvodeci tenkovsku posadu u napadu.

Tek nakon sto im je ponestalo protuoklopnih sredstava, branitelji Lusca povukli su se u sredisnje dijelove grada. Pad Lusca i nedolazak konkretne pomoci oznacili su pocetak agonije vukovarske obrane. Iako su se jos uvijek drzali, branitelji su u sve vecem broju umirali na polozajima. Ubrzo su (11. studenog) pali i Bogdanovci, jedino mjesto koje je uz Vukovar odolijevalo srpskom agresoru. U posljednjim danima bitke obrana grada presjecena je na dva mjesta: od Lusca prema Dunavu i koritom rijeke Vuke prema sredistu grada. Ostavsi bez ijednoga protuoklopnog punjenja, branitelji Vukovara podijelili su se u manje skupine i probili u smjeru zapada. Dio branitelja na Mitnici i u Borovu Naselju ostao je u potpunom obrucu i bez streljiva, te su zarobljeni zajedno s civilnim stanovnistvom 18. studenog 1991.

Analiza

Jos uvijek nepotpuni podaci o obrani Vukovara biljeze 1.700 poginulih na hrvatskoj strani (od toga 1.100 civila), vise od 4.000 ranjenih, 3.000 - 5.000 zarobljenih, vise od 1.000 nestalih (vojnika i civila) i tisuce prognanih. Vukovar je branilo priblizno 1.800 boraca, koji su tijekom obrane ustrojeni u 204. brigadu Zbora narodne garde (HV); oko 40% branitelja bili su dragovoljci iz svih dijelova Hrvatske, BiH i dijaspore. Hrvatske snage koje su pomagale obranu grada izvan obruca imale su oko 400 poginulih vojnika. Dana 1. rujna na mjesto zapovjednika obrane Vukovara postavljen je Mile Dedakovic («Jastreb»), koji se sredinom listopada premjesta u Vinkovce, a obranom grada zapovijeda njegov zamjenik Branko Borkovic («Mladi Jastreb»), od sredine listopada i formalno postavljen za zapovjednika obrane Vukovara. Malobrojna i slabo naoruzana postrojba ostvarila je nevjerojatne borbene rezultate: unisteno je oko 400 srpskih tenkova i oklopnih vozila, oboreno 20 borbenih zrakoplova i helikoptera, broj mrtvih srpskih vojnika procjenjuje se na 5.000-8.000, a 10.000 – 15.000 ih je ranjeno. Iako je osvojila Vukovar, srpska je vojska materijalno, politicki i psiholoski bitno oslabljena. Tromjesecno vezivanje golemih vojnih snaga agresora na Vukovar stvorilo je vrijeme i prostor za organiziranje HV. Nakon pretrpljenih ogromnih gubitaka i mnogo izgubljenog vremena, Srbija nije vise imala snage za daljnji ratni napor u ovladavanju teritorijem Republike Hrvatske te je bila prisiljena na sklapanje Sarajevskog primirja 3. sijecnja 1992. godine. Zbog svega toga mozemo smatrati da je obrana Vukovara obranila i Hrvatsku, a junastvo malobrojnih branitelja Vukovara koji su se gotovo 3 mjeseca odupirali mnogo nadmocnijem protivniku (odnos u ljudstvu iznosio je upravo nevjerojatnih 30:1 u korist srpske vojske!) razlog je sto je Bitka za Vukovar postala jedna od najsvijetlijih stranica ne samo u hrvatskoj, vec i u svjetskoj vojnoj povijesti.


http://www.hdlskl.hr/18.11.04/vukovar.jpg


Alisa - 20-11-2007 at 23:19

MEDJUNARODNI DAN DJETETA


MEDJUNARODNI JE DAN DJETETA I 18-TI RODJENDAN UN-OVE KONVENCIJE
O PRAVIMA DJETETA.


Alisa - 25-11-2007 at 10:12

25.novembar


DAN DRZAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE


eye4eye - 29-11-2007 at 16:53

http://img153.imageshack.us/img153/302/slika29novdanrepublikekz9.jpg


Alisa - 30-11-2007 at 10:03

Danas je Medjunarodni Dan Ne Kupovanja..........


eye4eye - 1-12-2007 at 10:05

Borba protiv AIDSa je i borba protiv neznanja


http://www.videoanywhere.co.uk/upload/120/38.world_aids_day_focusing_on_accountability_funkyimage_article.jpg
Danas je Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, prilika za podsjecanje na opasnost koju, u globalnim razmjerima, predstavlja epidemija te bolesti, odnosno zaraze virusom HIV.
1. prosinca 2006

Gotovo 40 milijuna ljudi u svijetu pogodjeno je AIDS-om, vecinom zene i djeca koji – u velikom broju – dobivaju nedostatno ili nikakvo lijecenje. No, vladine agencije i razne privatne i drustvene organizacije biljeze napredak, podrzane Globalnim fondom za borbu protiv AIDS-a, najvecim pojedinacnim nepolitickim izvorom financiranja borbe protiv te bolesti.

Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije projekt je vrijedan milijarde dolara, koji podrzava konzorcij zemalja donatora, nevladinih organizacije, organizacija zdravstvenog osiguranja, te obrazovnih i drugih organizacija. Premda je pozadina ove organizacije, sa sjedistem u Zenevi, prilicno slozena, ideja koja je temelj njezinog djelovanja vrlo je jednostavna: svaka od 131 zemlje, koje traze financijsku pomoc u borbi protiv AIDS-a, najbolje zna kakve su njezine potrebe i kako da najbolje utrosi dobijena sredstva.

Globalni fond i sam je pod briznim okom neovisne monitorske organizacije AIDSPAN, koja objavljuje publikaciju The Global Fund Observer, dostupnu besplatno na Internetu. Direktor AIDSPAN-a je Bernard Rivers: "Globalni fond svaku zemlju pita: sto zelite uciniti u borbi protiv AIDS-a? Svaka zemlja moze zacrtati vlastiti program. Netko zeli teziste staviti na lijecenje antiretroviralnim lijekovima, kako bi oboljeli, odnosno zarazeni virusom HIV, mogli voditi normalan zivot. Neka druga zemlja prvenstveno stavlja teziste na prevenciju zdravstvenim prosvjecivanjem, treca, pak, zeli dijeliti gradjanima kondome."

A, evo kako funkcionira Globalni fond: zemlje donatori daju sredstva u zajednicku rezervu, koja trenutno iznosi oko 6 milijardi i 300 milijuna dolara. Jos dvije milijarde i 800 milijuna dolara je obecano. Zemlje koje traze financijsku pomoc podnose vrlo specificne prijedloge, koje ocjenjuje neovisni panel strucnjaka, a, potom, odobrava odbor sacinjen od predstavnika vlada i privatnog sektora. Prijedlozi se ocjenjuju – kaze Bernard Rivers – prema njihovoj kvaliteti i obecanim rezultatima, nikada prema politickim cimbenicima. Dapace, istice Rivers, odluka o obnavljanju financiranja temelji se u potpunosti na ostvarenim rezultatima.

Kako, dakle, stoji borba protiv AIDS-a na danasnji Svjetski dan AIDS-a? Bernard Rivers vidi i dobre rezultate, ali jos uvijek i nezeljene aspekte: "Dobre vijesti? Vise je novca dostupno za borbu protiv AIDS-a. Vise je volje od strane vlada u svijetu da priznaju da AIDS predstavlja krizu protiv koje se treba boriti. Vise je specijalizirano obucenih lijecnika i sestara. Dostupno je i vise antiretroviralnih lijekova ... a ti su lijekovi dostupni po nizim cijenama. Losa vijest je da jos uvijek toliko mnogo pojedinaca nijece mogucnost da bi samo mogli biti zarazeni i da bi mogli zaraziti druge ljude. Dakle, jos uvijek se borite sa zaslijepljenoscu, gluposcu, samozavaravanjem ... dok god ce to postojati, epidemija HIV-a ce i dalje napredovati," kaze Bernard Rivers.


Alisa - 5-12-2007 at 20:28

Svjetski Dan Volontera


Generalna Skupstina Ujedinjenih Nacija je 1985.godine
proglasila 5.decembar za Medjunarodni Dan Volontera za ekonomski i socijalni razvoj,
kao podsjecanje na datum kada je 1970.godine stvoren Program za Volontere
Ujedinjenih Nacija.


eye4eye - 21-1-2008 at 12:34

Vrijeme nije bas najbolje, jos vucete dugove od blagdanskog sopinga, a vec ste prekrsili i novogodisnje odluke. Ne brinite se, treba samo izdrzati danasnji dan - 21. sijecnja - koji je i sluzbeno postao najdepresivniji dan u godini



http://www.tportal.hr/2008/01/21/0120007.19.jpg
Psiholog Cliff Arnall i drugi strucnjaci za depresiju koristili su, naime, matematicke formule kako bi tocno izracunali 'najmracniji' ponedjeljak. Prema dobivenim rezultatima, dosli su do zakljucka da je to 21. sijecnja.

Sest je faktora koji nas upravo ovog dana, ali i cijelog sijecnja, cine jadnima - vlazno i ruzno vrijeme, dugovi koje mnogi vuku od Bozica, monotonija nakon blagdana, novogodisnje odluke koje su mnogi vec prekrsili te osjecaj da se treba poduzeti nesto kako bi se izaslo iz sivila vlastite egzistencije.

Milijuni ljudi se takodjer jos uvijek muce s vracanjem u rutinu posla koji im nakon blagdana tesko pada. Mnogi odmor nece imati do kolovoza, pa je to jos jedan faktor koji utjece na raspolozenje.

Prema nekim istrazivanjima, 'blues' ponedjeljkom cesto se javlja i zbog loseg sna noc prije - nerijetko ljudi ne mogu spavati jer se uzasavaju pocetka radnog tjedna.

Profesor Arnall rekao je da je najbolji nacin da se izbjegne turobnost ponedjeljka jednostavno prestati se zaliti i gundjati.

'Ako spadate u onaj tip osoba koji se stalno zale na vrijeme ili na druge male stvari, jednostavno prestanite. Usredotocite se na lijepe stvari u svom zivotu', rekao je Arnall.

Osim toga, profesor savjetuje svima da se prestanu vidjati s ljudima koji im se ne svidjaju i izvlace iz njih pozitivnu energiju. Zatim bi bilo dobro nauciti reci 'ne' svim nerazumnim zahtjevima, ali i ukljuciti se u neku organizaciju koja ce vam pomoci.

Istrazivanja pokazuju da mnogi ljudi gube i do jednog sata sna nedjeljom samo zato sto ih proganja misao da je sutra novi radni dan.

Naporni sefovi, rokovi, vazne prezentacije koje vas ocekuju - sve to vas moze drzati budnima u nedjelju navecer.

No najbolja vecer je za vecinu, ocekivano, ona petkom, jer je radni tjedan prosao, a ispred vas je opustajuci vikend.


smonny - 21-1-2008 at 15:09

:lol: taman podje napisati ovo...
sretan tebi i ostalima najdepresivniji dan....:grli::krele:

nedostaje savijet:

No, postoji dobar i efikasan nacin kako otjerati lose raspolozenje (i koji smo culi vec stotinu puta) – jednostavno se prestanite zaliti i fokusirajte se na dobe stvari u zivotu.

Ako vam je koncentracija losa kad su u pitanju sretne misli, ozbiljnije se prihvatite posla – prestanite vidjati ljude koje ne volite, naucite reci ne, bavite se volonterskim radom...

Ili jednostavno budite depresivni i cangrizavi. Imate puno pravo na to. Plus jos bar sest dobrih razloga zasto ne biste bili sretni. :kez:

http://www.net.hr/2003/01/20/0273007.17.jpg


Alisa - 21-1-2008 at 17:50

......MA KO DEPRESIVAN:cry:KAD SAMO:kisa:PA KAKO NECU BITI.:namcor:
JOS MALO CU SE POCETI KRONIRATI:kroner::lujka:


elmi - 1-3-2008 at 23:47

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/080301004.jpg



Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine predsjedavajuci Predsjednistva BiH Zeljko Komsic uputio je cestitku gradjanima BiH.
"Svim Bosancima i Hercegovcima, ali i svim gradjanima i ljudima dobre volje u zemlji i sirom svijeta, onima koji vole Bosnu i Hercegovinu, sretan 1. mart, Dan nezavisnosti.

Ovaj izuzetno vazan dan u novijoj istoriji nase zemlje zlatnim slovima je upisan u njenu hiljadugodisnju istoriju. To je dan kada je vecina gradjana BiH izasla na referendum i izjasnila se za samostalnu i suverenu BiH. Time je zapoceo istorijski hod po mukama BiH kao suverene i samostalne drzave, zasnovane u najtezim ratnim okolnostima i na nesalomljivoj i jasno izrazenoj volji njenih gradjana i naroda da, kao svoji na svome, zive zajedno sa svima onima koji BiH dozivljavaju kao svoju domovinu.

Ova zemlja je dovoljno velika za sve i bogata za sve. Bosna i Hercegovina je nasa domovina, i neka joj je sretna sesnaesta godisnjica nezavisnosti sa zeljom da joj naredne godisnjice budu jos bolje i sretnije", porucio je Komsic .


burek_u_svemiru - 2-3-2008 at 03:42

E zarto sam se ja danas napio...nek joj je sa srecom
love u bosnooooooooooooo


eye4eye - 8-3-2008 at 10:03

http://www.starastednjabh.org/cestitka%20za%20dan%20zena.jpg


eye4eye - 8-4-2008 at 06:37

http://img361.imageshack.us/img361/998/cigani9yi.jpg
ZAGREB - Diljem svijeta danas se obiljezava Svjetski dan Roma. Cerge nomadskog naroda iz sjeverozapadne Indije u 13. stoljecu krenule su prema Europi.

Bez drzave, pod plavo-zelenom zastavom, 12 milijuna Roma u svijetu danas obiljezava svoj dan.

Slozan narod opstao je stoljecima bez domovine i vlastite politicke organizacije.

Okupljeni su samo pod zajednickom himnom 'DJelem, djelem' Esme Redzepove i plavo-zelenom zastavom koja je na svecanosti u Zagrebu uoci danasnje proslave podijeljena svim romskim udrugama u Hrvatskoj.

Pojasnjava predsjednik Centra za kulturu Roma Kasum Cana.

Na romskoj zastavi plava boja oznacava nebo, zelena predstavlja travu, a u sredini je crveni kotac kao simbol romske tradicije putovanja po svijetu.

Iako se obiljezava danas, zbog uskrsnjih blagdana, svecanost se u povodu Svjetskog dana Roma odrzala u cetvrtak pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor.

Kosor tvrdi da su zabiljezeni pozitivni pomaci u uredjenju naselja te u obrazovanju i zaposljavanju Roma. Kako smo svi razliciti, uvijek i svugdje susrecemo se s diskriminacijom onih koji nisu u vecini. Na srecu, u Hrvatskoj je sve manji problem diskriminacije Roma, kaze Cana.

Na Danima romske kulture koji traju do 6. svibnja i najveceg romskog praznika DJurdjevdana, gradjanima ce biti predstavljena romska glazba i knjizevnost, kaze Kasum Cana.

Iducih mjesec dana prava je prilika za upoznavanje jedinstvene kulture Roma. U svijetu su poznati kao najbolji glazbenici, no ako se zelite uvjeriti sami - samo pratite zvuk trube i harmonike.


eye4eye - 22-4-2008 at 11:03

http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/Oct2006//16160.jpg
Dan planeta Zemlje, 22. travnja, obiljezava se u cijelom svijetu trideset i osmi put, a ove godine pod motom 'Sacuvajmo klimu!' (A Call for Climate).


Taj je dan prvi put obiljezen 22. travnja 1970. kao dogadjanje na sveucilistima i u studentskim domovima diljem Amerike.

Obiljezavanje Dana planeta Zemlje ponovno je postalo aktualno dvadeset godina kasnije - 1990. kada je u manifestacijama Dana planeta Zemlje sudjelovalo vise od 200 milijuna ljudi diljem svijeta. Ta je globalna pojava dobila sluzbeni oblik 1992. na Konferenciji UN-a o okolisu i razvoju u Rio de Janeiru.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obiljezava od 1990. Ministarstvo zastite okolisa istice da taj Dan tradicionalno obiljezavaju udruge za zastitu okolisa kako bi upozorile javnost na vaznost ocuvanja okolisa, a ono im se pridruzuje pozivom svim gradjanima da prihvate okolisu prijateljske nacina ponasanja.


Ministarstvo navodi da od 1999. financijski podupire projekte nevladinih udruga vezane uz problematiku zastite okolisa pa ce tako i ove godine iz drzavnog proracuna za 2008. za eko projekte izdvojiti 3 milijuna kuna.

Nevladina udruga za zastitu okolisa "Zelena akcija" ove godine Dan planeta Zemlje obiljezava prioritetnom okolisnom temom - gospodarenje otpadom koja je, kako isticu, prema udrugama i izvjescima Europske komisije, jos uvijek glavni problem zastite okolisa u Hrvatskoj.

Iz Zelene akcije naglasavaju kako je lose gospodarenje otpadom vrlo opasno za zdravlje ljudi, zagadjuje prirodu, dodatno trosi novac poreznih obveznika te doprinosi promjeni klime.

Smatraju da "Hrvatska mora hitno uloziti dodatne napore u podrucju gospodarenja otpadom kako bi sprijecili buduce eko akcidente i na vrijeme dostigli standarde EU-a koji su jos uvijek visoko iznad onih u Hrvatskoj".

Isticu kako su gradjani spremni na sortiranje i recikliranje otpada, no drzava i lokalne vlasti moraju stvoriti uvjete koji bi im to olaksali.

Primjenom Pravilnika o ambalazi i ambalaznom otpadu, navode iz Zelene akcije, ustedjelo se 132.600 tona emisija staklenickih plinova te se smanjilo za 12 posto emisije staklenickih plinova koje u Hrvatskoj emitira sektor gospodarenja otpadom godisnje.

EU prosjecno reciklira cak 27 posto otpada, a Hrvatska samo 10 posto i dok si EU postavlja jos ambiciozniji cilj za sve clanice od 50 posto recikliranja otpada do 2020., u Zelenoj akciji se pitaju kako ce Hrvatska dostici taj cilj kad je postavila neambiciozni cilj od 23 posto recikliranja otpada do 2015.

Navode da Zagreb reciklira samo 6,5 posto od 300.000 tona otpada koji generira godisnje, a gradske vlasti umjesto da povecaju taj postotak (npr. Bec reciklira osam puta vise) planiraju izgraditi spalionicu za spaljivanje cak 400.000 tona nerecikliranog otpada godisnje.


eye4eye - 1-5-2008 at 07:23

http://www.kodzlaje.com/images/razno/rslike/bljesak.jpg


U cetvrtak 1. svibnja u Okucanima ce se obiljeziti 13. obljetnica jedne od najvecih pobjeda u Domovinskom ratu, blistave hrvatske oslobodilacke operacije »Bljesak«. U njoj su nakon gotovo cetiri godine srpske okupacije, hrvatski branitelji oslobodili Okucane i ukupno 500 cetvornih kilometara do tada okupiranog teritorija. Hrvatske snage pocele su akciju 1. svibnja 1995. godine, a operacija je uspjesno zavrsena dan kasnije. Zapadna Slavonija je vracena u ustavno-pravni poredak Hrvatske zahvaljujuci hrabrosti 7200 branitelja i policajaca, od kojih je u »Bljesku« poginulo njih 42.
Sredisnja svecanost obiljezavanja »Bljeska« i ove se godine odrzava u Okucanima, a Ministarstvo obrane potvrdilo je da ce na njoj biti cijeli drzavni vrh; predsjednik Republike Stjepan Mesic, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebic te premijer Ivo Sanader.
Prema najavi MORH-a program ce poceti budnicama koje ce ulicama Okucana izvesti orkestar Hrvatske vojske. Vijence za poginule pripadnike Oruzanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova kod Sredisnjeg ce kriza u Spomen Parku hrvatskim vitezovima poloziti cijeli drzavni vrh, obitelji poginulih, brojna izaslanstva udruga hrvatskih branitelja, Oruzanih snaga, Ravnateljstva policije, Brodsko-posavske zupanije i lokalnih vlasti. Na prigodnoj svecanosti koja ce se odrzati u Sportsko centru, Alojzija Stepinca, okupljenima ce se obratiti predsjednik Mesic, predsjednik Sabora Bebic te premijer Sanader. Sveta misa zadusnica za sve poginule branitelje sluzit ce se u crkvi Sv.Vida, a Hrvatska vojska omogucit ce posjetiteljima da razgledaju vojnu opremu te da se na info standovima upoznaju s programima KADET i doznaju vise o NATO-u.


eye4eye - 4-5-2008 at 08:27

http://www.cbv.ns.ca/dictator/tito-zmagoviti.jpghttp://zlatkoba.wolf.hr/slike%20raz/zlula.jpg
Nekada su se na danasnji dan, u 15:05 oglasavale sirene i citava Jugoslavija bi stala na jednu minutu i sjetila se Druga Tita. Nakon sloma jednopartijskog sistema i Tito je iz "mainstreama" polako presao u "alternativu". Na danasnji dan prije 27 godina umro je Josip Broz Tito, dozivotni predsjednik SFRJ.

Josip Broz Tito je rodjen u Kumrovcu, 7. maja 1892. godine kao sedmo dijete porodice Franje i Marije Broz. Osnovnu skolu je zavrsio u Kumrovcu, a zanat bravara uci u Sisku gdje se prvi put susrece sa sa idejom radnickog pokreta.

Oni koji su skolu zavrsavali do sredine osamdesetih, znaju ko je bio Josip Broz. Znaju gdje je bio, zasto je zatvaran, ko ga je zatvarao, gdje je bio ranjen i ko mu je bio sa desne strane kada se to desilo. To su stvari koje su se ucile. Skolarci su hodili njegovim stazama revolucije. Pricale su se price o njemu u bajkovitoj maniri i djeci se govorilo ako ne slusaju mamu i tatu, ne slusaju (i ne vole) Druga Tita.

Iako je rodjen 7. maja, vjerovatno administrativnom greskom, u dokumentima o sluzenju vojske stoji da mu je rodjendan 25. maja. I tako je ostalo. Na taj dan su u njegovu cast priredjivani sletovi na kojima su mu omladinci predavali stafetu mladosti, koja je bila simbol predanosti omladine tekovinama Josipa Broza.

Mnogi Tita pamte i kao osnivaca Nesvrstanih zemalja. Bio je to pokusaj da se smanji napetost izmedju NATO-a i Varsavskog pakta. Zbog toga je bio cijenjen u svijetu te mu je ovaj potez donijeo medjunarodni politicki pokret.

Zapamcen je i po historijskom NE, koje je rekao Jozefu Staljinu. Iako je i to bajkovito ispricano javnosti, Tito je tada odbio postati ruska marioneta.

Vecina obicnog naroda, danas ga se sjeca kao predsjednika pod cijom je vladavinom bilo najljepse zivjeti. Tada su svi imali i nije bilo gladnih i nije bilo beskucnika. Danas se penzioneri sa sjetom sjecaju tih dana.

Ipak, nece biti upamcen samo po dobru. Progoni na Goli otok politickih neistomisljenika jedna je od velikih gresaka. Njemu je pripisano naredjenje za pokolj domobrana i civila kod Blajburga. Zamjera mu se da nikada nije pokazao kajanje niti osudio zlocine partizana pred kraj Drugog svjetskog rata.

Mnogo toga o njemu jos uvijek je obavijeno velom tajne. Sta se ustvari desilo sa njegovom posljednjom suprugom Jovankom Broz. Zasto je sve do nedavno bila u kucnom pritvoru. Zbog cega joj je stvarno bio zabranjen pristup muzu zadnjih godina zivota i koliko je on uopste imao kontole i odlucivao.

Sve su ovo stvari koje historicari trebaju da istraze i zapisu. Ono sto znamo jeste: Josip Boz Tito je umro na danasnji dan prije 28. godina.


eye4eye - 17-5-2008 at 16:47

Na Bleiburskom polju u Austriji obiljezena je 63. godisnjica bleiburske tragedije i pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora odrzana komemoracija bleiburskim zrtvama i zrtvama Kriznoga puta.


http://www.net.hr/2008/05/17/0042007.17.jpg
Na groblju u Dobravi kod Maribora polozeni su vijenci kod spomenika i grobnice zrtava.

Molitvu je vodio hvarski biskup msgr. Slobodan Stambuk, a nakon toga je uslijedila procesija na Bleiburskom polju.

Na komemoraciji je, medju ostalima, govorio potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friscic, koji je istaknuo i nemjerljivu ulogu Crkve u ocuvanju svijesti o dogadjajima na Bleiburgu

Dodao je da sjecanje na ovakve nepravde nikad ne smije nestati. Citirao je i kardinala Stepinca, koji je rekao da je Hrvatska zrtva velikih zala.

Andrija Popovic iz Pocasnog bleiburskog voda istaknuo je da svaka zrtva ima pravo na dostojan grob.

"stovise, podrzavamo sve koji su u II. svjetskom ratu izgubili bliznje, ali takodjer pozivamo one koji su dosad diskriminirali zrtve po ideoloskom kriteriju da postuju civilizacijske dosege", izjavio je Popovic.

"Zrtva je cesto spremna oprostiti svom krvniku, ali krvnik zrtvi nikada", zakljucio je Popovic.

Hvarski biskup Stambuk pozvao je drzavu i institucije da utvrde odgovorne za zlocin i nalogodavce zlocina u Bleiburgu.

"Zlocin je ubiti nevinoga, bilo u Jasenovcu, bilo u Bleiburgu", rekao je Stambuk, ali i dodao kako postoji znacajna razlika izmedju zrtava o kojima se moglo govoriti i onima koje su presucene.

Na komemoraciji su po prvi put ogranizirano sudjelovali i bajkeri iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a ni ove godine nije izostao uobicajeni ustaski folklor.



http://www.net.hr/2008/05/17/0065007.17.jpg

Na danasnji dan 1945. na Bleiburskom polju u Austriji pocela je jedna od najvecih tragedija u povijesti hrvatskoga naroda: Krizni put hrvatskih vojnika, koji su polozili oruzje, te hrvatskih civila – zena, djece i staraca – koji su se sa svojom vojskom povlacili pred partizanskom Jugoslavenskom armijom.

Glavnina ustaskih i domobranskih snaga porazenih u Drugom svjetskom ratu, koja se htjela predati britanskim snagama, povlacila se ocekujuci njihovu zastitu u skladu s medjunarodnim pravnim normama.

Medjutim, ocekivana zastita zapadnih saveznika je izostala i hrvatski vojnici i civili su kod Bleiburga 15. svibnja 1945. izuceni partizanskoj vojci.

Samo u Sloveniji utvrdjeni su deseci grobista vojnika i civila, a podaci o broju zarobljenika nisu jos tocno utvrdjeni.

Krecu se od 50 do 200 tisuca, a u nekim izvorima cak i vise stotina tisuca vojnika i civila.

Partizanske snage su vecinu zarobljenika strijeljali na Kocevskom Rogu, dok su deseci tisuca drugih ubijeni na kriznom putu kroz Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, cija su krajnja odredista bila cak i Skopje i Pristina.


smonny - 25-5-2008 at 11:57

Dan mladosti je bio praznik u SFRJ koji se slavio 25. maja povodom Titovog rodjendana. Na taj dan mladici i djevojke iz cijele bivse Jugoslavije Titu su predavale Stafetu mladosti kao simbol predanosti tekovinama Josipa Broza Tita.


eye4eye - 5-6-2008 at 19:31

http://www.korcula.net/tomislav/slike/zemlja.jpg
Svjetski dan zastite okolisa, 5. lipnja, ove se godine obiljezava pod sloganom: "Odbacimo stare navike! Razvijajmo gospodarstvo s manje CO2" ("Kick the Habit! Towards a Low Carbon Economy").


Svake godine 5. lipnja obiljezava se Svjetski dan zastite okolisa na obljetnicu odrzavanja Konferencije UN-a u Stockholmu (1972.) o okolisu, na kojoj je prihvacen Program zastite okolisa Ujedinjenih naroda (UNEP). Buduci da su klimatske promjene opca tema naseg doba, UNEP je ove godine pozvao sve drzave u svijetu da se snazno zauzmu za smanjenje ispustanja staklenickih plinova i gospodarski rast poticu s manje ugljicnog dioksida te ucinkovitu uporabu energije i proizvoda neopasnih za okolis.

Ministarstvo zastite okolisa, prostornog uredjenja i graditeljstva pozvalo je sve gradjane, tvrtke i velike sustave da daju svoj doprinos u okviru svoje odgovornosti prema sebi i svojoj djeci.

Poziv je upucen i iz saborskog Odbora za zastitu okolisa.
Ministrica zastite okolisa, prostornog uredjenja i graditeljstva Marina Matulovic-Dropulic istaknula je kako "moramo oprezno trositi energiju za grijanje, ali i za sve rasirenije hladjenje". "Danas vise nije tesko saznati koji kucanski uredjaj trosi manje energije jer je propisana obveza da osim cijene kupcima mora biti dostupan i taj podatak. Zato, mijenjajmo navike - kupujmo uredjaje koji trose manje energije, gradimo zgrade koje stede energiju, jer ni najstrozi propisi ne ce nista znaciti ako su samo slovo na papiru i ako ne postanemo svjesni da je bitan i nas svakodnevan i najmanji doprinos", istaknula je.

"U proslome Vladinu mandatu Hrvatska je postala obveznik Kyotskog protokola i ucinit cemo sve da se ispune njegovi ciljevi", izjavila je za Hinu ministrica Marina Matulovic-Dropulic. Ocijenila je kako je svijet sve svjesniji da ljudski cimbenik presudno utjece na promjenu klime, posebno u energetici i iskoristavanju fosilnih goriva.

Hrvatska se zato svrstala uz drzave kojih je sve vise, i koje ce intenzivnim aktivnostima nastojati smanjiti globalno zatopljenje, promijeniti proizvodnju energije, povecati energetsku ucinkovitost i uvesti obnovljive izvore energije. "Uspostava ravnoteze izmedju nuzna i pozeljna razvoja gospodarstva uz najveci moguci realan stupanj zastite okolisa zadaca je za sljedece razdoblje", rekla je ministrica Matulovic-Dropulic.

Podsjetila je da je Zakonom o zastiti okolisa iz listopada 2007. uvedena tzv. okolisna dozvola, tj. objedinjeni uvjeti zastite okolisa. Svi industrijski i energetski pogoni koji mogu znatnije utjecati na okolis, a njih je oko 200, obvezni su do 2010. izraditi analizu stanja o uvjetima zastite okolisa i elaborat o nacinu uskladjivanja, tj. prilagodbe odredbama direktive IPPC.

Provedba tih planova moze poceti vec ove godine nakon prihvacanja Uredbe o objedinjenim uvjetima zastite okolisa, a samo za izradbu tih dokumenata bit ce potrebno vise od sto milijuna kuna.

Naglasila je da je za zastitu okolisa vazan i graditeljski sektor te kako moramo biti svjesni da se gotovo 40 posto proizvedene energije trosi u stambenim, uredskim i javnim prostorima. Dobrom gradnjom, koju prati i dobra izolacija, moze se stedjeti energija i cuvati okolis, istaknula je ministrica Matulovic-Dropulic.

Predsjednica saborskog Odbora za zastitu okolisa Marijana Petir pozvala je gradjane da se za Svjetski dan zastite okolisa, 5. lipnja, odluce za promjenu barem jedne neodrzive navike. "Oni koji dodju nakon nas bit ce nam zahvalni. Samo zamjena klasicne zarulje stednom nije dostatna, ali je barem pocetak", istice Petir.

Napomenula je i kako rjesenja vec postoje - javni prijevoz, bicikl ili pjesacenje umjesto automobila, veca uporaba obnovljivih izvora energije (sunce, biomasa, bioplin, vjetar, geotermalna energija). Te mjere energetske ucinkovitosti ne stede samo energiju nego smanjuju emisije ugljicnog dioksida, a zbog sve skuplje nafte, stede i novac, navodi Petir.

Ekoloska poljoprivreda umjesto intenzivne sprijecit ce oneciscenje tla, vode i zraka te gubitak bioloske raznolikosti. Izmedju ostalog, kroz uvodjenje tzv. "zelenih tehnologija" otvaraju se i nova radna mjesta. Promocija po okolis prijateljske proizvodnje i potrosnje takodjer moze pozitivno utjecati na promjenu dosadasnjih zivotnih navika, istaknula je predsjednica Odbora za zastitu okolisa Hrvatskog sabora.


Alisa - 20-6-2008 at 15:46

http://farm2.static.flickr.com/1030/600018001_f7dffd1e3e.jpg


Stuka - 20-6-2008 at 16:20

a boga mi i prvi dan ljeta!


Alisa - 20-6-2008 at 19:31

..a jel Stukec...ja i zaboravila...he he...


eye4eye - 11-7-2008 at 12:17

http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/Jul2006//3143.jpg
Tisuce ljudi okupilo se u petak prijepodne u Potocarima pokraj Srebrenice kako bi sudjelovali u sredisnjoj komemoraciji posvecenoj 13. obljetnici genocida nad srebrenickim Bosnjacima sto su ga u srpnju 1995. godine pocinile postrojbe bosanskih Srba pod zapovjednistvom Ratka Mladica.


Na prilazima Memorijalnom kompleksu u Potocarima pristigao je veliki broj autobusa i osobnih vozila u kojima su bili brojni prezivjeli Srebrenicani, no i grasani iz drugih dijelova BiH koji su tamo pristigli kako bi odali pocast vise od osam tisuca ubijenih nakon pada srebrenicke enklave.

U Srebrenicu je stigao i veliki broj bosansko-hercegovackih duznosnika ukljucujuci predsjedatelja Predsjednistva BiH Harisa Silajdzica, a stigao je i visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajcak. Tijekom dana na groblju u Potocarima bit ce pokopani posmrtni ostaci 308 zrtava cija su tijela u proteklu godinu dana ekshumirana iz masovnih grobnica.

Skup u Potocarima osigurava veliki broj policajaca i nisu zabiljezeni nikakvi izgredi.

Beograd: Na sredisnjem trgu prikazan film o Srebrenici

Na sredisnjem beogradskom Trgu republike sinoc je odrzana mirovna akcija udruge "Zena u crnom" u povodu 13. obljetnice zlocina u Srebrenici i tom prigodom prikazan je kratki film Milice Tomic "Zene Srebrenice govore".

U filmu zene iz Srebrenice govore o svojim ocevima, muzevima i sinovima koji su nastradali 11. srpnja 1995. godine i pozivaju vlasti u Srbiji da priznaju svoju odgovornost za ono sto se tada dogodilo.

Zene Srebrenice porucuju Srbima koji "nisu uprljali ruke" da ne nasjedaju na neistine koje se plasiraju o tom zlocinu, a vlast u Beogradu jos jednom pozivaju da ne skriva zlocince.

Predstavnica beogradske udruge "Zene u crnom" Stasa Zajovic rekla je da u filmu zene iz Srebrenice, koje prenose poruke mira i pomirenja, jasno odvajaju one koji su sudjelovali u zlocinima od ostalog dijela stanovnistva.

"Grasani Srbije trebaju se distancirati od zlocinaca i napraviti diskontinuitet s tom zlocinackom politikom", kazala je ona novinarima na skupu kojem je nazocilo stotinjak grasana, a mesu njima i celnik Liberalno demokratske partije Cedomir Jovanovic.

Skup je osiguravala policija i protekao je bez incidenata.


eye4eye - 30-8-2008 at 09:19



U krsu na otoku Kornatu, u samo nekoliko sekundi, 30. kolovoza prosle godine zivot je izgubilo 12 vatrogasaca zarobljenih u uvali smrti. Najmladjem je bilo tek 17 godina. Zivi su izgorjeli gaseci goli kornatski kamen.
Iskrcani su usred vatre, bez kapi vode.

'Jedan je vikao da ga stavimo u toplo, da mu je hladno, a onda je na nosilima kada smo ganosili u helikopter, rekao da mu damo morfija, koliko ima, da ne moze od bolova', prisjetio se tragedije jedan od spasioca.

Tragedija je izmamila suze cijele drzave. Obitelji su ostale bez oceva, brace, sinova. Javnost je bila ogorcena i trazila je istinu.
Zupanijskog vatrogasnog zapovjednika,Drazena Slavicu, drzava je proglasila 'dezurnim Pedrom'. Nakon gotovo dva mjeseca iza resetaka, izasao je iz pritvora. No, optuznica protiv njega nikada nije podignuta.

http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/Aug2008//60147511.jpg
Tragedija je izmamila suze cijele drzave.
'Sigurno se ne osjecam krivim za teret i djelo koje me se tereti. Odgovornost po hijerarhiji zapovijedanja postoji', izjavio je Drazen Slavica.

Prvi rezultati istrage kornatskog misterija glasili su da je, do sada u nas nezabiljezen eruptivni pozar koji je prosao kotlinom, usmrtio je gasitelje.

Dva mjeseca poslije dogodio se obrat. Najnoviji nalaz je kazao da je krivac za stradavanje prirodni je fenomen - izgaranje plinske smjese i para u kobnom klancu.


http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/Aug2008//60147512.jpg
Kontradiktorna izvjesca zbunila su i naljutila obitelji stradailh vatrogasaca te u njima pobudila nevjericu. Sumnju obitelji stradalih vatrogasaca da se nesto pokusava prekriti mozda odagna jedini prezivjeli vatrogasac, Frane Lucic.


eye4eye - 30-8-2008 at 19:57

http://www.javno.com/slike/slike_3/r1/g2008/m08/y180884715306923.jpg

Obiljezavanjem Medjunarodnog dana nestalih, 30. kolovoza zeli se skrenuti paznja javnosti na tragicnu sudbinu nestalih osoba i njihovih obitelji

Na popisu zatocenih i nestalih iz 1991. godine jos je 1066 osoba, a iz 1995. godine 873. Upravo je danas Medjunarodni dan nestalih osoba, a obiljezit ce se u Cakovcu

Obiljezavanjem Medjunarodnog dana nestalih, 30. kolovoza zeli se skrenuti paznja javnosti na tragicnu sudbinu nestalih osoba i njihovih obitelji te potaknuti suradnja nadleznih institucija na rjesavanju ovog prioritetnog humanitarnog pitanja.

Ove godine sredisnji skup obiljezavanja Medjunarodnog dana nestalih osoba u Republici Hrvatskoj odrzat ce se u Cakovcu na sredisnjem gradskom trgu s pocetkom u 11 sati. Skup organiziraju: Savez udruga zatocenih i nestalih hrvatskih branitelja, Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata i Ministarstvo obitelji, branitelja i medjugeneracijske solidarnosti.


Sluzba trazenja Hrvatskog Crvenog kriza kroz sve ratne i poratne godine aktivno je radila na prikupljanju podataka, te zaprimila i obradila 29.266 zahtjeva za trazenje osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, u sukobu u Bosni i Hercegovini, tijekom Drugog svjetskog rata, te osoba nestalih u razlicitim zivotnim okolnostima.

U uspostavljanju ratom pokidanih obiteljskih veza Sluzba trazenja primila je, obradila i proslijedila preko 1.500.000 obiteljskih poruka, sudjelovala pri zbrinjavanju prilikom razmjena 7.000 ratnih zarobljenika, rijesila 10.905 trazenja nestalih osoba, organizirala 174 susreta razdvojenih clanova obitelji na kojima se susrelo vise od 23.000 razdvojenih clanova obitelji.

U okviru Nacionalnog programa identifikacije zrtava Domovinskog rata Sluzba trazenja Hrvatskog Crvenog kriza stalno je u neposrednom kontaktu s obiteljima, te je izvijestila 5.644 obitelji o pristupanju identifikaciji posmrtnih ostataka, uzimanju uzoraka krvi za DNA analizu i prepoznavanje osobnih i drugih predmeta pronadjenih uz posmrtne ostatke, a djelatnici pojedinih Gradskih drustava Crvenog kriza neposredno su sudjelovali pri ekshumacijama posmrtnih ostataka.

Hrvatski Crveni kriz i Medjunarodni odbor Crvenog kriza 15. prosinca 2006. godine potpisali su sporazum kojim su podaci Medjunarodnog odbora Crvenog kriza, vezani uz osobe nestale tijekom oruzanog sukoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995. godine, predani Nacionalnom uredu Sluzbe trazenja Hrvatskog Crvenog kriza. Zatvaranjem ureda Medjunarodnog odbora Crvenog kriza u Zagrebu, Hrvatski Crveni kriz preuzeo je daljnje vodjenje ovih zahtjeva za trazenje. To je od velikog znacaja za Medjunarodni pokret Crvenog kriza i Hrvatski Crveni kriz jer je prvi puta Medjunarodni odbor Crvenog kriza svoje podatke ustupio jednom nacionalnom drustvu. Ovime je Hrvatskom Crvenom krizu, a posebno njegovoj Sluzbi trazenja odano golemo priznanje za aktivnosti koje je poduzimao i jos uvijek poduzima u rjesavanju pitanja sudbine osoba nestalih tijekom Domovinskog rata.


eye4eye - 1-12-2008 at 07:37

http://www.live.ba/files/images/3055_2297370647_b555421028.jpg



Procjenjuje se da danas u svijetu zivi oko 36 milijuna ljudi zarazenih smrtonosnim HIV-virusom.
Premda se stanje u nekim razvijenim zemljama bitno poboljsava, u svjetskim razmjerima nema razloga za optimizam.

Strucnjaci Ujedinjenih naroda isticu kako epidemija nije izgubila nista od svojega infektivnog zamaha, tako da se i dalje virusom HIV-a u svijetu svake minute zarazi 11 novih osoba.

Hrvatska pripada zemljama niskog stupnja obolijevanja od AIDS-a. Od prvoga zabiljezenog slucaja 1986. godine do danas, oboljelo je 159 ljudi, od cega je dosad umrlo 93.
Prosle godine od AIDS-a je umrlo troje, a ove godine dvoje ljudi. Jos se 66 oboljelih osoba lijeci kombinacijom triju lijekova, tzv. trojnom terapijom, kojom se zivot moze produljiti desetak godina.

Vecina oboljelih su mladi muskarci, izmedu 25 i 49 godina, i to mahom pripadnici rizicnih skupina, homoseksualci i promiskuitetne heteroseksualne osobe koje su duze vrijeme boravile u inozemstvu. Zene cine 15 posto oboljelih, i to vecinom supruge oboljelih muskaraca koji su zivjeli u zemljama s velikom rasirenoscu AIDS-a. Od AIDS-a je oboljelo i dvoje djece HIV pozitivnih majki.

Voditeljica odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti u Zavodu za javno zdravstvo dr. Ira Gjenero-Margan smatra da mozemo biti zadovoljni programom prevencije AIDS-a u Hrvatskoj.
Kod nas se provodi stroga kontrola krvnih derivata, zastita bolesnika i medicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama, te kontrola medu narkomanima. Uslijed tih mjera broj novozarazenih stagnira, a broj novooboljelih ima tendenciju pada.

Godisnje se u Hrvatskoj testira oko 200.000 ljudi, od cega se registrira 40-ak pozitivnih na HIV-virus.
Prema procjenama mjerodavnih sluzbi, u Hrvatskoj je trenutacno oko 400 HIV-pozitivnih osoba, no dr. Gjenero-Margan smatra kako je ta brojka vjerojatno i manja.
U Hrvatskoj je svega jedan posto narkomana zarazeno AIDS-om, homoseksualci su dobro prihvatili mjere prevencije i medu njima je zabiljezen pad broja novozarazenih, a i ostali dio populacije ocigledno je dosta ozbiljno shvatio mjere predostroznosti, kaze dr. Gjenero-Margan.

Stanje kod nas podudara se sa stanjem u zapadnoj Europi i SAD-u, gdje zbog uspjesne terapije opada broj oboljelih, a uslijed mjera prevencije broj nositelja virusa HIV-a stagnira.
Medutim, u istocnoj Europi zabiljezen je porast broja nositelja smrtonosnog virusa, prvenstveno zbog sirenja prostitucije i maloljetnicke narkomanije, kao i nedovoljne informiranosti. Najvise oboljelih u svijetu, cak 70 posto, i dalje je na podrucju podsaharske Afrike.


eye4eye - 27-12-2008 at 11:17

http://www.index.hr/images2/BenazirBhutto-godisnjicasmrti1-AFP-540px.jpg


U PAKISTANU se obiljezava prva godisnjica ubojstva bivse premijerke i celnice Pakistanske narodne stranke Benazir Bhutto. Pakistanski narod grca u suzama, a mnogi od njih se udaraju o prsa kako bi slikovito pokazali svoju bol zbog njena preranog odlaska.

Pocast joj odaje vise od 100.000 tugujucih Pakistanaca, koji su se u kolonama zaputili na mjesto odrzavanje komemoracije kojoj ce prisustvovati i njen suprug, aktualni pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari, te njihovo troje djece.

Podsjetimo, 54-godisnja Bhutto je ubijena u bombaskom napadu tijekom predizbornog skupa, 27. prosinca prosle godine. Odgovornost za napad preuzela je al-Qaida. Benazir Bhutto bila je prva zena premijer u nekoj muslimanskoj zemlji.

Prije otprilike tri tjedna je njen sin Bilawal Bhutto Zardari, u sjedistu Ujedinjenih naroda, u njeno ime, primio priznanje UN-a za doprinos borbi za ljudska prava. Pred prisutnima je tad procitao citat iz autobiografije svoje majke, napisane nedugo prije atentata na nju. U knjizi je Bhutto napisala kako je svjesna da bi je povratak u njenu zemlju mogao stajati zivota, ali se na takav korak odlucila, jer "demokracija u Pakistanu nije vazna samo za Pakistance vec i za cijeli svijet".


eye4eye - 8-4-2009 at 05:38

proglasen odlukom UN. U Londonu je tog dana 1971. poceo Prvi svjetski kongres Roma, koji je verificirao autenticno ime pripadnika tog naroda - Rom, sto na jeziku Roma znaci covjek.



http://img354.imageshack.us/img354/6180/pobesnelimaks9cu.jpg


eye4eye - 1-5-2009 at 09:13

http://www.kodzlaje.com/images/razno/rslike/bljesak.jpg


eye4eye - 4-5-2009 at 05:47


Nika - 4-5-2009 at 07:11

ti si uistinu njegov obozavatelj... :duh: :tik:


eye4eye - 4-5-2009 at 21:17

Quote:
Originally posted by Nika
ti si uistinu njegov obozavatelj... :duh: :tik:


idol moj:kava:


eye4eye - 10-5-2009 at 09:42

http://www.infocentrala.com/modules/razglednice/slike/14.jpg


sve je počelo u antičko vrijeme, a moderni svijet ga slavi od prije oko 100 godina…


Počeci majčinog dana sežu još do proljetnih festivala starih Grka posvećenih božici Rei, majci mnogih drugih bogova, te Rimskih svečanosti posvećenih Velikoj Majci – majci bogova. Kršćani su preuzeli taj praznik i slave ga u čast Marije, majke božje. Englezi su proširili taj praznik i počeli ga slaviti u čast svih majki. U Ameriku taj praznik uvela je žena pod imenom Anna Jarvis. Krajem 19-tog stoljeća organizirala je jedne nedjelje 'Majčin radni dan' – pokušala je zainteresirati žene da prikupljaju razne potrepštine za siromašne i bolesne članove njihove zajednice. To je ponavljala iz godine u godinu. Kad je ona umrla, 1905 godine, njena kći (također se zvala Anna) u njenu čast organizirala je kampanju kao spomen na život i djelo svoje majke. Sjetila se kako joj je majka govorila da su svi dani u godini posvećeni muškarcu, a ni jedan nije ženama, majkama. Kroz svoju kampanju zalagala se kod političara svoga vremena, da je podrže u osnivanju praznika posvećenog majkama. U svojim nastojanjima stigla je čak i do predsjednika. Kao zaštitni znak uzela je bijeli karanfil – cvijet kojeg je njena majka obožavala. Tek 1913. godine vlada je donijela rezoluciju kojom se 08. svibnja službeno proglašava Majčinim danom i bijeli karanfil je službeno postao cvijet svih majki. A 1914.godine prvi put se predsjednik Amerike obratio majkama na njihov dan.
Od tog dana slijedi evo već duga tradicija obilježavanja Majčinog dana širom svijeta.


eye4eye - 25-6-2009 at 09:58

http://image.dnevnik.hr/media/images///original/Jun2009//60232813.jpg


Danas je najveći praznik koji država može imati, Dan državnosti, što zapravo predstavlja rođendan naše sada već punoljetne države.


Do koalicijske vlade predvođene SDP-om Dan državnosti se slavio 30. svibnja i pod tim datumom je urezan u kolektivnu svijest Hrvata. Taj datum većina pamti po velikim smotrama naše vojske na Jarunu i po predsjedniku Franji Tuđmanu u bijeloj, neki bi rekli 'maršalovoj' odori. Danas većina Hrvata niti ne zna da se dan državnosti slavi baš na taj današnji dan, samo znaju da je još jedan neradni dan pa mogu 'zapaliti' na more. Mnogi krive vlast što građane uopće ne obrazuje o tome što se i zašto danas slavi, pa će tek upalivši vijesti vidjeti zašto su danas bili kod kuće. Tako, umjesto slavlja i radosti, ovaj dan je postao još samo jedna tema prepucavanje lijevih i desnih zašto se danas ne slavi onako kako bi trebalo. A 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor je donio odluku da se krene u raskidanje državnopravnih veza s Jugoslavijom.


No, državnički protokol je danas ipak krcat. U povodu Dana državnosti predsjednici države, Hrvatskoga sabora i Vlade - Stjepan Mesić, Luka Bebić i Ivo Sanader s izaslanstvima položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli i kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na zagrebačkom groblju Mirogoju. Izaslanstvo Predsjednika Republike i Hrvatskog sabora položit će vijence i zapaliti svijeće kod zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju).

Svečanu misu za Domovinu, za sve poginule hrvatske branitelje i žrtve Domovinskog rata predvodit će u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Misi će nazočiti predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade - Luka Bebić i Ivo Sanader U povodu Dana državnosti bit će održana svečana sjednica Vlade Republike Hrvatske, na kojoj će sudjelovati i predsjednik Republike Stjepan Mesić.

Svečano postrojavanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova RH na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića u povodu Dana državnosti. Svečanosti će nazočiti i prigodnim govorima obratiti se nazočnima predsjednici Republike, Hrvatskog sabora i Vlade - Stjepan Mesić, Luka Bebić i Ivo Sanader.

Središnja proslava u Vukovaru

Svečanost obilježavanja Dana državnosti nastavit će se prigodnim programom u Vukovaru gdje će se obilježiti završetak školovanja polaznika vojnih škola za potrebe Oružanih snaga. Svečani program počet će polaganjem vijenaca i paljenjem svijećaStjepana Mesića, Luke Bebića i Ive Sanadera na Spomen-obilježju na mjestu masovne grobnice na Ovčari i na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Središnja svečanost obilježavanja Dana državnosti održat će se u vojarni 204. brigade gdje će se upriličiti svečana promocija i podjela diploma za 14 polaznika Ratne škole 'Bana Josipa Jelačića' te za devet kadeta pilota. Državni čelnici održat će prigodne govore polaznicima vojnih škola , a nakon toga dat će izjave novinarima .

Prijepodne vijence će položiti i zapaliti svijeće na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i na mjestu masovne grobnice na Ovčari izaslanstva škola Hrvatskoga vojnog učilišta, a misu zahvalnicu predvodit će u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac.
















http://posjedon.com/wp-content/gallery/generalno/25062008dan_drzavnosti1.jpg

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena istoga datuma 1991. godine.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Više od 94 posto građana donijelo je sljedeću odluku:

"1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama.

2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.







Rasprava pod jednim dnevnikom gdje se je suvereno tvrdilo da je Račan bio protiv samostalne Hrvatske ponukala me da istražim što se stvarno dogodilo, pa neka bar čitatelji pollitika.com znaju (iako ne znam hoće li od toga biti neke koristi, možda čisto kao još jedna lekcija o manipulaciji informacijom ili pak bliže hrvatske povijesti - s obzirom kakvi su nam udžbenici nisam siguran što u njima piše).
Prvo da riješimo dilemu oko referenduma i referendumskog pitanja - na referendumu se glasalo o konfederacijskom uređenju tadašnje Jugoslavije, a ne izravno o samostalnosti Hrvatske!
----------------------------------------------------------------
25. lipnja – Dan državnosti Republike Hrvatske

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena istoga datuma 1991. godine.
Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.Više od 94 posto građana donijelo je sljedeću odluku: "1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državno-političke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.
-----------------------------------------------------------------

E sad ovako HINA za povijest bilježi tijek te povijesne sjednice 25. lipnja 1991.:
Izvješće o radu Ustavne komisije u nastavku zasjedanja obrazložio je predsjednik Ustavne komisije i voditelj radne skupine za pripremu temeljnih državno-pravnih odluka Vladimir Šeks.
On se posebice osvrnuo na prijedlog Ustavne odluke o pokretanju postupka razdruživanja Republike Hrvatske od SFRJ i postupka udruživanja u savez suverenih republika, što ga je predložila Stranka demokratskih promjena, istaknuvši da je rasprava na Ustavnoj komisiji vodena da li dijelove tog prijedloga uvrstiti u Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske što ju je predložila radna skupina. Ustavna komisija to međutim nije prihvatila, držeći da su dijelovi tog prijedloga obuhvaćeni u Deklaraciji o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Prijedlog da se u naslov Ustavne odluke uvrsti da se ona odnosi na postupak razdruživanja i postupak udruživanja u savez suverenih republika, Ustavna komisija je odbila držeći da bi time bilo prejudicirano opetovano udruživanje, a referendumska odluka bila je da se Republika Hrvatska može, ali i ne mora udruživati sa drugim suverenim republikama. Šeks je na koncu predlošio zastupnicima da usvoje sve tri državno-pravne odluke u tekstu u kojem ih je predložila radna skupina, uz jedan prihvaćeni amandman na tekst Ustavne odluke i jedan na tekst Ustavnog zakona.
Nakon Vladimira Šeksa zastupnicima se u ime SDP-a obratio Ivica Račan, koji je istaknuo da SDP podržava i odluku i postupak za suverenost i samostalnost Republike Hrvatske, ali da je nezadovoljan time što "nije ostavljena mogućnost za udruživanje sa drugima koji to žele", te da će glasovati protiv donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Nakon toga većinom glasova Sabor je usvojio Ustavnu odluku, kojom se Republika Hrvatska proglašava suverenom i samostalnom državom, a zatim i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, koja je usvojena jednoglasno, te Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, koji je usvojen većinom glasova.
Zatim je na svečanoj sjednici Sabora zastupnicima govorio predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman, a točno u 19,55 sati predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan objavio je proglašenje samostalne i suverene Republike Hrvatske, navevši da danas usvojeni državno-pravni dokumenti odmah stupaju na snagu.Znam da je ovo borba s vjetrenjačama, ali neka se nađe ako netko traži...


eye4eye - 16-10-2009 at 11:11

http://vukovar-vu.com/images/uploads/To%C5%A1e_Proeski.jpg






IAKO su od tragične nesreće pjevača Toše Proeskog prošle već dvije godine, Tošini fanovi, prijatelji i obitelj još su u nevjerici zbog njegove smrti. Njegovi hitovi neprestano se puštaju na televizijskim i radijskim postajama, održan je niz koncerata u znak sjećanja na njega te se već drugu godinu za redom trči maraton u čast makedonskom pjevaču. Start ovogodišnjeg Maratona je 16. listopada u 6.20 sati u Novoj Gradišci, a trčat će se tri dana - do 19. listopada u podne, kad bi maratonci trebali stići u Kruševo. U međuvremenu će ih 17. listopada oko 10 sati u beogradskoj Areni te 18. listopada oko 18 sati u Skopju, dočekati brojni članovi Tošinog međunarodnog fan kluba.



Todor Toše Proeski rođen je 25. siječnja 1981. godine u Prilepu. Od rođenja, Toše je imao veli talent za glazbu što i ne čudi s obzirom da su mu roditelji bili glazbenici. Pohađao je glazbenu školu i studirao je solo pjevanje na Akademiji koju nažalost nije uspio završiti. Svoj talent prvi je put javno pokazao na festivalu "Makfest" kao 15-godišnjak.

Prvi Tošin album izdan je 1999. godine kada je održao i prvi samostalni koncert. Tri godine kasnije, njegova popularnost proširila se izvan granica rodne Makedonije. Veliki uspjeh ostvario je u Srbiji i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, a zatim i u Hrvatskoj te Sloveniji. 2004. godine nastupao je na Eurosongu s pjesmom "Life" i tako osigurao Makedoniji 14 mjesto na prestižnom natjecanju. Iste godine se naglo probio i na hrvatsko tržište i to nakon suradnje s Tonyjem Cetinskim.


Nakon njihove zajedničke pjesme "Lagala nas mala", Toše je izdao i album na hrvatskom jeziku i tako zaradio brojne obožavatelje na našim prostorima. Toše je bio jedini pjevač iz inozemstva koji je osvojio glavnu nagradu Hrvatskog radiskog festivala što je još jedan od pokazatelja koliko je popularan bio. U suradnji s Antonijom Šolom koja je s njim otpjevala duet "Volim osmjeh tvoj", nastala je pjesma "Srce nije kamen" - koju mnogi nazivaju njegovim najvećim hitom.


16. listopada 2007. godine - vijest koja je šokirala cijeli Balkan, tragična smrt Toše Proeskog, ubrzo se proširila svim medijima, a u Makedoniji je čak taj dan proglašen dan žalosti. Osim što je bio velika glazbena zvijezda, Toše je bio UNICEF-ov veleposlanik dobre volje i jedan od većih humanitaraca pa je povodom toga dobio i Humanitarnu nagradu Majke Tereze.


Nakon njegove smrti objavljen je njegov posljednji album "The hardest thing" u sklopu kojeg je snimljen i dokumentarni film o njegovom životu. Album je sniman na Jamajci, u Londonu i Švedskoj te je trebao biti njegov glavni adut za proboj na međunarodne tržište. Prvi singl s albuma "The hardest thing", istoimena je pjesma koja je postala pravi hit na prostorima bivše Jugoslavije, baš kao i druga "My little One" - duet s bratićem Kristijanom. Na spomenutom albumu našao se i duet s talijanskom glazbenicom Giannom Nannini - "Aria".






Od njegove smrti do danas vodile su se mnoge pravne parnice, medijska prepucavanja te nagađanja o njegovoj smrti, ali ništa nije niti zasigurno neće umanjiti njegov lik i djelo među njegovim obožavateljima koji će se sutra, 17. listopada, sjećati tragedije koja se dogodila prije dvije godine.


eye4eye - 27-1-2010 at 08:54

http://www.geoskola.hr/hr/projekti/pravednici/slike/Holokaust1640480.jpg


Dan sjećanja na holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja. Na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj. Tog se datuma ovaj Dan sjećanja obilježava i u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska je u studenome 2005. posatala stalnom članicom Radne skupine za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu, a pojačana je osobito obrazovna djelatnost u tom smislu. U Izraelu, koji Dan sjećanja na holokaust obilježava u proljeće, od ove se godine istoga dana obilježava Nacionalni dan borbe protiv antisemitizma. Izraelske škole, vojska, javne institucije i mediji provode posebne programe koji se bave antisemitizmom u svijetu.


Holokaust: 1941.-1945.



Holokaust: naziv kojim se, prema postupku spaljivanja žrtve do pepela u grčkome poganskom obredu, koji se naziva holokaust, nakon Drugoga svjetskog rata nazvao pokušaj istrjebljenja židovskoga naroda u dijelovima Europe koje je zaposjeo nacizam, u kojemu je smrtno stradalo oko šest milijuna Židova

Holokaust nije nastao preko noći. Antisemitizam, koji mu je prethodio, neodvojiv je dio europske povijesti. Nema europskog naroda koji ne bi imao dužih ili kraćih antisemitskih razdoblja ili događaja. Tijekom Srednjega vijeka antisemitizam se temeljio na ideji o židovskoj krivnji za smrt Isusa Krista. Progoni zbog toga mogli su se izbrisati krštenjem, a nasilje u ime osvete za tu krivnju bilo je, iako oštro i okrutno, sporadično i u relativno malim razmjerima. No Novi je vijek donio rasnu mržnju, ideju da su narodi indoeuropskoga podrijetla bili plemenitoga, a ostali, primjerice Židovi, neplemenitoga soja, nevrijedni ili manje vrijedni života. Takva se ideja javlja već u 18. i 19. stoljeću, da bi tijekom četiriju godina petoga desetljeća 20. stoljeća dosegnula svoj krajnji i tragični vrhunac. To najtragičnije razdoblje židovske povijesti, hebrejski nazvano Šoa (Velika nesreća, Veliko stradanje), poznato je pod nazivom Holokaust. Nacional-socijalizam je slavenske narode označio nevrijednima, dodjeljujući im ulogu budućih robova u germanskih gospodara, dok Židovima (i Romima) namjenjuje potpuno istrebljenje. Načelo rasnoga antisemitizma, prihvaćeno i proglašeno zakonom isprva tek u Njemačkoj poslije 1933. godine (kada Adolf Hitler postaje njemačkim kancelarom, a njegova Nacional-socijalistička stranka dolazi na vlast), zakonski razrađeno 1938., proširilo se Hitlerovim nasilnim osvajanjem Europe i na druge krajeve. Protužidovske zakonske mjere počele su već samim Hitlerovim osvajanjem vlasti u Njemačkoj, pogoršavale su se iz godine u godinu dodatnim zakonskim ograničenjima, da bi od 1938. Židovima u Njemačkoj (i područjima pripojenima takozvanom Trećem Reichu) rasnim zakonima bila oduzeta osnovna ljudska prava, a život im postao posve opasan i gotovo nemoguć. Godine 1939. počinje Drugi svjetski rat; Njemačka pokorava Poljsku, zajedno s njezinih tri i pol milijuna Židova. Zaposjednuta je zatim i Francuska, istočna i jugoistočna Europa, a krajem ljeta 1943. njemačka vojska ulazi i u Italiju. Samo neutralna Švicarska ostaje pošteđena kao otok u moru nacizma, pružajući utočište ponekome Židovu koji se uspio probiti do nje.

Napustivši različite prijašnje planove protiv Židova, Hitler od ljeta 1941. godine započinje provoditi takozvano Konačno rješenje židovskog pitanja: potpuno istrjebljenje Židova. Milijuni Židova na zaposjednutim područjima ubijeni su ili su nagurani u teretne vagone bez vode, hrane i osnovnih higijenskih potreba, prevoženi stotinama, pa i tisućama kilometara do koncentracijskih logora. Tamo su ih snašli nasilje, pljačka, uniženje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt., samo stoga što su bili Židovi. Oko šest milijuna Židova, između polovine i dvije trećine svih tada živućih Židova, našlo je smrt u tome tragičnom razdoblju koje je ukupno trajalo četiri godine. U provođenju plana za uništenje Židova naciste su u osvojenim zemljama podržavale kvislinške državne tvorevine ili mjesni simpatizeri i suradnici.

Tako je bilo i u Hrvatskoj, gdje je ustaška kvislinška paradržava Nezavisna Država Hrvatska visokom djelotvornošću surađivala s njemačkim nacističkim okupatorima na uništenju Židova kao naroda. Jedan dio hrvatskih Židova je stradao izvan zemlje, u nacističkim logorima, no najveći je dio stradao u zemlji, najviše u koncentracijskom logoru Jasenovcu.

Više desetina tisuća progonjenih europskih Židova (prema nekim procjenama i mnogo više, do nekoliko stotina tisuća), medu njima i nekoliko stotina u Hrvatskoj, spašeno je uz pomoć crkvenih vlasti i ureda za useljenje nekoliko zemalja, te dobrotom i hrabrošću Pravednika medu narodima, ne-Židova koji su, zanemarujući nemoralne zakonske zabrane, spašavali Židove od progona.

Adolf Hitler i njegovi sljedbenici opstali su na vlasti tek nešto više od dvanaest godina, ali lice svijeta dramatično je osiromašeno tim razdobljem. Europa je bila uništena, nepovratno je satrt naraštaj Židova koji je Europi i njezinim narodima dao golem, cesto odlučujući kulturni i znanstveni prinos. Iako kobno ranjeni gubitkom gotovo dvije trećine pripadnika, Židovi su kao narod preživjeli Šoa, Holokaust, a prorijeđene, osiromašene, većinom staračke zajednice i dalje žive na područjima najjače pogođenima istrjebljenjem, gdje je u nekim židovskim općinama uništeno i svih sto posto pripadnika zajednice. Iz pepela Holokausta rodila se Država Izrael, čiji je nastanak bitno ubrzan tragedijom kroz koju je židovski narod netom bio prošao.


eye4eye - 7-6-2010 at 19:11

http://www.index.hr/images2/drazenpetrovic.jpg

"LOPTA, koš i ja. I to je priča koja nema kraja. Nadam se, međutim, da će razumjeti da za ono što želim od košarke moram ići dalje. Moram zatvoriti jedan da bih otvorio drugi krug", govorio je Dražen navijačima Šibenke u vrijeme kada su već svi znali da neće ostati, da je previše poseban da ga drugi ne bi prepoznali.

Sredina u kojoj je napravio prve korake takva je da zadnja odaje priznanja onima koji su iz nje potekli. Dražen je razbio mit, njega jedinog priznaju. Svi i svugdje. Iz tog i još puno razloga nije lako pisati o Draženu Petroviću.

Oni koji su rođeni u pravo vrijeme pa su ga gledali s drvenjača na Baldekinu, bili su sretnici. Sretni su čak i oni koji su mogli o tome slušati. Jer Dražen Petrović bio je Mozart, kako su ga kasnije i prozvali, bio je momčad sam za sebe.

Kada je sa 13 godina prvi put stao na parket male dvorane, Šibenka je još igrala u drugoj ligi. Nakon dvije godine Zoran Slavinić Dražena stavlja u prvu momčad. Imao je 15 godina i svijet pred sobom. Na Baldekinu su to brzo uočili. Bio je glavni pokretač, emotivac svugdje osim ispod koša i uporan do besvijesti. Uz svu veličinu znanja, imao je nevjerojatnu glad za poenima. Mogao je jednim potezom napraviti delirij i natjerati protivnike da mu se dive.

Baldekinu je ostavio najljepše dane

Šibeniku je dao osam prekrasnih godina, već '82. klub je dodirivao nebo, ali vidjelo se da Dražen jedini nema limit. Mnogima je poznata priča kako se noću budio te odlazio u dvoranu. Sam ispred koša i - šutiraj. I tako do jutra.

No, nema puno onih koji znaju kako mu je bilo svake noći sanjati lik Vasila Tupurkovskog, prvog čovjeka Saveza. Bilo je to, ružno će zvučati, ime koje su u Šibeniku psovala i djeca od dvije godine. Nikad neće prežaliti taj naslov, on ga je pošteno osvojio i bio je dužan gradu.

Previše mu je Baldekin dao, morao je nešto veliko ostaviti zauzvrat. No, život nije uvijek pošten i Dražen, na žalost, neće doznati da im je ostavio ono najljepše što danas imaju. Te 1983. igralo se finale doigravanja tadašnjeg prvenstva između Šibenke i Bosne. Dražen je pogodio drugo slobodno bacanje za 83:82 i održao valjda najdirljiviji govor ikad, na šibenskoj Poljani.

Dan kasnije vrh tadašnjeg košarkaškog saveza odlučio je poništiti utakmicu i oduzeti momcima medalje. Grad je bio zavijen u crno, ali ništa Šibeniku nije uspjelo vratiti naslov.

Vrlo brzo sredina je postala premala. Ljudi u Šibeniku nisu znali ništa o NBA-u osim da će tamo jednog dana Dražen otići. Prošle su godine, a njega je želio čitav kontinent. Ponude su bile bahate, a Dražen sramežljiv. Odlazi u vojsku i više se ne vraća na Baldekin. Kasnije je rekao da je odmah znao da ide u Cibonu.

http://www.index.hr/images2/petro8787vbvbv22.gif


Tamo su bili stariji brat i Mirko Novosel, tamo će otvoriti novo poglavlje. U istoj godini osvaja svoj prvi priznati naslov u državi te naslov prvaka Europe.

I 1986. godina bila je sjajna, Cibona je pobijedila Žalgiris i ponovno pokorila Europu, no već sljedeće sezone niti uz 48 Draženovih poena nije se moglo do finala. Naslov je otišao u ruke Partizanu.

Amerika je dočekala europskog kralja

Dražen je reprezentaciji davao puno tijekom karijere. Sljedeća je veća prekretnica došla baš nakon OI u Seoulu 1988., kada s okitio srebrnom medaljom. Nije prošla godina, u Madridu su predstavili novog kralja. Real ga je zadržao tek sezonu, jer kao nekad Šibenik, Europa mu je postala tijesna. Dugo se lomio i prelomio.

"Ovo je izazov koji nisam imao priliku propustiti. Ne znam što me čeka, ali znam da ovdje mogu igrati", kazao je nakon dolaska u Portland.

Iako je u Ameriku stigao s atributom europskog kralja, tamo ga je dočekalo što i sve došljake, hladni stisak ruke prepun nepovjerenja. I klupa, dugih 18 mjeseci. Trener je bio neumoljiv, no Dražen se nije slomio. Izašao je jači, dočekavši priliku da digne sidro. Od 1991. je u New Jerseyju gdje će ostaviti svoje najbolje američke godine. Iduće dvije sezone bile su mu posljednje na tamošnjem tlu. Ostavio je neizbrisiv trag kao niti jedan Europljanin dotad. I do dana današnjeg.

Barcelona 1992. i generacija za pamćenje. Poraz od Dream teama u finalu Olimpijskih igara bio je poput pobjede iako Dražen nikada nije volio gubiti.

U njegovoj rodnoj sredini se zna da kad muško u kući plače, ne može na dobro. Moj otac u životu preda mnom nije suze pustio. Sve do dana kad su mu javili za Dražena.

Iza sebe je ostavio svijet u nevjerici, sve je izgledalo manje lijepo bez njega. Od američkih hramova do koša ispred njegove zgrade u Preradevićevoj, svugdje je falio kapetan.

"Gotovo je, ovdje sam dobio sve. Napokon. Više me nitko neće moći zaustaviti", rekao je nakon dolaska u New Jersey.

I pogodio. Došao je tiho, ostatak priče se zna. Danas se navršava 17 godina od smrti čovjeka koji je zaslužio vječnost. Sve i da nije istina da Bog uzima dobre kako bi zauvijek ostali veliki, mi ćemo u to slijepo vjerovati. Vrijedi zbog njegovog osmijeha, bio je najiskreniji na svijetu. I zbog djece koja danas pokušavaju zabiti koš na ulici ispred njegove zgrade.

"Ti ne možeš čuti zvuk lopte dok sam stojim u dvorani i pucam na koš. Premda sam emocije često gurao u stranu i nikada nisam imao dovoljno vremena, teško je, gotovo nemoguće zaboraviti prve dane. Acine treninge, dan kad sam prvi put ušao u dvoranu, sve one sate koje sam proveo na parketu. Lopta koš i ja". I to je priča koja nema kraja.


eye4eye - 3-11-2010 at 15:04

http://graphics8.nytimes.com/images/2006/12/28/learning/31zeng600.1.jpg


Dan žena obilježava se već desetljećima, a odnedavno postoji i međunardoni dan rezerviran za muškarce

Dan žena obilježava se već desetljećima, a odnedavno postoji i međunardoni dan rezerviran za muškarce. Taj, samo “muški” dan obilježava se danas, 3. studenoga, a i u nas se počeo obilježavati na poseban način.

Kozmo prodavaonice tako nude popuste na mirise za njega i do 40 posto. Želite li razveseliti čovjeka svog života ovo je idealan trenutak. Ne želite li ga nagraditi mirisom, izvedite ga na večeru ili, pak, spravite ukusan obrok u vlastitu domu.


eye4eye - 24-12-2010 at 21:54

Quote:
Originally posted by krin
"Razmazite svog frajera danas - na Svjetski dan mu�karaca"
Ovo zasluzuje komentar , ali predomislih se.....bolje da heklam
:hekla::hekla::hekla:


da cujemo....:hmmm:


eye4eye - 29-12-2010 at 13:09

Quote:
Originally posted by krin
danas je novi dan..ljepsi nego juce....dobila sam jednu gumicu za brisanje od djevijcice sa posebnim potrebana sa kojom radim...na kojoj je nacrtano malo srce...a taj gest znaci veliku ljubav prema meni i poljubila me je.....pa da to je veliki dan.. od Janje dobiti takav poklon...eh to je ljubav.......
:zaljubljen:


naaaajs!:uk::zubko: