Planet Napush(t)eni

In Vino Veritas - SPONSORED BY KUTJEVO
eye4eye - 18-1-2006 at 16:29

:pimega:


eye4eye - 18-1-2006 at 16:39

Koja je svrha kusanja vina? Razumno pitanje ukoliko ovaj ritual u vama priziva sliku vinskog snoba koji pretjeruje u metaforama i gestikulaciji casom.
Zasto se, recimo, oko ispijanja Coca-Cole, mlijeka ili ledenog caja ne podize toliko sofisticirane prasine.

Svi koji znaju odgovor reci ce vam da je vino nesto drugo. Umijece ispijanja vina, kako bi rekli svi vinski filozofi, istovremeno pobudjuje osjecaje i intelekt. Posvetite li se vinu s duznim stovanjem, svakom ispijenom casom bit cete bogatiji za lekciju povijesti, geografije, botanike, antropologije, religije i kulture zivljenja.

Stoga ne postoji razlog takvoj predrasudi kao ni strahu pred znanjem koje ce vas obogatiti. Vino je vrijedno razgovora i dijeljenja ugode s prijateljima. Ideja kusanja vina u stvari je vrlo jednostavna.

Usporite, opustite se i razmislite o casi vina koje vam je u ruci. Uposlite osjetila! Prvo mu ispitajte boju, da li je bistro ili mutno. Udahnite miris. Osjecate li miris voca, cvijeca ili necega drugog? Kad ste ga uhvatili okom i nosom vrijeme je da vasa usta kazu nesto o teksturi i punoci. Uzivajte. Na kraju, kad se sve spoji u vasim mislima, krug se zatvara.

Jos jedan gutljaj, i jos jedan i vec dolaze slike vinogorja, cokota, tamnih podruma s hrastovim bacvama. Otkrit ce vam se zasto je vino poput zene ili opojnog ljubavnika, ali da bi razvili tu strast potrebno je znanje.


eye4eye - 26-1-2006 at 12:47

Pilliterrijev Vidal iz 2003. srednje je bogat, vrlo sarmantan, pun meda, oraha i suhih marelica, slatko kiseo, s laganim aftertasteom na kamilicu. Rijec je o elegantnom vinu koje predstavlja odlican uvod u kanadsku vinsku scenu.

Kanadska vinska industrija pocela je stjecati svjetsku reputaciju krajem sedamdesetih kada su otvorene i danas najuglednije vinarije poput Innskilina i Chateau de Charmesa.

Zbog brutalno hladne klime kanadska su se vina, koja se uglavnom proizvode u dvije zone, Britanskoj Kolumbiji i Ontariju (najbolji polozaji u Ontariju nalaze se na Niagari), masovno vinificirala kao ledena vina ili kasne berbe, pri cemu su se, uz medjunarodne klasike, poput rizlinga, cesto koristili i neobicni, sjevernoamericki hibridi kao sto je grozdje vidal.

Kasna berba


Danas se, uz velik izvoz ledenih vina i kasnih berbi (Innskillinov ledeni Vidal postao je toliko popularan da se redovito prodaje na americkim aerodromima), u Kanadi proizvodi sve vise klasicnih crnih vina, od cabernet sauvignona i merlota do pinot noira, kao sto raste sadnja klasicnih bijelih sorti.

No, desertna vina i dalje su glavni kanadski trademark pa je stoga logicno sto je i prvo kanadsko vino uvezeno u Hrvatsku, bas vidal iz kasne berbe.

Ovdje treba reci da oznaka kasna berba ne znaci doista kasnu berbu kao kod nas ili u Sloveniji, nego da je rijec o drugom presanju grozdja za ledeno vino, dakle o drugom, manje intenzivnom i jeftinijem ledenom vinu obitelji Pillitteri koja se vec vise od pola stoljeca bavi vinogradarstvom na Niagari, dok je vinarija Pillitteri Estates otvorena pocetkom devedesetih.

Aftertaste na kamilicu

Pilliterrijev Vidal iz 2003. srednje je bogat, vrlo sarmantan, pun meda, oraha i suhih marelica, slatko kiseo (iako mi se cini da mu ipak nedostaje nesto kiseline), s laganim aftertasteom na kamilicu, karakteristicnim za pojedine nase desertne grasevine. Rijec je o vrlo, vrlo finom, elegantnom vinu koje predstavlja odlican uvod u kanadsku vinsku scenu.


eye4eye - 26-1-2006 at 12:51

http://zlatkoba.wolf.hr/webmaster/my%20butt/link%20.png


misko - 26-1-2006 at 18:53

u vinu je istina

a ima i onaaaaaaa
kad se cuga vino
idi ti kuci a ja cu doci poslije

praskovaca


eye4eye - 27-1-2006 at 12:19

BERBA Iznad Vetova:
jucer je kutjevacki kombinat na minus 13 stupnjeva brao grozdje

VETOVO - Nakon sto su beraci grozdja kutjevackoga kombinata prije 12 dana iznad Kutjeva na polozaju Vinkomir ubrali ledene bobice grasevine, jucer su na jos nizoj temperaturi, na minus 13 stupnjeva Celzijevih, brali ledene bobice traminca. Tim cinom kutjevacki vinogradari i vinari jos su jednom pokazali da su majstori svoga zanata. Naime, unatoc teskoj godini koja je pogodovala razvitku bolesti grozdja uspjeli su sve do ovih sijecanjskih dana sacuvati na trsovima bobice pune sladora.

Ove smo godine ostavili tri hektara za ledenu berebu, od toga 1,8 hekatra traminca, a ostalo je bila grasevina. U odnosu prema ostalim vinskim kucama mi ostavljamo najvise povrsina za ledene berbe jer zelimo u ponudi imati svih sest tipova vina, od kvalitetnih do predikatnih. U podrumu imamo i najvecu kolicinu ledenog vina u Hrvatskoj, nekoliko tisuca boca kazao je Ivica Perak, glavni enolog Kutjeva d. d. Kutjevacki kombinat ledenim berbama vise je pozornosti poceo posvecivati pocetkom 90-ih godina iako su traminac za odgodjene i kasne berbe vec ostavljali od polovice prosloga stoljeca.

Veca je proizvodnja ledenog traminca pocela 1997. godine, a od 1999. godine i grasevine. Ta proizvodnja, koja je nekada uglavnom sluzila za pokazivanje prestiza vinskih kuca, danas je postala i ekonomski isplativa jer se ledena vina sve vise traze i na domacem i stranom trzistu. Naime, iz ledene berbe dobije se od 15 do 20 puta manje vina nego u normalnim berbama, ali je zato takvo vino znatno skuplje. Za najtrazenija ledena vina, traminac i grasevinu, koja jos nisu postala arhivska, treba platiti oko 400 kuna za butelju od 0,375 litara.


eye4eye - 27-1-2006 at 12:32

Vino prvo procjenjujemo pogledom.
Najbolje je da casa vina u vasoj ruci pronadje bijelu pozadinu (stoljnjak ili zid) kako bi sto bolje ocijenili boju i bistrinu vina.

Boja, bez obzira na vino kojem pripada, nikako ne bi trebala biti mutna, tmasta i nejasna. "Zdrava" boja je jasna i uvijek sukladna tipu i starosti vina.

Spektar boja mladih bijelih stolnih vina proteze se od zagasite, pepeljaste i svijetle boje slame, ponekad prosarane zelenim pigmentom, do boje bogatog, punog jantara.

Boja vina ovisi o vrsti grozdja, zrelosti grozdova u vrijeme berbe, nacinu na koji se vino fermetiralo, nacinu na koji je starilo (bijelo vino koje fermentira i/ili stari u bacvama bit ce tamnije od onog koje kroz taj proces prolazi u spremistima od nerdjajuceg celika).

Isto tako na boju utjece i izlozenost vina kisiku u vrijeme sazrijevanja i buteljiranja. Kako stare, bijela vina su sve tamnija, dobivaju sve dublju zlatnu boju, a s vremenom mogu cak dobiti i smedju nijansu. Medjutim treba razlikovati mlado bijelo vino koje ima tragove smedje boje i koje zbog toga gubi na kvaliteti.

Kod crnih vina situacija je obrnuta; uz starenje boja im postaje svjetlija. Mlada crna vina propustaju svjetlo ali nisu prozirna a njihova boja rasteze se u spektru od boje tresnje do tamne boje rubina, ponekad s purpurnom tinkturom. Starija crna vina imat ce ciglastu nijansu po rubovima, dok je kod mladjih crvenih vina takav rub znak prerane oksidacije.


eye4eye - 27-1-2006 at 12:34

Okusom se nadopunjuje dozivljaj mirisa i potvrdjuje se visoka osobnost vina. Ljudi mogu percipirati samo cetiri okusa, slatko, kiselo, gorko i slano.
Ove senzacije locirane su na razlicitim dijelovima jezika i njegovim papilama. Slatko se osjeca na vrhu jezika, kiselo i gorko osjeca se na bocnim stranama i korijenu jezika, a osjecaj slanog detektira se na sredisnjem dijelu jezika.

Kod mladoga, suhog bijelog vina mozete naprimjer osjetiti kiselost. Mlada crna vina ostavljaju pomalo gorkastu aromu, poput one koju ostavlja zeleni caj ili bademi, zbog tanina iz kozice grozdja.

Vina se takodjer razlikuju u svojoj "punoci" "tjelesnosti" (svojoj "tezini").

Vina s manje alkohola manje su punoce, dok su ona s visim postotkom alkohola srednje ili visoke teksture. Vino bez tih karakteristika vrlo je siromasne arome i djeluje "isprano", za razliku od vina bogate arome za koja se kaze da su ljepljiva i zitka.

Neka vina ukazuju na okruglu, podatnu teksturu dok neka a posebno crna mogu imati grub i robustan okus. Vina s visokim postotkom alkohola imaju vruc i ostar okus.

Kljuc kvalitetnog vina je balans svih njegovih elemenata. Primjerice, vinu se mogu uskratiti bodovi ukoliko recimo neka kategorija vina ima niski nivo kiselosti i kod kusanja ostavlja "plosan" okus. Okus vinu moze pokvariti i previsoki udjel tanina kad vino postaje gorko.

Profesionalni kusaci vina nikad ne progutaju gutljaj koji degustiraju, a izmedju kusanja dvaju razlicitih vina ispiru usta vodom. Mozda i nije lose zadrzati status amatera.


eye4eye - 27-1-2006 at 12:42

Kako biste bili sigurni u izbor kojim cete iznenaditi svoja cula okusa i mirisa, provjerite svoj instinkt natuknicama o primjerenom izboru vina uz jelo na vasem stolu

Kao aperitiv uobicajeno je posluziti: suhi pjenusac, sampanjac (francuski slatki), poluslatki pjenusac, bijelo suho i/ili slatko vino, sherry, porto, bermet ili prosek.

Uz predjela, hladetine i namaze necete pogrijesiti posluzite li bijelo vino ovih karakteristika: suho, polusuho, lagano slatko.

Jela na bazi ribe takodjer idu uz bijela vina, ona suha i ljupka te pjenusce isto tako suhe.

Prsut i suhomesnati proizvodi posluzuju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima, ali ni bijelo suho vino nije los izbor.

Guste juhe, pastasute, rizota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina, zatim roze i mlada crna vina.

Dok juhe s umakom od riba i kamenice podnose i robusnija vina s visim postotkom alkohola.

Przena ili pohana riba, skampi s rostilja, sa ili bez umaka izvrsni su uz bijelo suho robusno vino. Dok ribe pecene na raznju i rostilju te rakovi, skoljke i kavijar obavezno idu uz jaka bijela i crna vina, suhi bijeli pjenusac ili bijela aromaticna vina.

Uz jaja pripravljena na razlicite nacine, ili posluzena s prsutom i sirom, obavezno se posluzuje bijelo suho ili ruzicasto vino, a kao mogucnost tu je i crno lagano frizirano vino.

Zabe, puzevi i jegulje kao specijaliteti zahtijevaju bijelo vino.

Kada je rijec o mesu, bijelo meso i ono lagano ispeceno na rostilju upotpunjuje se sa crnim suhim i mladim vinom. Ukoliko se radi o tamnom mesu, domacoj i lovnoj divljaci neizbjezna su izrazito puna i jaka, stara robusna vina.

Velike razlike u odabiru vina su kombinacije sira s tjesteninama. Tako sirevi s mekanom tjesteninom zahtijevaju rose i crno mlado vino, dok se sirevi s tvrdom tjesteninom, ribani ili uzavreli posluzuju u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom.

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih, likerskih i pjenusavih vina. Ukoliko se radi o vocu, bijelo slatko, pjenusac i likersko rose neizbjezan su izbor. Uz voce se posluzuju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino.

Slastice poput kolaca i sladoleda idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima, polusuhim pjenuscima i aromaticnim slatkim vinima. Dok suhe slastice, one bez cokolade, dobro podnose pjenusce starijeg godista, bijela slatka i poluslatka vina te sherry, porto, suvarak ili prosek.


eye4eye - 27-1-2006 at 12:45

Prozirno nebruseno staklo, tanke stijenke i caska poput cvijeta tulipana preduvjet su spoznaje bistroce i boje vina. Ali to nije sve!

Izgled case za vino nije prepusten slucaju ili estetskom kriteriju. Njen oblik uvazava raspored osjetila okusa u usnoj supljini i ravna se prema nosu kusaca.

Vrsta vina odredjuje casu. Velicina, oblik i nozica izabrane case uvjetuju razlicito razvijanje i sirenje okusa i mirisa vina. Izaberete li pravilno, vino ce vam dati sve od sebe.

Oblik caske, suzen ili otvoren gornji rub zavrsetka case, omogucuje razlicite kontakte vina s nasim osjetilima. Casa koja se pri vrhu suzava koncentrira i usmjerava miris, dok otvoren vrh case otvara i miris.

Nozica case, odnosno njena visina, diskretno ce utjecati na odnos ruke i toplinu koju dlan prenosi na vino.

Visoka nozica udaljit ce prste od caske jer sampanjci, bijela i rose vina, koja se posluzuju rashladjena na odredjenu temparaturu, ne trpe toplinu dlana.

Niska nozica dobro je dosla kod crvenih i crnih vina koja se, upravo zbog topline dlana, oslobadjaju i pustaju svoje arome i mirise.

Riedel, utemeljen 1756. godine, jedan je od najpoznatijih svjetskih proizvodjaca casa za vino. Tradicija izrade casa u Riedelu dovedena je do savrsenstva.


smonny - 29-1-2006 at 21:08

japanac uspjeva da vino sazrije u sekundama

kod vina je starost sve. ponekad je potrebno da prelezi duze vremena u hrastovim bacvama, da bi dobilo specijalnu notu. sve je to glupost, kaze hiroshi tanaka

poznavaoci ostavljaju posebne flase godinama u podrumina, da bi mogli uzivati kompleksni buket, kada vino dostigne vrhunac svog sazrijevanja. za hiroshi tanaka je to sve gubljenje vremena. on je razvio masinu, u kojoj za par sekundi iz jednog beaujoais nouveau nastaje lijepo, zrelo vino. pri tom je dovoljno par volti za elektrolizu.

mi preradjujemo mlado vino i stvaramo za cas od njega zrelo vino, kaze tanaka, sef japanske firme innovative design and technology, u svom malom laboratorijumu u hamamatsu, zapadno od tokia. mislite samo na to, koliko se moze ustedjeti, kaze tanaka: smanjenje vremena proizvodnje, bez dugog skladistenja, bez investicija u bacve. Njegova firma pregovara sa proizvodjacima vina u kaliforniji i washingtonu, koje trebaju da isporucuju mlado vino. americka firma bw2 se nada, da ce uskoro moci prodavati vino putem interneta.

put nece biti jednostavan. tanaka je u japanu predstavio svoju masinu raznim pivovarama, proizvodjacima rizinog vina i destilata. samo jedna firma je dosad pokazala interesovanje.

u evropi, gdje kultura konzumiranja vina spada u osnove civilizacije, skepsa je jos veca. ne mogu prepoznati, kako iz vina niske kvalitete, moze u sekundi nastati magicno, zrelo vino, kaze emmanuel delmas, specijalist za vina u poznatom restoranu fouquet u parizu.

u prirodnom procesu zrijenja okus vina nastaje iz spoja alkohola sa grupama vodenih molekula, objasnjava tanaka. kako to tacno funkcionira, u nauci se jos diskutira, tanaka je po vlastitim podacima sa svojim patentiranim postupkom elektrolize nasao put, kako da razbije grupe vodenih molekula u par sekundi, tako da se iste mogu spojiti sa alkoholom.

za neistrenirani okus tako je iz jednog beaujolais nouveau 2005 nastalo jedno socno, kompleksno vino. na isti nacin obradjen sauvignon blanc 2004 je u ponovnoj probi postao nesto suvlji. I druge sorte alkohola se po tnanak-inim rijecima mogu preraditi i oplemeniti. mi mozemo dobro vino za evropu, dobar sake za japana, dobru vodku za rusiju ili dobar baijiu za kinu proizvesti. postoje beskonacne mogucnosti.

vino obradjeno elektrolizom ima dalje prednosti, kako kaze akihiro hishima, pripadnik razvojnog tima. ono je zdravije, posto ne oksidira tako lako i ne treba umjetna anti-oksidaciona sredstva, koja se dodaju skoro svim vinima, kaze hishima.

tanaka si ne stvara iluzije, stotinama godina staru istoriju vina preko noci novo pisati. ja znam, da postoji puno otpora u vinskoj industriji. on je to cak i osjetio, kaze tanaka i prica o jednoj posjeti u jednu firmu u italiji 2002, gdje je predstavio protip svog uredjaja.
rekli su nam, da odmah napustimo prostoriju, zemlju i vise nikad ne dolazimo.

tehnolog zivotnih namirnica


eye4eye - 2-2-2006 at 13:28

Bogati biznismen zainteresiran za kupnju vinarija u Konavlima i Splitu Dubrovnik - Biznismen Enver Moralic, vlasnik PPK Kutjevo d.d., potvrdio nam je svoju zainteresiranost za kupnju vinarije Dubrovacki podrumi u Grudi, u Konavlima, i Dalmacijavina u Splitu, cime bi prosirio svoje “carstvo vina” u Hrvatskoj i postao vinarom broj jedan, otkrio nam je u telefonskom razgovoru.

“Mogu vam reci da sam zainteresiran za kupnju svega sto drzim zanimljivim u tom segmentu poslovanja jer bismo zeljeli postati vodeci vinari u Hrvatskoj. No jos je prerano govoriti o tim planovima jer smo s pregovorima tek zapoceli”, rekao nam je u telefonskom razgovoru Enver Moralic, koji se odmara u St. Moritzu.

Ruski poslovi
Iako iznimno uspjesan i bogat, Moralic zivi povuceno i poprilicno je nepoznat siroj hrvatskoj javnosti. Procjenjuje se da je “tezak” oko 200 milijuna eura, a najveci dio svog bogatstva zaradio je u naftnoj i kemijskoj industriji do sredine 80-ih godina najvise ulazuci u proizvodnju i preradu nafte i zemnog plina u Rusiji. Vlasnik je frankfurtske tvrtke Kemoplex, koja na trzistu nafte ostvaruje godisnji promet veci od milijardu dolara. Moralic je prije nekoliko godina kupio poljoprivredno dobro u Bozjakovini, a u blizini je kupio i obnovio dvorac Stakorovec iz 18. stoljeca u kojemu zivi kada je u Hrvatskoj. No na jugu Hrvatske je najpoznatiji kao vlasnik prekrasne Vile Racic u Cavtatu uza samu morsku obalu, gdje ljeti provodi vrijeme. O prodaji vinarije Dubrovacki podrumi u Grudi vlasnik i direktor Bozo Martinovic nije zelio govoriti. “Vinarija je moja, moje su i poslovne tajne. Ne zelim uopce odgovarati na takva pitanja”, bio je kategorican Martinovic.

Tajna uplata
Sa svojim poslovnim partnerima Martinovic je vinariju u Grudi kupio nakon propasti Dubrovacke banke, da bi potom stabilizirao njeno poslovanje, te je opremio suvremenom punionicom, kusaonicom i drugim sadrzajima, a potaknuo je i obnovu starih vinograda iznad Oboda. No, afera oko Dubrovackih podruma buknula je kada se otkrilo da je Opcina Konavle 2003. godine iz proracuna prebacila 1,3 milijuna kuna pozajmice na racun Martinoviceve vinarije, te da je on do danas nije vratio. U redovima konavoske oporbe predvodjene HSS-om drze kako je Opcina na nelegalan nacin i tajno izvrsila uplatu na racun privatne tvrtke nacelnikova prijatelja kako bi joj omogucila isplatu dugova prema kooperantima za grozdje, te zbog novih ulaganja i otplate podignutih kredita. Iz istih razloga i zbog financijskih problema, drze konavoski HSS-ovci, Martinovic je navodno i zapoceo pregovore s Moralicem o njenoj prodaji.


eye4eye - 2-2-2006 at 13:38

http://zlatkoba.wolf.hr/webmaster/my%20butt/link%20.png


eye4eye - 3-2-2006 at 13:52


eye4eye - 3-2-2006 at 13:53


smonny - 17-2-2006 at 11:19

Sir i vino, grozan par

Za druzenje uz vino i sir ne morate trositi puno na skupa vina: svi sirevi, posebno ostri, doslovno prekrivaju suptilne okuse i arome koje cine dobro vino, tako da gosti ionako nece znati piju li château ili kiselis vulgaris.

Bernice Madrigal-Galan i Hildegarde Heymann sa Sveucilista Davis u Kaliforniji, u svom su pokusu profesionalnim kusacima dale cetiri razlicite skupe i jeftine vrste vina.

Kusaci su procjenjivali jacinu raznih okusa i mirisa u svakom vinu posebno, a zatim su to ponovili nakon kusanja osam razlicitih vrsta sira.

Otkrili su da sir potiskuje gotovo sve ostalo, ukljucujuci okus bobica i hrastovih bacvi, kiselinu i oporost. "Sirevi su samo pojacali aromu maslaca, i to vjerojatno zato jer sami sadrze molekule odgovorne za miris maslaca u vinu", kaze Heymann.

Ocekivano, jaki sirevi potiskuju okuse vise od blazih, ali svi potiskuju okuse svih vina. Drugim rijecima, nema carobne formule idealnog para vina i sira.

Heymann kaze da bjelancevine u siru mozda vezu molekule iz vina, ili da cak mozda masnoca iz sira "oblozi" usta, sto bitno smanjuje percepciju okusa vina.


eye4eye - 2-3-2006 at 12:49

Ni peronospora, tuca, mraz, susa ili preobilna kisa ne zadaju toliko briga vinarima kao cep. Taj naizgled sitan detalj moze postati prava nocna mora; neispravan, los zatvarac moze na kraju unistiti cjelogodisnji trud vinogradara i podrumara. Racuna se da od tri do pet posto plutenih cepova u citavom svijetu bude neispravno, a posljednjih se godina kriza s cepovima intenzivira, pa se traze nadomjesci za tradicionalno pluto.

Nada se polagala u plasticne, no nisu bas omiljeni, a i rabe se za jednostavna, brzopotrosna vina; ostaje i ekoloski problem kamo s brdima, desecima milijuna tih prirodno nerazgradivih proizvoda? Posljednjih se godina, posebice u Novome svijetu, naveliko pocelo baratati navojnim, metalnim cepovima, pribjegavale su im i poznate vinarije, no na zalost pokazalo se da i na njih negativno moze djelovati korozija!

Ivica Rakic covjek je s najvecim iskustvom u tom podrucju u nas i kaze da se proizvodnja pluta smanjuje zbog pozara, klimatskih promjena i nekih bolesti na koje ni strucnjaci ne znaju odgovoriti. Racuna se da se proizvede oko 4,6 milijuna tona pluta godisnje, a hrastu se kora moze ponovno skidati tek nakon devet godina. Sada se za ciscenje novih cepova rabe tekuci kisik i limunska kiselina pa zadrze prirodnu tamnu boju, dok se prije rabio sumpor pa su se izbjeljivali.

Svjetski je trend, kaze Rakic, da se za bolja i arhivska vina kupuju prirodni cepovi, i to skuplji, dok se za masovnija, brzopotrosna vina rabe obicni, jeftiniji i plasticni. Upozorava da bi nasi vinari htjeli ekstrakvalitetne cepove a oni su skupi a u boce pune vino koje jos nije spremno, jer se zure na trziste, forsiraju vino pa ne pomogne ni takav cep i dodaje kako se cesto dogodi da su im celjusti na punilici istrosene pa se onda pri punjenju osteti cep.

Drago Rezek, vinar i enolog, tvrdi da nema cepa koji ne moze ispasti neispravan, kolika god mu bila cijena, samo je postotak kod skupljih manji. On se medju prvima poceo koristiti plasticnim cepovima, jos za berbu 98, no uglavnom je odustao zbog prigovora kako zbog njih izostaje ritual otvaranja butelje?!

Najsigurniji je plasticni cep, uvjerio se, jedino sto vina ispod njih sporije stare.
U nas je nekoliko kuca koja uvoze cepove, medju najpoznatijima su Gro-prom (ob. Gorsa) i Miva (G. Mohor). U Gro-promu imaju cepove najvecega i najpoznatijeg svjetskog proizvodjaca, Amorima, kojega zastupa asutrijski Schiesser te, ekskluzivno sa Sardinije, Sugherificio Sargalese.

Plasira se godisnje tri milijuna komada, poznatim vinarijama, od Krauthakera, Enjingija, DJakovackih vina do Vinoploda i Plancica, i to od najskupljih arhivskih do jeftinijih brzopotrosnih te tzv. angolemarata.

Gordan Mohor ponosan je sto su uspjeli nagovoriti vinare da uzimaju cepove vise klase jer tako izbjegavaju probleme koji su prije nastajali zbog losijih, jeftinijih cepova. Cepovima Rich Xiberte iz Spanjolske opskrbljuje Krauthakera, Adzica, Enjingija, Grgica, za tu vinariju isporucuje i vrlo skupe (5,7 kn + PDV) arhivske cepove, dok je prosjecna cijena od 2 do 5 kuna.


eye4eye - 23-3-2006 at 16:10

JEDAN od najvecih noviteta na sve razvijenim i zahtjevnijem trzistu svjetskih vina jest Sogno Uno, crno vino koje je svoju prvu berbu imala 2004. godine.

Doticno je vino dobilo izuzetno visoku ocjenu od Roberta Parkera, jednog od najpoznatijih i najutjecajnijih vinskih kriticara cija rijec posljednjih desetljeca znaci bogatstvo ili propast za vecinu proizvodaca u svijetu.

Ne cudi, stoga, sto se Sogno Uno naslo i u vatikanskim vinskim podrumima.

Medjutim, tu ce cinjenicu vatikanskim vinoljupcima biti tesko pomiriti s osobom koja stoji iza projekta zvanog "Sogno Uno".

Rijec je naime o 31-godisnjoj Natalie Oliveiros, njujorskoj poduzetnici koja je danas u svijetu daleko poznatija po svom umjetnickom imenu "Savanna Samson". Gospodja Samson je nedavno dobila prestiznu nagradu americkog casopisa AVN za najbolju zensku ulogu u filmu "Novi vrag u gospodjici Jones", ostvarenju koje pripada zanru "filmova za odrasle".

Savanna Samson, odrasla u katolickoj obitelji, u djetinjstvu je vjezbala balet sto joj je dobro doslo u kasnijoj karijeri "egzoticne plesacice" u jednom od najelitnijih njujorskih nocnih klubova koji nudi zabavu za odrasle. Njen talent je bio takav da je postala jedna od glavnih muza i cesta gosca kontroverznog radio-voditelja Howarda Sterna.

Savanna Samson je godine 2000. kao poseban poklon svom zarucniku, opsjednutom fantazijom da se ozeni porno-zvijezdom, snimila film s Roccom Siffredijem. Talent iskazan u tom ostvarenju je privukao paznju tvrtke Vivid Entertainment, jedne od stupova americke industrije "filmova za odrasle", te je Savanna Samson naglo zablistala kao jedna od najvecih americkih porno-zvijezda u posljednje vrijeme.

Godine 2004. je Savannu Samson u Toskanu radi promocije pozvao jedan od tamosnjih vinara. Tamo je glumici pala ideja da u suradnji s njim lansira vlastitu vrstu vina sa svojim likom na omotu, a taj je brand imao izuzetan uspjeh.

Za ovu godinu je planirano lansiranje novog, ovog puta bijelog, vina pod nazivom "Sogno Due".

Usprkos svom "umjetnickom" opusu te cinjenice da se nedavno rastala od supruga, Savanna Samson sebe smatra gorljivom katolkinjom te je izjavila da je ponosna zbog toga sto se njeno vino pije u Vatikanu.

http://www.index.hr/images2/savannasamson4v.jpg


lupiga - 23-3-2006 at 16:11

Quote:
Originalno postavio/la eye4eye


Smanji ovu reklamu gazda!
Koliko dobijas za nju? ;)


eye4eye - 23-3-2006 at 16:16

Quote:
Originally posted by lupiga
Quote:
Originalno postavio/la eye4eye


Smanji ovu reklamu gazda!
Koliko dobijas za nju? ;)



http://www.btinternet.com/~edward.caution/money.gif


lupiga - 23-3-2006 at 16:25

Super, haj tamo u kafanu, zovi raji pice.
Ili plati Elmi vrtlara, da se ne pati jadna.


eye4eye - 31-3-2006 at 11:52

Vinograda je deset puta vise nego sto ih je registrirano u Upisniku Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, a ne zna se ni kolika je potrosnja, kaze dr. Ljiljana Gasparec-Skocic, ravnateljica HZVV-a


Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo proslog je tjedna obiljezio 10 godina postojanja. Vinski strucnjaci polemizirali su oko tri kljucna problema; kontrole prometa vina, zastite zemljopisnog podrijetla i izrade vinogradarskog katastra. Ti problemi nase vinarstvo i vinogradarstvo prate desetljecima, nuspjesno se pokusavaju rijesiti, a kako smo na pragu ulaska u EU, vremena je sve manje.

Ministar Petar Cobankovic na obljetnici Zavoda istaknuo je da Vlada posebno cijeni rad Zavoda i razvoj vinarstva, zbog cega je pokrenula program podizanja trajnih nasada vinove loze na 13.000 hektara. Jer sto se do ulaska u EU posadi i evidentira, to ce se moci i stavljati u promet.

- Hrvatska je tradicionalna vinogradarska zemlja, ali morat cemo uvjeriti EU da nas ulazak u tu integraciju nece poremetiti proizvodnju vina - rekao je Cobankovic. U hrvatskom vinogradarskom upisniku do sada je uvedeno 14.800 proizvodjaca grozdja, vina i vocnih loza. Izdano je 1050 rjesenja o zastiti zemljopisnog podrijetla, 47.750 rjesenja za promet proizvoda te svjedodzbi za uvoz i izvoz.

Sto Hrvatska moze ocekivati od drzavnog operativnog plana jacanja vinarstva i vinogradarstva u trenutku kada u Europi drasticno pada potrosnja domacih vina i kada se najjace europske vinske velesile poput Francuske, Spanjolske i Portugala bore protiv sve agresivnijeg upada na trziste jeftinih i sve kvalitetnijih vina iz Australije, Novog Zelanda, Afrike i Juzne Amerike?

Europski trend

Francuska i Spanjolska, tako, izradjuju strategiju za opstanak domaceg vinarstva i povecanje potrosnje vina, predlazuci stroze propise i uvjete po kojima bi se dopustio uvoz vina iz do sada tradicionalno nevinarskih zemalja. Jedna od ideja koju su iznijeli Francuzi je potraga za novim trzistem, i tu su pogledi svih vinarskih strucnjaka i politicara upereni u Kinu, zemlju s milijardu stanovnika cija je kupovna moc sve veca.


Takav trend nije zaobisao ni Hrvatsku. Vinko Milat, visi savjetnik ministra poljoprivrede, tvrdi da upravo kod nas raste uvoz takvih vina, koja su relativno dobre kvalitete i niskih cijena. Taj problem "modernog prometovanja", upozorava Milat, morat ce se sto prije rijesiti jer je, nasuprot agresivnoj proizvodnji vina u tim zemljama, odnos prema proizvodnji u Europi i Hrvatskoj tradicionalno - konzervativan.

- U svakom slucaju, put Hrvatske je u proizvodnji kvalitetnih i prepoznatljivih vina, napravljenih iz autohtonih sorata, posebno obojenih vina uz konkurentnu cijenu. Naime, cijena vina iz zemalja Treceg svijeta upola je manja od nasih vina iste kvalitete - istice Milat.

I dok europske vinske velesile razmisljaju kako se izvuci iz te krize, hrvatski prioritet je ono sto su mnoge drzave vec odavno ucinile, a to je utvrditi koliko uopce imamo vinograda i potencijalnih povrsina za uzgoj vinove loze, nakon cega ce se donijeti realna strategija proizvodnje, uvoza i izvoza. Sve clanice Europske Unije koje imaju povrsinu vinograda vecu od 500 ha, naime, moraju imati izradjen vinogradarski katastar. To je sada najbitniji posao, cije rezultate biljezi i klasificira Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo (HZVV).

U vinogradarskom katastru, koji se poceo izradjivati 2003. godine, za sada su izmjereni i upisani svi vinogradi samo u pet zupanija, a rezultati se upisuju u Upisnik proizvodjaca grozdja i vina. Posao je slozen, spor, dugotrajan i odvija se u nekoliko faza. U prvoj i najvaznijoj fazi rade se ortofoto snimke terena, kojima se utvrdjuju stvarne vinogradarske povrsine. U trzisnom smislu, vinogradarski katastar je vjerodostojna isprava kao garancija potrosaca da se zemljopisno zasticeno vino naznaceno na etiketi, uistinu nalazi u boci. To je jedini nacin na koji ce svijet i Europa ubuduce prepoznavati neko nase vino.

Medjutim, cinjenica je da vinogradarskog katastra jos nema, a upravo taj dokument je vrlo bitan. Hrvatska je plodno tlo za crno trziste vina, koje, prema statistikama Hrvatskog zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo, iznosi jednu trecinu, odnosno vise od 30% ukupnog prometa vinima. U vinsku ilegalu prvenstveno se ubrajaju mali vinogradari koji sebe nazivaju hobistima, ali ipak prodaju dobar dio svog proizvoda. Tu su i proizvodjaci koji ne placaju porez na svoju djelatnost te mnogi vinogradi koji nisu prijavljeni, ali koji ce uskoro biti otkriveni ortofoto snimkama i zauvijek uvedeni kao takvi. Na kraju tog lanca su, naravno, prekupci.

- Tako je, primjerice, u Varazdinskoj zupaniji upisano 270 hektara vinograda, a ortofoto snimci koji su temelje za izradu katastra, nedavno su pokazali da ih je 2000! Drugim rijecima, vinograda je deset puta vise nego sto ih je registrirano u Upisniku proizvodjaca grozdja i vina u zavodu. To je samo jedan od pokazatelja da u Hrvatskoj postoji mnogo vise vinograda nego sto se do sada mislilo, kaze dr. Ljiljana Gasparec-Skocic - ravnateljica HZVV-a.

Prenamjena zemlje

- Hrvatska takodjer raspolaze i s vrlo mnogo potencijalnih vinogradarskih povrsina, odnosno povrsinama na kojima je nekada bilo trsova. To ce se takodjer uvesti u katastar kao moguci zlatni vinski rudnik. Nakon sto se takve povrsine jednom uvedu u katastar, nitko ih nece moci korisititi za nesto drugo, primjerice prenamjenu u gradjevinsko zemljiste. Moramo se pozuriti kako bismo sto prije upisali takve vrijedne povrsine u katastar i sto prije zaorali brazdu te podigli vinograde - dodaje dr. Gasparec-Skocic.


Ona smatra kako je izrada vinogradarskog katastra temelj koji bi trebao promijeniti zabrinjavajucu cinjenicu da Hrvatska izvozi dvostruko manje vina od kvote koju je odredila Europska komisija. Lani se tako izvezlo 34 tisuce hektolitara vina, a izvozna kvota, odnosno maksimalna dopustena kolicina koja se smije izvesti bez carina, iznosi 80 tisuca hektolitara. S druge strane, uvozimo 134.000 hektolitara vina.

Potrosnja vina u Hrvatskoj, tvrdi dr. Ljiljana Gasparec-Skocic, jos je nepoznanica, a prvo takvo istrazivanja, koje izradjuje Agronomski fakultet, bit ce predstavljeno u svibnju na Vinoviti.

Udruzeni vinari

Cinjenica je da je donedavno vinarstvo bilo vrlo profitabilna grana, zbog cega se mnogi mladi ljudi iz grada pobjegli na selo te pokrenuli vlastiti vinarski biznis. Mnogo je takvih primjera u Europi, ali jos ih je vise u Hrvatskoj. Tako su nakon nedavnog gostovanja predstavnici vinara iz Austrije obisli Plesivicu i ostali zaprepasteni brojem mladih obitelji koje su ozbiljno krenule s proizvodnjom vina. Jedan od primjera takvog uspjeha je mlada obitelj Zdjelarevic iz Brodskog Stupnika. Jednostavno su jednog dana napustili Zagreb i otisli podici vinograd.

No, taj se proboj u proizvodnji vina, kada gotovo ni jedan vinar nije lako mogao propasti, dogodio nakon Domovinskog rata, od kada je proslo dosta vremena. Tada je, tvrdi Ivan Enjingi, vinar i dugogodisnji clan i predsjednik Vijeca za kontrolu vina, vina bilo nedovoljno, svi su dobro zivjeli od tog biznisa i stoga nikom nije padalo na pamet udruzivati se s drugim vinarima.

- Sve veci problemi natjerat ce sada mnoge vinare da se udruze. Najvece nam probleme stvara drzava, ponajprije sa zakonom od 0.0 promila koji je nehuman, apsurdan i nevjerojatan. Tjeraju nas da budemo veci vjernici od Pape. To je unistilo vinarstvo u Hrvatskoj, i to u trenutku kada bismo trebali povecati proizvodnju i poceti vise izvoziti- ogorceno prica Enjingi.

Potreba za udruzivanjem prepoznata je kod mnogih vinara i proces je poceo, ali se odvija presporo. Drzavna administracija, koja bi trebala pomoci u razdoblju reforme, kazu vinari, uspavana je i stoga crno trziste cvate. Za razliku od statistika, proizvodjaci vina slazu se kako to crno trziste iznosi barem polovicu ukupnog prometa, a ne 30 posto.

Kao nekadasnji predsjednik Vijeca za kontrolu vina, Enjingi tvrdi da je vrlo dobro upoznat s problemom ilegalnog trzista i stoga apsolutno stoji iza te procjene. Kaze da bi te probleme brzo rijesila drzava provodjenjem donesenih propisa.

- Najmanje 50 posto prometa vinom odvija se ilegalno, ali za sada se nista u vezi s tim nece promijeniti jer drzava za to nema volje, jer nema dovoljno jakog javnog pritiska, a i administracija je prespora. Pa, nitko od uhvacenih svercera vinima nije sankcioniran - tvrdi Enjingi.

Sto o tome kaze inspekcija Ministarstva poljoprivrede? Vinarska inspekcija je organizirana tek sredinom prosle godine te postoji samo 7 vinarskih inspektora. Naglasak je na kontroli uvezena grozdja, posebno iz Makedonije. A sto je s vinom?

Od 50.000 ha evidentirano 9000 hektara


Do kraja 2005. godine evidentirano je 1055,18 hektara vinograda u Vukovarsko-srijemskoj zupaniji, 131,88 hektara vinograda u Primorsko-goranskoj zupaniji, 1955,67 hektara vinograda u Varazdinskoj zupaniji, 3657,86 hektara vinograda u Istarskoj zupaniji i 1995,21 hektar vinograda u Krapinsko-zagorskoj zupaniji. U Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo procjenjuju da Hrvatska raspolaze s ukupno 50.000 hektara vinograda i potencijalnih vinogradarskih povrsina, sto je mnogo vise nego sto se ranije pretpostavljalo.

Zasto nemamo katastra

“Danas se iz satelita mogu pobrojiti i kukci u vinogradima, a trsje, eto, ne moze!?”, ispalio je prigodni stos jedan od sudionika rasprave u HGK na vrucu temu o izradi vinogradarskog katastra. Bilo je to cak prije sedam-osam godina. Pitanje glasi: vrijedi li ova duhovita primjedba o vinogradarskom “evandjelju” i danas i zasto?


Cak i pedantnom kronicaru bilo bi se tesko sjetiti koliko je rasprava, sastanaka, diskusija... odrzano na ovu temu, a zapravo ih je bilo toliko da su te “predstave” nalikovale na svojevrsno natjecanje tko ce vise pridonijeti (ili “pridonijeti”) iznimno vaznome rjesenju... No, kompletnog katastra, sigurno najvaznijeg dokumenta u vinogradarskoj djelatnosti, i dalje nema. Ima ga, istina je, u “komadima” ili po nekim regijama, i to zahvaljujuci rijetkim entuzijastima te u posljednje doba nastojanjima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (HZVV) koji tu pricu provodi u - nastavcima.

Sto zapravo znaci ako neka vinogradarsko-vinarska zemlja nema toga svog “evandjelja”? Pa, medju ostalim, recimo i odlicnu podlogu za sluzbeni podatak kako je u Hrvatskoj pod kontrolom tek jedna trecina proizvodnje i prometa grozdja i vina!? To podatak “s vrha” star je vise godina, tj. iz godine u godinu se ponavlja, pa je tako i dalje “u zraku” pitanje - sto je s one dvije trecine?

Ako istodobno kruze price o na primjer patvorenju, o raznim delancima, buckurisima i slicnim vinskim kopijama, onda eto (dijela) odgovora o one dvije trecine. Ako se i dalje dogadja da vina ima i u nerodnim godinama, eto isto tako dijela odgovora. Istina je i to da se mogu (valjda i trebaju...) zanemarivati kolicine koje tzv. mali vinari prave u svojim konobama iskljucivo za osobnu potrosnju i neku vrstu zabave, ali kad “vino” (pre)voze cisterne ili kad nam inozemni trgovci vracaju posiljke, onda se znade “koja je ura”...

Tocno je i to da HZVV i njegove odgovarajuce sluzbe rade na katastru i uvode ga po, recimo, nekim regijama, ali sve to ide sporo, jako sporo, godine prolaze i sto vrijedi ona istina da se danas iz satelita mogu pobrojati i kukci u vinogradima?!

Nije tesko zamisliti sto predstavljaju ili od cega se sastoje one vec spomenute “dvije trecine” koje nisu pod kontrolom. O svemu tome pricalo se, na primjer, i na lanjskoj “Sabatini” (tradicionalno folklorno obiljezavanje zavrsetka jematve u Dalmaciji), naime tema je bila “Osvrt na izradu vinogradskog katastra u RH”. Zakljucak nakon rasprave? Stereotip: katastar nam treba i mora se dovrsiti! Kad ili dokad? To ni lani, kao ni u dosadasnjih “toliko i toliko” godina, nije receno. Visi u zraku...

Kontroliraju li se promet i prodaja vina u restoranima, trgovinama, lokalima, konobama... primjerice za trajanja turistickih sezona? Da, ali vise u stilu “tu i tamo”, sto razni sverceri s obje strane itekako koriste. Ima li prigovora uvozu vina koji je, prema sluzbenim podacima, i danas veci od izvoza? Vjerojatno ima, ali treba znati da vina uvoze i jedna Kalifornija ili Francuska, Italija... Rijec je o raznolikosti ponude i, kako se ono kaze, “tko voli, nek’ izvoli”. Uostalom, o svemu na kraju odlicuju - pilci! Posebno oni koji se u vince razumiju, a tih ima dosta i medju turistima koji ovamo dolaze. Uostalom, i nasi su prijatelji vina sve verziraniji, sto najbolje osjecaju ugostitelji i, posebno, “ugostitelji”...

Ipak, mozemo li i kada ocekivati “nedostizni” katastar? To je ipak veca zagonetka, nesto slicno onome (prigodom) pitanja “Kako cemo odsad? Posteno ili kao dosad?” Odgovor je uglavnom - poznat... Uostalom, i dalje vlada praksa da su povrsine pod vinovom lozom razlicite jer (sluzbenih!?) izvora podataka ima nekoliko...


http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/26/vin-v.jpg


eye4eye - 6-4-2006 at 14:36

http://www.tportal.hr/2006/03/24/0282007.21.jpg
Hrvatska nema imidz zemlje proizvodjaca vina

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju zahtijeva potpuno sredjivanje stanja u vinarstvu i vinogradarstvu. Pred vinarima je jos uvijek mnogo posla jer vremena je malo, a problema mnogo - od nesredjenih katastara, visokih drzavnih nameta do neorganiziranosti i potpunog nedostatka izvozne strategije i prepoznatljivosti hrvatskog vina na stranom trzistu

Ulazak u Europsku uniju ce zaustavit daljnju sadnju vinogradskih nasada u nasoj zemlji. Sadnja novih vinograda u zemljama Europske unije nije moguca jer je produkcija velika, pa je odluceno da nema potrebe za stvaranjem novih nasada. Nakon ulaska u EU, vinograde nece biti moguce saditi, ali ce, naravno, biti moguce obnavljati stare.

Poznati vinar Vlado Krauthaker se boji da zbog brojnih problema necemo stici ispuniti ni dopustenu kvotu novih nasada. 'Veliki problem je nedostatak kapitala. I tko ima novaca, ne moze ulagati koliko bi realno mogao zbog nesredjenih imovinsko-pravnih odnosa', objasnjava Krauthaker. Hektar novog nasada vinograda kosta 25 tisuca eura.



http://www.tportal.hr/2006/03/24/0284007.19.jpg
Ulaskom u EU vise nece biti moguce saditi nove vinograde
'Vinogradi se sade i tempo bi mogao biti i brzi jer su ispred nas jos svega dvije do tri godine i mozda ni ne uspijemo zasaditi svih 13.500 hektara, koliko je Vlada predvidjela da bi se trebalo posaditi', rekao je Franjo Francem, direktor proizvodnje u Badelu 1862 i predsjednik hrvatskog drustva enologa.

Jasna Cacic, nacelnica Odjela za vinarstvo i alkoholna pica u pregovarackom timu s EU-om, objasnjava da je vinarstvo i vinogradarstvo jedno od najopseznijih i najreguliranijih podrucja u okviru sektora poljoprivrede.

'Sektor vinarstva je reguliran s vise od 400 razlicitih propisa ili vise od 1.000 stranica teksta, a Zakonom o vinu dobar dio je implementiran u nase zakonodavstvo', kaze Cacic. Sadnja novih vinograda na podrucju RH je poticana od drzave i, prema nacelnici Odjela, te investicije predstavljaju znacajan dio priprema vinogradara i vinara za ulazak u Europsku uniju.

DRZAVA MACEHA



http://www.tportal.hr/2006/03/24/0285007.19.jpg
Vinari se zale na prevelike drzavne namete
Vinari smatraju da bi drzava mogla i vise uciniti za njih i nisu u potpunosti zadovoljni odnosom drzave prema njima, kao ni medjusobnom suradnjom. Krauthaker smatra kako je Europa nepravedna prema nama i vidi nas vise kao trziste, a manje kao poslovne partnere. '

Manji vinogradari s posjedom manjim od 10 hektara nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju bi mogli imati velikih problema, veci bi se mogli snaci, ali je potrebno podici kvalitetu proizvoda. Drzavu smo duzno financirati, a od nje ne dobivamo nista. Drzava treba utabati put po kojem bismo mogli sigurno gaziti, cvrstu prugu i vagone i lokomotivu koja bi sve to vukla', smatra Krauthaker, dodajuci da pristupanje Hrvatske u EU nasim vinarima nece donijeti mnogo dobroga.



http://www.tportal.hr/2006/03/24/0298007.19.jpg
Razjedinjenost proizvodjaca vina njima samima nanosi veliku stetu
Drugi veliki problem hrvatskog vinarstva je neorganiziranost i rascjepkanost. 'Hrvatska vinska industrija je rascjepkana i ne postoji zajednicka udruga koja bi branila interese svih vinara kada se i pokusa napraviti neka integracija', objasnjava Francem, 'nema iskrenosti i osjecaja pripadnosti hrvatskom imidzu.'

OTVORENO TRZISTE

Hrvatska je, promatrano izvana, no name proizvodjac, nemamo imidz proizvodjaca vina. Vani osim nase dijaspore nitko i ne zna da mi proizvodimo vina.



http://www.tportal.hr/2006/03/24/0287007.21.jpg
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nasim vinarima ce u potpunosti biti otvoren pristup trzistu koje obuhvaca 450 milijuna stanovnika, ali ce vinari iz jakih vinarskih zemalja uci na nase trziste. Jasna Cacic kaze da ce usvajanje osnovnih standarda i primjene propisa EU-a dovesti do povecanja kvalitete vina, a stroga kontrola ce dovesti i do povecanja investicija u podrumarstvo.

Enolog Franjo Francem smatra da se kvalitetom vec sigurno mozemo nositi s konkurencijom. 'Nas glavni problem su cijene. Cijene hrvatskih vina su znatno vise nego sto su cijene konkurentskih vina u EU.

Do previsokih cijena dovode velike drzavne dadzbine i nesigurnost u proizvodnji', objasnjava Francem. I voditeljica pregovarackog tima smatra da nasa vina kvalitetom ne zaostaju za svjetskim vinima. 'U tom smislu izvoz vina treba zasnivati na prepoznatljivoj kvaliteti i autohtonom sortimentu. Isto tako, potrebno je modernizirati proizvodnju u tehnoloskom smislu, s ciljem povecanja prihoda i smanjenja troskova. Samo na taj nacin moze se konkurirati sve vecoj ponudi vina na europskom i svjetskom trzistu', smatra nacelnica Odjela za vinarstvo.

HRVATSKA BEZ IMIDZA

Hrvatska uvozi vise stranog vina nego sto izvozi domaceg
Veliki problem naseg izvoza je cinjenica sto Hrvatsku nitko u inozemstvu ne dozivljava kao zemlju koja proizvodi vina. 'Hrvatska je, promatrano izvana, no name proizvodjac, nemamo imidz proizvodjaca vina. Vani osim nase dijaspore nitko i ne zna da mi proizvodimo vina. Zbog toga moramo poceti s nizim cijenama', objasnjava Francem .
Ulazak u EU, pored svih nedostataka hrvatske industrije, ne mora nuzno biti negativan.

U Hrvatsku ce uci vina iz okruzenja i zauzet ce dio trzisnog kolaca, ali i mi cemo pod istim uvjetima moci izvoziti. Vec danas je prisutan veliki broj stranih vina na domacem trzistu, ali mi tu zaostajemo i malo izvozimo. To trebamo preokrenuti. Proces prilagodbe ce biti bolan i tezak, ali uz organizaciju i pomoc drzave bit ce nadvladan.


eye4eye - 6-4-2006 at 14:52

http://www.interdrinkex.ru/online/img/t2.jpg


http://zlatkoba.wolf.hr/webmaster/my%20butt/KLIKNI%20OVDJE.png


eye4eye - 6-4-2006 at 14:54

http://www.interdrinkex.ru/online/img/Chardonnay-1.jpg


http://zlatkoba.wolf.hr/webmaster/my%20butt/KLIKNI%20OVDJE.png


eye4eye - 25-5-2006 at 10:16

Vino je bozanska kapljica i tu cinjenicu ne moze osporiti ni gomila snobovstine i pomodarstva medju 'znalcima'. Super osjetljiva nepca su rijetka, a time i cijenjena, dok se obicni smrtnici uglavnom moraju zadovoljiti razlikovanjem osnovnih vinskih vrsta i okusa


http://www.htnet.hr/2006/05/11/0374007.19.jpg
Zelite li zaista zadiviti komada, ne budite pomodni. Otkrijte dobro, a manje poznato vino, koje ne narucuje svaka susa dubokoga dzepa nego iskljucivo znalci

Nije svako vino za svako jelo, svaku prigodu i svaku osobu pa zelite li zadiviti komada ili drustvo u restoranu, valja savladati osnove. Nemate li pojma o vinima, preostaje vam traziti savjet ili barem mig konobara: uvijek su dobre eskivaze u stilu 'Sto kuca preporucuje uz ovaj jelovnik' ili 'Sto je trenutno najbolje na vinskoj karti uz tamna mesa?'

Cak i ako ponesto znate o vinima, prenemaganje i rasipanje procjenama o 'bukeu, koji malo previse podsjeca na cheddar sir', ili 'o prekrasnoj, prevladavajucoj aromi sumskog voca' vecinu komada ce prije nasmijati ili otjerati nego zadiviti, pogotovo ako ste te izraze pokupili iz prvog magazina s kioska i niste bas sigurni odgovaraju li vinu koje pijete.



http://www.htnet.hr/2006/05/11/0378007.19.jpg
Za svaku klopu drugo vino

Je li cijena najvaznija?

Gotovo svi znaju da crno vino bolje ide uz tamna, teska mesa, a bijelo uz ribu. Svi uglavnom znamo i volimo li kiselkasta ili sladja vina, i tu uglavnom prestaje edukacija prosjecnog Hrvata.



Ni najskuplja boca nije uvijek garancija dobrog odabira ili najbolje kvalitete. I vina su podlozna trendovima, pa kad se o nekom vinu pocne pisati ili iz bilo kojeg razloga kruzi glas da je dobro, skoro svaki lik dubokog dzepa trazi ga u restoranu. Vlasnici restorana nabijaju cijene takvim vinima koliko god mogu pa cesto za manje love mozete popiti nesto bolje. Zato je pravi potez pitati nekog frenda koji se kuzi u to koja su vina (i kojeg 'godista') na nasem trzistu trenutno kvalitetna, a manje razvikana, te samim time nisu ni precijenjena.



Komada cete sigurno vise zadiviti narucite li jedno takvo, manje poznato a dobro vino, nego ako pijete sto i ekipa za susjednim stolovima.

Ne znate li se najbolje snaci medju stotinama proizvodjaca, nije lose pogledati po vrstama grozdja koje su berbe bile dobre u kojim krajevima, pa je tako bolje uzeti npr. pinot iz manje razvikanoga kraja a dobre berbe, nego razvikano vino iz godine za koju se zna da je bila losa. Vino ipak najvise cini grozdje pa ako su vremenski uvjeti bili losi i grozdje nema onoliko secera i svega ostalog sto mu treba za tocno odredjenu vrstu, nema ni sanse da vino bude vrhunsko uz sav trud vinara.



http://www.tportal.hr/2006/05/11/0380007.19.jpg
Ako niste sigurni, konobar ce vam pomoci - takve su im situacije u opisu posla

Kusajte vino kao znalac

Cetiri su glavna mjerila kvalitete vina: ravnoteza (kiseline, tanina u crnim vinima, zrelosti, postotka alkohola), trajanje (koliko dugo okus ostaje u ustima), intenzitet (koliko je jaka aroma) i kompleksnost (to je vec za poznavatelje, a pojam oznacava vina s vise tzv. slojeva, ukljucujuci i okus u ustima koji se zadrzava nakon kusanja).

Kad konobar donese vino, provjerite etiketu, i to podatke o nazivu vina, godini berbe i proizvodjacu te temperaturu boce (bijela vina cesto se serviraju previse hladna, a crna pretopla). Ako vino nije dovoljno hladno, trazite posudu s ledom, a morate li birati, bolje da je vino malo prehladno nego pretoplo. Konobar bocu mora otvoriti pred vama. Najbolji dojam dobit cete kusanjem, ali i promatranjem dok vino tece u casu: crno ili bijelo, mora biti bistro, cistog i svjezeg mirisa. (Ne zaboravite casu malo zarotirati, kako biste oslobodili arome.) Na kraju, otpijte mali gutljaj: zarotirajte jezik tako da vino dodirne okusne pupoljke i progutajte. Nemojte se sramiti reci ako vam se bilo sto nije svidjelo.

Dodatni faktori koji utjecu na kvalitetu vina, a koji se vide na etiketi su: je li grozdje rucno brano, oznaka geografskog porijekla (npr. Babic je 'pravi' samo ako raste u najuzem primostensko-rogoznickom kraju), na koji nacin je grozdje cuvano (hrastove bacve su najcjenjenije) itd.



http://www.htnet.hr/2006/05/11/0381007.19.jpg
Izgled se najbolje moze procijeniti dok se vino toci iz boce u casu

Pluto ili metal?

Suprotno vjerovanjima, pluteni ili metalni cep vise nisu mjerilo kvalitete – neka jako dobra vina danas imaju metalne cepove na odvijanje (nedostatak pluta je u tome sto se mogu odlomiti komadici i dospjeti u vino) no jos se sa sigurnoscu ne zna koliki je vijek trajanja vina s metalnim cepom na vijak. Zelite li kvalitetu, vina s plasticnim cepovima ne dolaze u obzir, jer plastika dobro ne 'dihta' pa kisik moze uci u bocu i promijeniti vino.

Razna vina za razne cudi

Kako izbor vina ipak ponajvise ovisi o osobnim ukusima, lakse cete se snaci medju brojnim vrstama vina ako znate barem nacelno po cemu je koja vrsta cijenjena:

- bijeli sauvignon: kljucne arome su ogrozd i sparoga, a izgled je lagano zelenkast

- rizling: za one koji vole suha i svjeza vina

- chardonnay: najcjenjeniji je onaj koji dozrijeva u hrastovim bacvama, a aroma po zacinima (vaniliji), lagano zlatna boja, odnosno zuca od sauvignona, nije za one koji vole kiselkasta vina

- crni pinot: aroma sumskog voca, srednje rumene boje, elegantno, fino vino koje takodjer cesto dozrijeva u hrastovim bacvama i s godinama bitno dobiva na kvaliteti

- cabernet sauvignon: sadrzi puno tanina (antioksidans koji na jeziku i zubima rezultira osjecajem suhoce kod konzumiranja crnih vina), kljucne arome su grozdjice, hrast, vanilija, metvica te zeleni papar ako je vino nedovoljno zrelo, a po cokoladi ako je previse zrelo; vecina caberneta su mjesavine (blends)

- merlot: dosta tamno vino 'sljivastog' okusa, najcjenjenije je ono iz Bordeauxa, ali ni nasi domaci nisu za 'sakriti se'


eye4eye - 2-6-2006 at 11:22

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/05/31/kutjev_v.jpg
KUTJEVO - Grasevina De Gotho, ovog puta iz 2004. godine, odnjegovana u osam stoljeca starim kutjevackim podrumima jos jednom je osvojila srca najzahtjevnijih svjetskih enologa jer je drugu godinu zaredom osvojila veliku zlatnu medalju na najvecoj svjetskoj vinarskoj smotri Concours mondial de Bruxelles u kategoriji suhih vina.

Za prestizne nagrade, vinarima jednako vazne kao sportasima olimpijska odlicja, ove je godine ocijenjeno ukupno 5447 uzoraka vina iz 43 zemlje svijeta. Njih su kusala cak 182 clana strucne komisije, tako da svaka od nagrada ima svoju cvrstu uvjerljivost, sto grasevini Kutjevackih podruma daje dodatnu dimenziju. - Rijec je o suhom vinu ekskluzivnije kvalitete dobivenom kasnijom berbom s ciljanog lokaliteta Hrnjevca i Vetova koji se nalaze na vecoj nadmorskoj visini. Ova grasevina ima izrazitu mirisnu cvjetnu komponentu u kojoj prevladavaju bagrem, jasmin i lipa, dok se kod pijenja u zelucu osjeti malo i bijelog papra.

Preporucljiva je uz egzoticnu kuhinju i slozenije salate te uz jela od bijelog mesa ako je ono zvijezda objeda - prenio je svoja iskustva sommelier Kutjevackih podruma Drago Humski, opisujuci na sebi osobit nacin nagradjenu grasevinu. Uz zlato za grasevinu De Gotho, srebrnu medalju osvojio je sada vec cuveni ledeni traminac iz 2003. godine koji je na nekoliko proteklih ocjenjivanja u Hrvatskoj i izvan nje osvajao sampionske titule.


eye4eye - 4-6-2006 at 11:38

Jedan demanti


http://www.kutjevo.com/download/logo.gif
Postovani,

ovo pismo shvatite kao prosvjed na neargumentirane kvalifikacije o nasim arhivskim vinima, koje su objavljene u nedjeljnom Jutarnjem listu od 21.5.2006. pod naslovom Restoran tjedna, Paviljon, Zrinjevac, Zagreb, a koje potpisuje gosp. Davor Butkovic.

U podnaslovu Minsko polje za goste tvrdi se da se znalo dogadjati da su neka nasa arhivska vina inace znala biti pokvarena, sto nam je prvi glas o tome. Naime, takvo sto uocio je jedino gosp. Butkovic, jer nam to nikada nitko da sada nije javio ili bilo sto od nase bogate arhive vratio, te je pravo cudo kako je to i od koga jedino on mogao saznati, ako se to nije niti dogodilo.

Podsjecamo Vas da su nasa arhivska vina odlezavala puno godina, a najmanje pet godina, od cega najmanje tri godine u boci (prema Zakonu o vinu) i razvila uz posebna organolepticka svojstva u stoljetnoj tami nasih srednjovjekovnih podruma i posebnu stabilnost. Bas o toj stabilnosti u kakvoci arhivskih vina vodi se u Kutjevu maksimalna pozornst u svim fazama vinifikacije: od najzdravijeg i dobro dozrelog grozdja, jaceg alkohola i dobrih kiselina, snaznijeg tijela vina, sto se prirodni konzervansi, kao i mikrosterilnost uz najbolji prirodni pluto u cepljenju, koja kasnije vino prati na njegovom putu arhiviranja.

Metodom uzoraka stalno se vina prate kusanjem, analizama, a svako se pregledava i vizualno uoci da je u dobroj kondiciji, zdravo i stabilno. Vjerojatno ne znate da se takva vina kasnije jako tesko kvare, jer su alkoholi i kiseline stvorili nove kemijske spojeve estere koji daju stabinost vinu i posebnu plemenitost i mineralizaciju.

Pisuci ovdje o minskom polju u strucnom vinskom svijetu gosp. Butkovic ispada smijesan i sve ispada proizvodom "mungos maste", koja je sebi prisvojila medijski prostror i misli da joj ga nitko ne moze oduzeti, ma sto "zbog senzacija" piskarala. Hvali jedino strana vina, i nesto istarskih, ne propustajuci svaki put priliku da "blati" sva vina iz drugih regija Hrvatske, pa tako i vina Kutjeva d.d.

Uvjereni smo da Vas i u ovom slucaju zanima objektivnost, ocekujemo ispriku, ali znajte da je nanesena milijunska steta ugledu nase firme i da cemo traziti satisfakciju tuzbom protiv navednog gospodina.

U trenutku pisanja ovog pisma saznajemo da smo uz brojne osvojene medalje tokom ove godine, dobili i zlatno odlicje za grasevinu de Gotho 2004. na jednom od najprestiznijih natjecanja na svijetu Concours Mondial de Bruxelles, nakon lanjskog zlata za grasevinu de Gotho 2003. Naravno da ce i ovo vino dijelom zavrsiti u arhivi, a Vas i redakciju Jutarnjeg lista pozivamo da posjetite nas podrum i kusate arhivu iz kasnih cetrdesetih ili ranih pedesetih godina, te da se uvjerite da li je to "minsko polje".


Clan Uprave: Damir Pejakovic, dipl. oec.


eye4eye - 7-6-2006 at 20:53

http://www.slavonija.com/grb_kutjevo.gif


eye4eye - 14-6-2006 at 09:17

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/06/12/vino-v.jpg

SAINT-MALO - Sestotinjak boca vina "upecano" je u ponedjeljak posto su u moru ispred Saint-Maloa (na zapadu Francuske) odlezale godinu dana, kako bi se ispitao utjecaj morskih mjena na vino koje tako, misle strucnjaci, dobiva na "punoci".

Sesto boca kvalitetnog vina Chateau Maucamp 2001. iz Haut-Medoca bilo je uronjeno na dubinu od 15 metara u zaljevu gdje su morske mjene najjace u Europi, rekao je Yannick Heude, predsjednik udruge koja je utemeljena u tu svrhu.

U ponedjeljak je uronjeno jos sestotinjak boca. Postupak je prvi put primijenjen prije tri godine.

"Prvo vino koje je lezalo u moru vec smo kusali. Razlika izmedju vina koje je lezalo u moru i onoga koje nije, ocita je", kazao je Heude. "Imamo mlado vino koje je ujedno kompleksnije".

Boce se "uranjaju u drvenim sanducima s otvorima kroz koje mogu proci zivotinje, alge i morska struja. Najvise racunamo s valjanjem boca pod utjecajem mora", dodao je Heude koji je i predsjednik udruge sommeliera Bretanje.


eye4eye - 30-6-2006 at 14:45

:uk:


eye4eye - 18-8-2006 at 09:23

Istrazivanje koje su zajednicki proveli americki i talijanski znanstvenici upucuje na zakljucak da je bijelo vino jednako dobro za zdravlje srca kao i crno





http://www.tportal.hr/2006/08/17/0523007.19.jpg
Blagotvoran utjecaj vina na zdravlje srca i krvnih zila do sada se uglavnom prepisivao antioksidansima prisutnim u kozici bobica, koji su zasluzni i za crvenu boju grozdja.

U proizvodnji crnog vina, kozica se gnjeci zajedno s 'mesom' ploda, ali kod bijelog vina se ranije izdvaja i zato se vjerovalo da ono ima manje antioksidansa te da je manje zdravo.

Medjutim, pokusi na laboratorijskim misevima pokazali su da pulpe (meso) grozdja takodjer sadrzi vrlo korisne antioksidanse te da su ekstrakt od njega i onaj spravljen od kozice podjednako ucinkoviti u poboljsanju krvotoka i prevenciji bolesti srca.


eye4eye - 13-9-2006 at 14:58

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/09/03/wi-v.jpg
TSU, Japan – Japanski su znanstvenici konstruirali robota koji moze prepoznati vise desetaka vrsta vina, sireva i hors d'oeuvresa, te preporuciti vrstu hrane koja ide uz identificirana vina.

Istrazivaci NEC System Technologiesa i Sveucilista Mie nakon dvogodisnjeg rada predstavili su robota sommeliera 'Winebota' koji 'kusa', komentira i potom daje savjete svojim vlasnicima. Njegova lijeva ruka sadrzi infracrveni spektrometar. Kada se u nju smjesti posuda s vinom ili hranom ukljucuje se infracrveno svjetlo koje senzor analizira i utvrdjuje kemijski sastav uzorka.

'Svaka hrana ima svoj jedinstveni otisak prsta', objasnio je direktor Laboratorija i voditelj projekta Hideo Shimazu.

Nakon analize robot djecjim glasom imenuje vrstu uzorka, komentira njegov okus i daje svoje savjete odnosno preporuke. Tvorci robota tvrde da se on moze 'personalizirati', odnosno programirati tako da prepoznaje vrste vina koje voli njegov vlasnik. Na temelju kemijskog sastava uzoraka takodjer moze upozoriti na njegova zdravstvena svojstva.

Kada su mu predstavili tri slicne jabuke, Winebot je bez stvarnog kusanja precizno utvrdio koja je slatka, a koja kisela.

Ipak, sommelieri ne trebaju strahovati za svoj posao. Naime, od tisuca vina koja se mogu naci na trzistu, robot moze nauciti raspoznati samo nekoliko desetaka, a neke pogreske koje je napravio prilikom testiranja neoprostive su u svijetu pravih sommeliera – ruku jednog novinara registrirao je kao prsut, a drugog kao sunku.


asja - 14-9-2006 at 14:31

Quote:
Originalno postavio/la eye4eye
http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/09/03/wi-v.jpg
TSU, Japan – Japanski su znanstvenici konstruirali robota koji moze prepoznati vise desetaka vrsta vina, sireva i hors d'oeuvresa, te preporuciti vrstu hrane koja ide uz identificirana vina.

Istrazivaci NEC System Technologiesa i Sveucilista Mie nakon dvogodisnjeg rada predstavili su robota sommeliera 'Winebota' koji 'kusa', komentira i potom daje savjete svojim vlasnicima. Njegova lijeva ruka sadrzi infracrveni spektrometar. Kada se u nju smjesti posuda s vinom ili hranom ukljucuje se infracrveno svjetlo koje senzor analizira i utvrdjuje kemijski sastav uzorka.

'Svaka hrana ima svoj jedinstveni otisak prsta', objasnio je direktor Laboratorija i voditelj projekta Hideo Shimazu.

Nakon analize robot djecjim glasom imenuje vrstu uzorka, komentira njegov okus i daje svoje savjete odnosno preporuke. Tvorci robota tvrde da se on moze 'personalizirati', odnosno programirati tako da prepoznaje vrste vina koje voli njegov vlasnik. Na temelju kemijskog sastava uzoraka takodjer moze upozoriti na njegova zdravstvena svojstva.

Kada su mu predstavili tri slicne jabuke, Winebot je bez stvarnog kusanja precizno utvrdio koja je slatka, a koja kisela.

Ipak, sommelieri ne trebaju strahovati za svoj posao. Naime, od tisuca vina koja se mogu naci na trzistu, robot moze nauciti raspoznati samo nekoliko desetaka, a neke pogreske koje je napravio prilikom testiranja neoprostive su u svijetu pravih sommeliera – ruku jednog novinara registrirao je kao prsut, a drugog kao sunku.


Zanimljivo, mozda bi bilo dobro da ga nabavis za svoj kafic, kad sjednemo, stavimo ga pokraj nas i onda on :pimega:samo govori sta je dobro i sta ne. Ja cu vidjeti gdje da ga kupimo, pa cemo skupiti novce, sta mislis gazda:namcor:


asja - 14-9-2006 at 17:19

Quote:
Originalno postavio/la asja
Quote:
Originalno postavio/la eye4eye
http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/09/03/wi-v.jpg
TSU, Japan – Japanski su znanstvenici konstruirali robota koji moze prepoznati vise desetaka vrsta vina, sireva i hors d'oeuvresa, te preporuciti vrstu hrane koja ide uz identificirana vina.

Istrazivaci NEC System Technologiesa i Sveucilista Mie nakon dvogodisnjeg rada predstavili su robota sommeliera 'Winebota' koji 'kusa', komentira i potom daje savjete svojim vlasnicima. Njegova lijeva ruka sadrzi infracrveni spektrometar. Kada se u nju smjesti posuda s vinom ili hranom ukljucuje se infracrveno svjetlo koje senzor analizira i utvrdjuje kemijski sastav uzorka.

'Svaka hrana ima svoj jedinstveni otisak prsta', objasnio je direktor Laboratorija i voditelj projekta Hideo Shimazu.

Nakon analize robot djecjim glasom imenuje vrstu uzorka, komentira njegov okus i daje svoje savjete odnosno preporuke. Tvorci robota tvrde da se on moze 'personalizirati', odnosno programirati tako da prepoznaje vrste vina koje voli njegov vlasnik. Na temelju kemijskog sastava uzoraka takodjer moze upozoriti na njegova zdravstvena svojstva.

Kada su mu predstavili tri slicne jabuke, Winebot je bez stvarnog kusanja precizno utvrdio koja je slatka, a koja kisela.

Ipak, sommelieri ne trebaju strahovati za svoj posao. Naime, od tisuca vina koja se mogu naci na trzistu, robot moze nauciti raspoznati samo nekoliko desetaka, a neke pogreske koje je napravio prilikom testiranja neoprostive su u svijetu pravih sommeliera – ruku jednog novinara registrirao je kao prsut, a drugog kao sunku.


Zanimljivo, mozda bi bilo dobro da ga nabavis za svoj kafic, kad sjednemo, stavimo ga pokraj nas i onda on :pimega:samo govori sta je dobro i sta ne. Ja cu vidjeti gdje da ga kupimo, pa cemo skupiti novce, sta mislis gazda:namcor:


:hors::ave::grli:


eye4eye - 14-9-2006 at 21:10

:krele:


asja - 15-9-2006 at 11:11

Quote:
Originalno postavio/la eye4eye
:krele:
:samocuga:


asja - 15-9-2006 at 11:12

Quote:
Originalno postavio/la eye4eye
:krele:
:siba:
:siba:


asja - 16-9-2006 at 20:24

:eureka: kako sam pametna, ti si gazda iz kutjeva, hahaha. hoce biti grasevine, to smo u nekada pili, popularna je bila ta grasevina. :hors:


asja - 16-9-2006 at 20:24

:pimega::puzzled:


asja - 16-9-2006 at 20:25

:vruce::exclamation: ajd, nazdavlje, pozdrav od asje:crazy:


eye4eye - 16-9-2006 at 20:30

Quote:
Originally posted by asja
:vruce::exclamation: ajd, nazdavlje, pozdrav od asje:crazy:

evo litrica za asju. nikako da je ufatim u kaficu.

http://zlatkoba.wolf.hr/kafic/pice/vrhunska.jpg


asja - 17-9-2006 at 15:47

Quote:
Originalno postavio/la eye4eye
Quote:
Originally posted by asja
:vruce::exclamation: ajd, nazdavlje, pozdrav od asje:crazy:

evo litrica za asju. nikako da je ufatim u kaficu.

http://zlatkoba.wolf.hr/kafic/pice/vrhunska.jpg

hvala gazda, lijepo od tebe, jedna casa dobrog vina-hm, i doktori je preporucuju:grli:


asja - 17-9-2006 at 22:36

:ave: :singing: :vruce:


eye4eye - 18-10-2006 at 15:38

http://www.net.hr/2006/03/23/0132007.17.jpg
Zasto mediteranska prehrana utjece na vitkost? Izmedju ostalog i zbog redovitog, ali umjerenog konzumiranja crvenog vina.


Biokemicari na Rovila i Virgili sveucilistu u Spanjolskoj eksperiment su proveli na stakorima, koje su podijelili u grupe s umjereno masnom, visokomasnom i visokomasnom prehranom uz dodatak vina (ekvivalent od 1 ili 2 case na dan za ljude).

Nakon 8 tjedana, obje grupe na visokomasnoj prehrani udebljale su se vise nego grupa na umjereno masnoj. Naravno, to nije iznenadilo znanstvenike, no zanimljivo je bilo to sto se grupa koja je konzumirala i vino udebljala upola manje nego grupa na visokomasnoj prehrani koja nije dobivala vino.

"Tip antioksidanata, procyanidini, koji su pronadjeni u crvenom, no ne i u bijelom, vjerojatno potice bolju razgradnju masnoca", rekla je znanstvenica Mayte Blay Olive.

No ono sto djeluje kod stakora, ne mora djelovati i kod ljudi, upozoravaju znanstvenici. Osim toga, zene ne bi smjele piti vise od 1 case na dan i to uz kompletan obrok i dosta vode.


Stuka - 18-10-2006 at 16:17

mozes li ti sta poslat preko bare? ja placam za paket, samo nadji dobru robu....


eye4eye - 19-10-2006 at 15:32

http://www.tvsquad.com/images/2005/08/drunk.gif
Vino je alkoholno pice, proizvod potpunog ili nepotpunog vrenja alkohola svjezeg grozdja ili njegovog soka. Vino sadrzi razlicite koncentracije alkohola (9-15 vol %), a sadrzi i izvjestan broj mineralnih sastojaka, uglavnom soli natrija i magnezija pretezno vezane za organske kiseline (vinsku kiselinu), koje se lako razgradjuju u organizmu i koje daju vinu alkalna svojstva (u mokraci). Vino sadrzi oko 400 sastojaka, no njihova hranjiva vrijednost je prilicno mala. Isto tako, vino je bogato vitaminima grupe B, narocito B2 i nikotinske kiseline B3, a hranjiva vrijednost 1 litre vina je 600-700 kalorija, a kod slatkih vina moze se kretati i do 1.400 kalorija. Jedna casa (130 g) vina sadrzi prosjecno 90 kalorija – kao jedan sendvic.

DOVOLJNO JE 2 CASE DNEVNO DA SE U ORGANIZAM UNESE 180 KALORIJA, ISTO KAO TANJUR TJESTENINE ZACINJENE UMAKOM OD RAJCICE, ULJEM, CESNJAKOM I PARMEZANOM, ALI TAKOVA PREHRANA VODI U ALKOHOLIZAM!

Vina sadrze razlicite kolicine vode (800-900 g/l), alkohola (90-150 g/l) i secera (2-30 g/l).


asja - 19-10-2006 at 18:49

Quote:
Originalno postavio/la eye4eye
http://www.tvsquad.com/images/2005/08/drunk.gif
Vino je alkoholno pice, proizvod potpunog ili nepotpunog vrenja alkohola svjezeg grozdja ili njegovog soka. Vino sadrzi razlicite koncentracije alkohola (9-15 vol %), a sadrzi i izvjestan broj mineralnih sastojaka, uglavnom soli natrija i magnezija pretezno vezane za organske kiseline (vinsku kiselinu), koje se lako razgradjuju u organizmu i koje daju vinu alkalna svojstva (u mokraci). Vino sadrzi oko 400 sastojaka, no njihova hranjiva vrijednost je prilicno mala. Isto tako, vino je bogato vitaminima grupe B, narocito B2 i nikotinske kiseline B3, a hranjiva vrijednost 1 litre vina je 600-700 kalorija, a kod slatkih vina moze se kretati i do 1.400 kalorija. Jedna casa (130 g) vina sadrzi prosjecno 90 kalorija – kao jedan sendvic.

DOVOLJNO JE 2 CASE DNEVNO DA SE U ORGANIZAM UNESE 180 KALORIJA, ISTO KAO TANJUR TJESTENINE ZACINJENE UMAKOM OD RAJCICE, ULJEM, CESNJAKOM I PARMEZANOM, ALI TAKOVA PREHRANA VODI U ALKOHOLIZAM!

Vina sadrze razlicite kolicine vode (800-900 g/l), alkohola (90-150 g/l) i secera (2-30 g/l).

:ave: vrlo pucno, vrlo. :food-smiley-012:


eye4eye - 20-10-2006 at 08:34

http://www.galjindvor.com/images/temp_3_30.jpg
Konzumirano u malim kolicinama vino izaziva osjecaj veselja. Stanice zivcanog sustava su podrazene te postoji osjecaj sigurnosti i jacine, dok se refleksi lagano smanjuju. Nastavite li piti, nakon prve ugodne faze slijedi depresivna faza, koja je ponekad popracena neprisebnoscu. Konzumira li se u malim kolicinama, vino ima pozitivno djelovanje: podize razinu dobrog kolesterola u krvi. Alkohol potice stvaranje enzima cije djelovanje dovodi do povecanja kolesterola Hdl (kolesterol visoke gustoce), koji nije stetan za organizam. Napokon, vino potice probavu, jer njegova kiselost omogucuje najvecu probavljivost bjelancevina (mesa, sireva, jaja).

Kiselina koju sadrzi vino slicna je onoj koja se nalazi u zelucanom soku, te vino predstavlja lako pice koje pomaze probavu bjelancevina. U umjerenim kolicinama pojacava apetit, izlucivanje zuci i cak mokrace (bijelo vino), medjutim vino je alkoholno pice pa dovodi do nastajanja svih losih pojava koje prate alkoholizam.
Iako su preporucljive kolicine vina vrlo razlicite i zavise od individualnih mogucnosti, ipak se svi slazu da dozvoljena dnevna kolicina alkohola ne smije biti veca od 10-30% od kalorijske vrijednosti dnevnog obroka, sto znaci oko litru vina 11 vol % i to ukoliko se hranom dnevno unosi 3.000 kalorija. Vino (crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno potpuno je zabranjeno u slucajevima kronicnog zapaljenja jetre (hepatitisa, stanja koje prethodi cirozi). Za jetru je crno vino stetnije od bijelog.

Zbog toga sto nadrazuje zivcani sustav i izaziva nesanicu, vino (bijelo narocito) je stetno u najvecem broju zivcanih oboljenja.

Medicinsko vino ili oenoli su zasnovani na sposobnosti vina da rastvara sastojke raznih ljekovitih tvari. U ovom slucaju vino predstavlja tvar koja prima lijek da bi se ovaj lakse unesao u organizam. U tu svrhu se upotrebljavaju razna vina s razlicitim sadrzajem alkohola. Postoje obicna vina koja sadrze samo jedan ljekoviti sastojak i slozena vina s vecim brojem ovih sastojaka.

Ona se spravljaju dugim potapanjem a zatim filtriranjem, a cuvaju se i odrzavaju svjeza u bocama koje su do vrha napunjene i dobro zacepljene. Uporaba ovih vina je bila nekada znatno veca, ali danas iscezava. Osim toga, po medjunarodnoj konvenciji (Brisel,1925.g.), lijekovi jakog djelovanja ne smiju se koristiti u obliku “vina” zbog toga sto bolesnik moze steci naviku – ovisnost – pa postupno povecava njegovo uzimanje. Kao medicinska vina spomenimo neka oficijelna vina i to kina-vino, vino od lincure s grozdjem i druga.


asja - 20-10-2006 at 18:59

Quote:
Originalno postavio/la eye4eye
http://www.galjindvor.com/images/temp_3_30.jpg
Konzumirano u malim kolicinama vino izaziva osjecaj veselja. Stanice zivcanog sustava su podrazene te postoji osjecaj sigurnosti i jacine, dok se refleksi lagano smanjuju. Nastavite li piti, nakon prve ugodne faze slijedi depresivna faza, koja je ponekad popracena neprisebnoscu. Konzumira li se u malim kolicinama, vino ima pozitivno djelovanje: podize razinu dobrog kolesterola u krvi. Alkohol potice stvaranje enzima cije djelovanje dovodi do povecanja kolesterola Hdl (kolesterol visoke gustoce), koji nije stetan za organizam. Napokon, vino potice probavu, jer njegova kiselost omogucuje najvecu probavljivost bjelancevina (mesa, sireva, jaja).

Kiselina koju sadrzi vino slicna je onoj koja se nalazi u zelucanom soku, te vino predstavlja lako pice koje pomaze probavu bjelancevina. U umjerenim kolicinama pojacava apetit, izlucivanje zuci i cak mokrace (bijelo vino), medjutim vino je alkoholno pice pa dovodi do nastajanja svih losih pojava koje prate alkoholizam.
Iako su preporucljive kolicine vina vrlo razlicite i zavise od individualnih mogucnosti, ipak se svi slazu da dozvoljena dnevna kolicina alkohola ne smije biti veca od 10-30% od kalorijske vrijednosti dnevnog obroka, sto znaci oko litru vina 11 vol % i to ukoliko se hranom dnevno unosi 3.000 kalorija. Vino (crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno potpuno je zabranjeno u slucajevima kronicnog zapaljenja jetre (hepatitisa, stanja koje prethodi cirozi). Za jetru je crno vino stetnije od bijelog.

Zbog toga sto nadrazuje zivcani sustav i izaziva nesanicu, vino (bijelo narocito) je stetno u najvecem broju zivcanih oboljenja.

Medicinsko vino ili oenoli su zasnovani na sposobnosti vina da rastvara sastojke raznih ljekovitih tvari. U ovom slucaju vino predstavlja tvar koja prima lijek da bi se ovaj lakse unesao u organizam. U tu svrhu se upotrebljavaju razna vina s razlicitim sadrzajem alkohola. Postoje obicna vina koja sadrze samo jedan ljekoviti sastojak i slozena vina s vecim brojem ovih sastojaka.

Ona se spravljaju dugim potapanjem a zatim filtriranjem, a cuvaju se i odrzavaju svjeza u bocama koje su do vrha napunjene i dobro zacepljene. Uporaba ovih vina je bila nekada znatno veca, ali danas iscezava. Osim toga, po medjunarodnoj konvenciji (Brisel,1925.g.), lijekovi jakog djelovanja ne smiju se koristiti u obliku “vina” zbog toga sto bolesnik moze steci naviku – ovisnost – pa postupno povecava njegovo uzimanje. Kao medicinska vina spomenimo neka oficijelna vina i to kina-vino, vino od lincure s grozdjem i druga.

:zbunjola::speechless-smiley-006::pimega:


eye4eye - 30-10-2006 at 14:20

http://www.alcohol-focus-scotland.org.uk/images/photos/easynight.jpg
Dijetolozi preporucuju samo pola case po obroku tj. Jedna casa za rucak ili za veceru. Ne preporuca se piti vino kao aperitiv. Na prazan zeludac negativno djeluje na jetru, koja sadrze enzim koji moze probaviti alkohol, pretvarajuci ga u octenu kiselinu, tvar koju organizam koristi na isti nacin kao i secere, i izaziva osjecaj gladi. Bolji je sok od narance ili rajcice: ima malo kalorija, a ne potice apetit.

Enzim u jetri moze ukloniti iz organizma zdravog muskarca 0,75 litre a u zena 0,5 litre alkohola dnevno. Vise od te kolicine postaje otrovom i pretvara se u kolesterol i masnoce, a da bi ga se otklonilo, organizam je prisiljen unistavati vlastita tkiva, pocevsi od jetre i gusterace. Neke namirnice imaju pozitivan ucinak na konzumente vina: vocni seceri i bjelancevine ( koje se nalaze u mesu, ribi, jajima, i mlijecnim proizvodima), otklanjaju otrovne ostatke alkohola.

Pijete li vino nataste, iritirati cete sluznicu zeluca, a to zbog toga sto nataste brze prelazi u krv a jos brze iz krvi u jetru. Jedna casa na taste prijedje u krv za 15-30 minuta, dok se taj rok produzava na blizu 3 sata ako ga popijete za vrijeme jela.

Kalorije koje se unesu vinom su neiskoristene, ne pomazu radu misica, jer alkohol sprecava gomilanje secera koji je osnovna namirnica za misice. Zbog toga lijecnici vino smatraju antinamirnicom. Od vina se deblja. Doduse, na posredan nacin.

Dobra kapljica i dijeta, dobra kapljica i sport ne idu zajedno!
Kalorije koje se nalaze u vinu ne pomazu u zastiti protiv hladnoce! Alkohol, odmah nakon sto smo ga popili daje varljivi osjecaj topline, buduci da siri krvne zile, dok u dubini uzrokuje hladjenje organizma. Alkohol uzrokuje i pojacano mokrenje; u engleskim pubovima gdje se pije velike kolicine piva, odlazak u zahod znaci visoku kvalitetu pica.

Nasi su stari govorili da alkohol uklanja brige, i, zapravo, reakcije mozga mogle bi dati potvrdu toj pretpostavci. Iako alkohol smatramo picem koje uzrokuje euforiju, u medicinskim terminima naziva se depresorom zivcanog sustava. U stvarnosti, uzbudjenje koje se osjeca nakon nekoliko dobrih gutljaja vina, dolazi se do cinjenice da etanol utjece na strukturu mozga, koja odredjuje ponasanje pojedinca. Posljedica je gubitak kontrole te osjecaj euforije, koji traje dok je alkohol prisutan u cirkulaciji, da bi zatim nestao.

ZENE APSORBIRAJU ETANOL BRZE OD MUSKARCA - DAKLE BRZE SE I OPIJU!:nono:

Velike kolicine alkohola stete srcu i jetri. Alkohol je opasniji nocu! Najnepogodnije razdoblje za pijenje vina je od 2 sata ujutro do podneva. Nakon 17 sati do vecere alkohol je podnosljiv. Nocu probavni sustav ima manje energije za probavu alkohola. Oni koji vjeruju da vino pomijesano s vodom ne skodi, zrtve su predrasuda. Kolicina alkohola se u takvom vinu ne mijenja a voda olaksava njegovu apsorpciju. Vitamin C suzbija ucinak alkohola.


eye4eye - 31-10-2006 at 13:20

Vinska godina koja ce se dugo pamtiti



http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/061026/sla-berba-txt.jpg
KUTJEVO – Ovakva godina u kojoj uopce nisam imao redovitu berbu, nego samo izbornu i kasnu jos se nije dogodila. U grozdju sam imao slador od 110 do 135 eksla, a crni pinot imao je cak 120 eksla. Iako urod nije velik, po kvaliteti bit ce ovo godina koja ce se jos dugo pamtiti – istice Ivo Enjingi, jedan od nasih najpoznatijih vinogradara, koji ce ove godine imati izvrstan materijal za kreiranje svojih poznatih i proslavljenih kupaza.

Visok slador
I kutjevackom kombinatu, dodaje Ivica Perak, glavni enolog, ovo je godina koja im se vec potvrdila odlicnom jer su do sada napunili vec 150.000 boca mladog vina, a to zakljucuju i na temelju dosta fermentiranih mostova.
Grasevina, sorta kojom su zasadjene dvije trecine povrsina kutjevackog vinogorja, opet se pokazala najboljom. Iako treba obrati jos 20 posto povrsina, Kutjevo d. d. sigurno je da ce mu sva vina iz ovogodisnje berbe biti odlicna. Takva vina ocekuje i Mario Jakobovic iz Ramanovaca, jedan od najboljih mladih hrvatskih vinogradara. Ono najvaznije u grozdju, a to je visok slador i optimalna kiselina, u ovoj godini, objasnjava Mario, idealno se poklopilo pa on od grasevine, rajnskog rizlinga i sauvignona ocekuje izvrsno vino i iz redovite berbe, i iz kasne, i iz izborne. Toj kvaliteti pridonijet ce i odlicno zdravstveno stanje grozdja, zbog cega je vinova loza znatno manje tretirana nego inace. Ima nesto malo botritisa, napominje Enjingi, ali to je tek onoliko koliko treba da se dobije fina aroma vina.

Vrhunsko vino
– Sve je ove godine ispalo vrhunski, od plemenite plijesni do sladora i kiselina. Kolicine nisu tako velike jer smo cekali optimalne uvjete berbe, ali su zato zadovoljavajuce. Medjutim, dobivena je kvaliteta super, sto se vidi na mostu koji je u zadnjoj fazi fermentacije – istice Mario Jakobovic.


eye4eye - 6-11-2006 at 15:30

GLEDAJTE OVDJE

http://www.bigbrother.rtl.hr/upload/iblock/fa35a4c7ed4f8b8668f71af5f8d36919.gif


eye4eye - 12-11-2006 at 16:25

KRSTENJE MOSTA "MARTINJE":pimega:



http://www.tzzz.hr/novo/slikenovo/martinje%20dugo%20selo.jpg
Martinje je uvijek bilo, to je danas, a biti ce i sutra vrlo vazan dogadjaj za svakog vinogradara i vinara kao i za svakog ljubitelja plemenite i dobre vinske kapljice jer upravo na taj dan 10/11. studeni - most se i sluzbeno pretvara u vino.
Martinje se danas njeguje kao narodni obicaj uz jelo, pice, pjesmu i glazbu prema tzv. "Krizevackim statutima" iz 1696. godine. Obicaj "Martinja" jos se uvijek njeguje u sjeverozapadnim predjelima Hrvatske te u Slavoniji dok Krstenje mosta ili Martinje nema tradiciju u Dalmaciji i Istri.
Postavlja se pitanje:
“Zasto se most krsti bas na imendan Martina te zasto se u toj prigodi najcesce jede guska."

Pa evo, u 4. stoljecu zivio je jedan covjek po imenu Martin. Martin je bio starorimski legionar i veliki ljubitelj vina.

Nakon sto je zavrsio svoje skolovanje u Francuskoj skoli svetog Hilarijusa trebao je postati krscanski biskup ali, kako kaze legenda Martin nije zelio postati tako visoki crkveni dostojanstvenik, odnosno biskup.

Na sam dan njegovog imenovanja biskupom Martin je pod svaku cijenu zelio izbjeci imenovanje za biskupa pa se je iz tog razloga sakrio u guscak, medjutim guske u guscaku odale su ga svojim gakanjem pa je tako ipak na kraju Martin morao postati biskup. Martin je kasnije kao biskup u zelji da propagira vino uveo ceremonijal krstenja mosta ili "Martinje". Prije tog vremena to je bila zabranjena poganska svecanost.


eye4eye - 28-11-2006 at 20:52

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/061123/0vina1.jpg

Biblija vinske industrije Wine Spectator proglasila je talijansko vino Brunello di Montalcino iz berbe 2001. godine najboljim vinom 2006. godine. Drugo i trece najbolje vinosau americki Creek Cabarnet Sauvignon 2003 i francuski Chateau Leoville Saint Julien 2003.

Ovo nitko ne moze platiti, izjavio je Giacomo Neri, vlasnik poznatog vinograda Casanova di Neri u Toskani odakle je i pobjednicko vino. Zaista smo puno radili u vinogradu i vinariji i ova nagrada otplatila je sve zrtve ove godine.


http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/061123/0vina-2.jpg

Casopis Wine Spectator je medju cak 13.500 vina odabrao ovo talijansko vino od 70 dolara kao najbolje. Od 2003. godine ovo je treci put da najbolje vino stize iz nase susjedne zemlje, a ove godine se jos jedno toskansko vino, La Brancaia, naslo na devetom mjestu popisa 100 najboljih.


eye4eye - 17-1-2007 at 11:53

http://zlatkoba.wolf.hr/webmaster/baner%20kutjevo.gif

:pimega:


eye4eye - 29-1-2007 at 11:33

http://www.kutjevo.com/slike/vijesti/vinc2007vila.jpg
KUTJEVO - Na slavlju Vincelova, kojim se oznacuje pocetak radova u vinogradu te se blagoslovom vinograda zeli izmoliti sto bolja i kvalitetnija godina u kutjevackom kombinatu ove godine okupilo se vise od 500 gostiju, što je najvise do sada.

Vodstvu uprave i vlasniku Enveru Moralicu ove godine gosti su pristigli iz cijele Hrvatske te susjedne Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Vrne Gore, a isto tako u privatnom posjetu im se pridruzo i predsjednik Stjepan Mesic.

Dijana Tabak, nova predsjednica Uprave, izrazila je zelju da im i ova godina bude jednako uspjesna, kao i prosla koja je bila jedna od najboljih vinogradarskih godina.

Oko 500 poslovnih partnera i prijatelja iz Dalmacije, Zagreba i Slavonije, uzvalo je uz poznata vina, vinogradarsku vatru, dimljene kobasice i slaninu. Garavuse i Slavonske lole su bili garancija dobre tamburaske glazbe do dugo u noc.


eye4eye - 22-3-2007 at 12:29

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/03/17/cepovi.wide.jpg
Svjetska vinska industrija nalazi se usred revolucionarne tehnoloske promjene - zamjene plutenih cepova metalnima

Ne postoji nijedan strucni argument protiv srewcapa. Po svemu sto dosad znamo, metalni je navojni cep bolji za vino od klasicnog plutenog cepa”, kaze dr. Edi Maletic, profesor na zagrebackom Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo, inace jedan od autora istrazivanja koje je dokazalo da americka sorta zinfandel potjece od naseg kastelanskog crljenka.

Bitka za cepove bitno obiljezava svjetsku vinsku industriju u proteklih pet ili sest godina. I dok se tradicionalisti plase screwcapa, dakle metalnog cepa na navoj, neke od najbrze rastucih vinskih industrija sve vise preuzimaju tu tehnologiju zatvaranja vina.

U koristenju screwcapa najdalje je otisao Novi Zeland, gdje je 2006. godine devedeset posto svih vina zatvoreno metalnim cepovima!

U Australiji je, pak, 2005. godine vise od trideset posto golemog tamosnjeg vinskog oceana zavrsilo pod metalnim cepom, a brojke stalno rastu.

Primjerice, od kraja 2006. cjelokupni portfolio Rosemounta, velikog proizvodjaca odgovornog za milijune buteljki svakodnevnih vina, ali i za neka klasicna vina, presao je na metalni navojni cep. To znaci da ce se na trzistu za dvije ili tri godine pojaviti i elitne buteljke poput Balmoral Syraha, zatvorene screwcapom.

Penfolds, mozda najvaznija australska velika vinarija, pocela je prije nekoliko godina istrazivati kako ce njezino vodece vino, vrlo skupi Grange, dozrijevati pod metalnim cepom. Ovisno o rezultatu, mozda cemo uskoro vidjeti i Grange, dakle australski statusni pandan Lafiteu i Latouru, zatvoren screwcapom.

Na trzistu Sjedinjenih Drzava zasad se prodaje samo cetiri posto buteljki sa screwcapom, ali bi se taj udjel u iducih nekoliko godina trebao znatno povecati. Neke od poznatijih kalifornijskih vinarija, poput Bonny Doona, sva su svoja vina pocele zacepljivati screwcapom.

U Francuskoj, koja prirodno pokazuje najkonzervativniji odnos prema promjenama u vinskoj industriji, pojedini ugledni proizvodjaci ipak su se usudili prijeci na screwcap. Primjerice, Michel Laroche vec 60 posto svojih Chablisa, ukljucujuci i one najskuplje, s oznakom Grand cru, zatvara metalnim cepovima.

“Mislim da sam izgubio oko pet posto starih kupaca, ali dobit cu barem 15 posto novih”, rekao je lani Laroche, tijekom jedne rasprave o prednosti novih i tradicionalnih cepova.

I Andre Lurton, jos jedan autentican francuski vinski aristokrat, poceo je svoj skupi, vrhunski bijeli Bordeaux, Chateau Couhins Lurton, zacepljivati metalnim cepom, sto je izazvalo vrlo razlicite komentare u francuskom vinskom tisku. Kada je rijec o nasem susjedstvu, Stajerac Joze Kupljen, cija se vina vec dvadesetak godina piju u Hrvatskoj, djelomicno je presao na screwcap od berbe 2004. godine. U popratnom promotivnom materijalu, sto ga je Kupljen plasirao zajedno s prvim sanducima buteljki pod screwcapom, pisalo je kako su istrazivanja dokazala da metalni cep bolje cuva svjezinu i vocnost vina. Cuvanje svjezine i vocnosti nije, naravno, potaknulo veliku svjetsku bitku za cepove.

Stvarni uzrok sve masovnijeg uvodjenja screwcapa je TCA, kemijski spoj izrazito neugodna vonja, koji u vino najcesce dolazi preko plutenog cepa (iako se TCA moze razviti i u prostorijama za preradu i cuvanje vina, neovisno o cepovima).

TCA je odgovoran za grozan, pljesnivi vonj vina, koji vino cini posve neupotrebljivim. Vjerojatno ne postoji nijedno vino na svijetu koje barem katkad ne zaudara po cepu. TCA sam osjetio cak i na Dom Perignonu iz 1990. godine. U svakodnevnoj se konzumaciji vina TCA dogadja mnogo cesce. Posve tocni statisticki podaci ne postoje. Neke od udruga proizvodjaca vina tvrde da je otprilike jedan posto svih buteljki zarazeno TCA-om, a Wine Spectator tvrdi da cak 15 posto svih vina koja kod njih dolaze na kusanje zaudara po cepu.

Moje iskustvo, pak, govori da je u slucaju domacih vina barem jedna buteljka u sanduku (dakle jedna od dvanaest) zarazena TCA-om.


Jedno australsko istrazivanje provedeno 1997. godine pokazalo je da je skoro pedeset posto od ispitanih portugalskih hrastova (pluteni cepovi najcesce se proizvode od portugalskih hrastova plutnjaka) zarazeno TCA-om, sto znaci da ce TCA u odredjenim kolicinama nuzno uci u vino. Naravno, u vrlo maloj koncentraciji TCA je neprepoznatljiv, no u vecim koncentracijama lako ga prepoznaju i oni koji vrlo rijetko piju vino. Cinjenica je da metalni cep eliminira opasnost od TCA. Ukratko, to znaci da vino koje ste upravo kupili sasvim sigurno necete morati proliti i da se u restoranu necete morati svadjati s konobarima, koji nisu uvijek entuzijasticki raspolozeni, kada im vratite vino (iako su restorani u ovom slucaju zasticeni: oni pogresnu bocu vracaju proizvodjacu ili uvozniku, koji snose krajnji trosak TCA). Danas protiv metalnih cepova postoje dva ozbiljna vinska argumenta. Prvi se odnosi samo na velika vina. Ne znamo, dakle, kako vina s dugim potencijalom starenja dozrijevaju pod metalnim cepom.

Drugi se tice rituala otvaranja vina. Mnogi zagovornici tradicionalnog cepa, poput vlasnika Marcellina Marija Cerhaka, smatraju da carolija otvaranja vina nestaje ako se vino otvara obicnim okretanjem metalnog navoja.

Treci vazan, nevinski argument, o kojem se, medjutim, javno rjedje govori, jest pitanje interesa industrije cepova. Portugal bi vrlo bolno primio nestanak plutenih cepova koji predstavljaju znacajnu stavku u njegovu izvozu.

No, ako treba birati izmedju rituala i zajamceno dobrog i zdravog vina, lako je pretpostaviti da ce vrijeme raditi u korist ovog drugog.

Nadam se da ce to uskoro uociti i hrvatski vinari. Ne postoji nijedan razuman razlog zasto se, primjerice, istarske malvazije, koje su proizvedene da bi se pile mlade i svjeze, ne zatvaraju screwcapom.
Danijela Kramaric,
vodeca hrvatska sommelierka,
vlasnica restorana Plavi podrum

Zasto sam protiv screwcapa?

Plasticni i metalni cepovi ekoloski su i financijski prihvatljiviji od pluta. Jeftiniji su, te nema povrata boca, buduci da vino ne moze dobiti TCA....Medjutim, umjetni cepovi koriste se nacelno kod jednostavnih , mladih vina, kojima zrenje nije svrha.S velikim i skupim vinima se jos skoro nitko ne igra, jer se jednostavno ne zna kako ce se vino, poslije vise desetljeca pod screwcapom, ponasati u boci. Mene, osobno, umjetni cepovi zivciraju. Oduzeli su caroliju ritualu otcepljivanja boce, pogotovo screwcap, koji se otvara poput coca-cole. U redu, amateri ih vole jer se njima lakse rukuje, nikada ne pucaju, niti se mrve, poput pluta.Ali, kao osoba koja obozava vino, svo moje postovanje i naklonost dajem prema plutu.Barem dok ne susretnem veliko vino pod umjetnim cepom.


Dr. Edi Maletic,
Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

Argumenti za metalni cep

Cep je iznimno vazan za vino. Nerijetko se sav trud i briga oko grozdja i vina uniste na kraju proizvodnog procesa, upotrebom nekvalitetnog cepa.

Najpoznatiji i najceseci cep na vinskoj boci jest onaj od pluta. Rabi se jos od antickih vremena:lagan je, elastican, nakon cepljenja se dobro siri u grlicu boce te je zatvori, i u pravilu ne ostavlja tragove na senzorska svojstva vina.Dobiva se od hrasta plutnjaka a na trzistu se pojavljuje u razlicitim dimenzijama, kvaliteti pluta(poroznost i cistoca), te sastavima(cisto ili mljeveno pluto, ili mjesavina jednog i drugog.)

Najveca mana pluta jest sklonost mikrobioloskim infekcijama, sto dovodi do pojave neugodnog mirisa u vinu, koji podsjeca na plijesan.Krivac je kemijski spoj 2,4,6,trikloroanisol, ili,skraceno, TCA, zbog kojeg se posljednjih godina sve vise koriste alternativni materijali.Tako ponovo postaju aktualni vec zaboravljeni krunski cepovi, te posebno navojni(screwcap), koji su se pokazali izuzetno pouzdani, prakticni i jeftini. U posljednje vrijeme i proizvodjaci vrhunskih, skupih vina napustaju pluto i uvode nove materijale. Naime, i dopustena tolernacija od 1 posto nekvalitetnih plutenih cepova pokazala se kao veliki problem, a cesto je taj postotak mnogo veci.

Stoga je sve vise vinara koji uvode i navojne cepove,koji podrazumijevaju i posebnu bocu. Navojni cep, osim novih boca, zahtjeva i prilagodbu punilica, sto nije ni jednostavno, ni jeftino.

No , sve vise vina s umjetnim, osobito navojnim cepovima. nesumnjivo govore u prilog promjena.(prema nekim izvorima, u Njemackoj i Svicarskoj vise od pola prodanih buteljki zacepljeno je umjetnim cepom).

Treba, ipak, vidjeti hoce li sve prednosti novih cepova nadvladati tradiciju.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/03/17/rosemount_vino-sopta.jpg


eye4eye - 22-3-2007 at 13:02

http://www.moltkes.com/media/husets-vine-fritskrab.gif
Prema kakvoci razlikuju se:

stolna vina
stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla
kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla
vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla
predikatna vina
arhivska vina
specijalna vina
pjenusava vina

Prema sadrzaju secera vina se dijele na suha, polusuha, poluslatka i slatka vina, a prema boji na bijela, ruzicasta i crna.

Stolno vino je vino proizvedeno od jedne ili vise sorti grozdja vinove loze. Stolno vino ne moze nositi oznaku sorte.

Stolno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili vise sorti grozdja koje potjecu iz jedne vinogradarske regije.

Kvalitetno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili vise sorti grozdja koje potjecu iz jedne vinogradarske podregije s izrazenim kvalitetnim organoleptickim svojstvima znacajnim za ekoloske uvjete i sorte odredjene vinogradarske podregije, vinogorja ili polozaja ciju oznaku nosi, koje je odnjegovano u toj podregiji.

Vrhunsko vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od odredjene sorte ili grupe sorti grozdja koje potjecu iz jednog ili vise vinogradarskih polozaja u okviru jednog vinogorja s osobito izrazenim kvalitetnim, specificnim organoleptickim i kemijskim svojstvima znacajnim za ekoloske uvjete polozaja i sorte, odnosno grupe sorti grozdja. To vino mora biti i odnjegovano i punjeno u boce u vinogradarskom vinogorju koji obuhvaca odredjeni polozaj.

Ako vino nosi oznaku sorte, mora biti proizvedeno od najmanje 85% grozdja sorte cije ime nosi.
Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, nacina berbe i prerade daju posebnu kakvocu, a moraju biti proizvedena samo od grozdja preporucenih sorti za pojedino vinogorje.

Predikatna vina su:

Kasna berba - vino proizvedeno od grozdja koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i ciji most ima najmanje 94° Oechsla.
lzborna berba - vino proizvedeno iskljucivo od brizno izabranog grozdja, ciji most sadrzi najmanje 105° Oechsla.
lzborna berba bobica - vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica ciji most sadrzi najmanje 127° Oechsla.
Izborna berba prosusenih bobica - vino proizvedeno od prosusenih bobica ciji most sadrzi najmanje 154° Oechsla.
Ledeno vino - vino proizvedeno od grozdja koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C i preradjeno u smrznutom stanju, a ciji most sadrzi najmanje 127° Oechsla.

Arhivsko vino je vino koje se u podrumskim uvjetima cuva dulje od njegovog optimalnog zrenja, a najmanje pet godina od dana prerade grozdja u vino, od cega najmanje tri godine u boci.

Specijalna vina su vina dobivena posebnim nacinom prerade grozdja, mosta ili vina bez dodatka ili s dodatkom odredjene kolicine vinskog alkohola, vinskog destilata, secera, koncentriranog mosta i mirisavih ili drugih dopustenih tvari biljnog podrijetla.

Specijalna vina su:
desertno vino,
likersko vino,
aromatizirano vino.

Pjenusava vina su vina koja uz ostale odredjene sastojke sadrze i povecanu kolicinu ugljicnog dioksida, zbog kojeg se pri otvaranju boce razvija obilna pjena.

U pjenusava vina ubrajaju se prirodno pjenusava i gazirano pjenusava vina.


eye4eye - 22-3-2007 at 15:08

http://www.slobodnadalmacija.hr/20070322/images/moz2a.jpg
Specijalizirani svjetski casopisi za vina ovih dana opsirno pisu o velikoj aferi vezanoj uz boce iz 1787. godine, koje je u prodaju stavio njemacki bogatas Hardy Rodenstock, koji sad ne zeli dodatnu analizu, jer mu je autenticnost potvrdila aukcijska kuca Christie’s

Je li najskuplja boca vina, cuveni Chateau Lafitte iz 1787., koji je bio u vlasnistvu Thomasa Jeffersona, zapravo laznjak? Prica o tome kao najveci vinski skandal u povijesti kotrlja se ovih dana stranicama cuvenih svjetskih casopisa. O tome javlja na svojoj internetskoj stranici najcjenjeniji svjetski casopis o vinu Decanter, a njemacki visokotirazni magazin Stern u svom posljednjem broju na cak deset stranica donosi eksplozivnu pricu o cuvenim Jefferson-bocama.

Cijena 900.000 kuna

Centar glamurozne price, koja se, izgleda, pretvara u pravi socni eksplozivni krimic svjetskog kalibra, poznate su boce vina iz 18. stoljeca, za koje se pretpostavlja(lo) da su pripadale Thomasu Jeffersonu. Boce s inicijalima "Th.J.", urezanima u staklo, na svjetlo dana su izasle 1985. godine, kada je jedna od njih — Chateau Lafitte 1787., izlicitirana u poznatoj londonskoj aukcijskoj kuci Christie's i prodana kolekciji Forbes za 156.450 dolara ili oko 900.000 kuna. Nikad u povijesti ni jedna boca vina nije dostigla tako visoku cijenu.
Kupci su cijenili da je rijec o cuvenom godistu, najstarijem postojecem bordeauxu, koje vise nema ni slavna vinska kuca iz koje boca dolazi, ali je enormna cijena postignuta prije svega, jer se smatralo da je boca pripadala Thomasu Jeffersonu, legendarnom americkom drzavniku, filozofu i znanstveniku, pasioniranom kolekcionaru dobrih vina.


Nepoznato podrijetlo

Odakle su se stvorile boce Thomasa Jeffersona u 20. stoljecu? U prodaju ih je stavio njemacki milijunas Hardy Rodenstock, jedan od najpoznatijih poznavatelja vina u svijetu. On je tvrdio da je sklonio na tajno mjesto dvanaest, a mozda i vise boca, sve oznacene inicijalima "Th.J.". Kazao je samo da su boce bile u Parizu, nije htio otkriti adresu na kojoj su pronadjene niti reci koliko je tocno Jeffersonovih boca pronadjeno. I nakon sto je spektakularna prodaja u Christie'su obavljena — pukao je skandal.
Najprije je po nalogu kolekcionara vina Hansa-Petera Frericksa u jednom laboratoriju 1991. napravljena analiza i dokazano je da je vino iz jedne od prodanih Jeffersonovih boca napravljeno nakon prvog atomskog testa, dakle nakon 16. srpnja 1945. godine. Frericks je podnio tuzbu protiv Rodenstocka, ali je cijela stvar okoncana nagodbom, ciji detalji nikad nisu objavljeni.
Potom je casopis Decanter izvijestio da je u kolovozu prosle godine jos jedan od kupaca Jeffersonovih boca Wiliam Koch, milijarder sa Floride, kolekcionar umjetnickih predmeta i vina, tuzio sudu za prijevaru Hardyja Rodenstocka. On je 1988. godine od Rodenstocka kupio cetiri boce "Jeffersonova" vina za pola milijuna dolara. Kochovi eksperti su dali na analizu staklo jedne od boca koje imaju inicijale "Th.J." i tvrde da su analize pokazale da su Jeffersonovi inicijali napravljeni — visoko sofisticiranim elektricnim svrdlom, vjerojatno zubarskim.


Ako su lagali meni...

Rodenstock je tvrdio da je nevin, da nije prevarant, ali nikako nije htio otkriti gdje su boce tocno u Parizu pronadjene niti koliko ih je tocno. Na optuzbe je odgovarao: "Mozda su neke boce bile autenticne, a druge nisu. Mozda sam i ja bio prevaren."
Magazin Stern u svome najnovijem broju tvrdi da je ponudio Hardyju Rodenstocku da ce u Nacionalnom institutu za istrazivanje materijala u Berlinu ispitati originalnost Jeffersonovih boca koje su jos uvijek u Rodenstockovu posjedu, ali je ovaj to odbio. Kazao je: "Ako Christie's kaze da su te boce njihovi najbolji eksperti keramike i stakla obiljezili kao autenticne, ako su mi takvu procjenu faksirali, onda je diskusija zavrsena."
Iz Monticella, Jeffersonova imanja i fundacije u Virginiji, gdje su nedavno obnovljeni Jeffersonovi vinogradi, od samog pocetka price o nalazu boca vina koje su pripadale trecem americkom predsjedniku izrazavaju sumnju da je rijec o originalnim bocama i tvrde da pravih dokaza za to nema.


FBI pokrenuo istragu

Usprkos cijelom skandalu koji se zahuktao, javno iznesenim sumnjama iz Monticella te sudskoj tuzbi milijardera Kocha, Stern pise da Rodenstock, kao da se nista ne dogadja, hladnokrvno nastavlja prodavati preostale "Jeffersonove" boce vina.
Posljednje vijesti kazu da je najskuplja boca vina na svijetu dospjela na sud kao "laznjak", da najpoznatiji svjetski kolekcionari vina traze da se Jeffersonovo vino proglasi slucajem prijevare. Skandal se siri, a u pricu se nedavno ukljucila i americka vlada. Istragu je zbog vinske prijevare pokrenuo i FBI, koji upravo tim povodom istrazuje najpoznatije svjetske aukcijske kuce, koje su mu na raspolaganje dostavile sve svoje materijale.

Tko ce otvoriti bocu?

http://www.slobodnadalmacija.hr/20070322/images/moz2b.jpg
I druge dvije boce, koje su takodjer imale urezane Jeffersonove inicijale, postigle su na aukciji bajkovitu cijenu. Jedna je Sherry iz 1775. godine (boca je prodana za 43.500 dolara), a druga Chateau d'Yquem iz 1787. godine (prodana je za 56.588 dolara). I boca Chateau d'Yquem iz 1787. je svjetski rekorder, to je najskuplja boca bijelog vina na svijetu. Medjutim, za razliku od boce Chateau Lafitte 1787., koji i danas stoji neotvoren, ove dvije boce je popilo jedno birano drustvo.


eye4eye - 13-5-2007 at 09:40

http://www.kutjevo.com/slike/vijesti/ibpb2007.jpg
KUTJEVO - Visegodisnju tradiciju ledene berbe u Kutjevu d.d. ove godine nije dozvolilo izuzetno toplo vrijeme, iako je za tu prigodu ostavljen jedan hektar grasevine na vrhunskom lokalitetu u Hrnjevcu. Iako je steta za planiranom ledenom berbom, nju je uspjesno zamijenila izborna berba prosusenih bobica, koja svojom kvalitetom nece nimalo zaostajati za ledenim vinom.

I na ovom primjeru grasevina je pokazala svu svoju izdrzljivost i kvalitetu koju daje kutjevacko vinogorje. Po svojim karakteristikama nitko nije ocekivao da ce grasevina izdrzati na trsovima skoro pola godine nakon jesenske berbe, no sadasnje stanje govori da ovo nije vrhunac i da nasa grasevina moze dati jos bolje rezultate - izjavio je Ivica Perak, upravitelj vinarije, dodavsi kako se postotak sladora krece cak i iznad 60 posto, sto je garancija da ce Kutjevo d.d. pruziti jos jednu vrhunsku deliciju istinskim ljubiteljima vrhunske vinske kapljice.

Naime, po hektaru u normalnoj se berbi dobije i do 12.000 kg grozdja, no prosusene bobice dat ce deset puta manje kolicine i svega nekoliko stotina litara vinskog predikata.

stoga i ne cudi sto ce kao i ledeno vino, tako i ovaj izbor bobica zavrsiti u bocama od 0,375 lit i ciji ce sadrzaj dosegnuti na trzistu cijenu od najmanje 400 kuna, no daleko je veca vrijednost sto ce ovo predikatno vino predstavljati Kutjevo d.d. na brojnim domacim i svijetskim smotrama, na kojima Kutjevo d.d. i inace redovito osvaja vinska priznanja. To potvrdjuju vec i dobivena ovogodisnja priznanja sampionskog vina u Orahovici i Splitu gdje je dobivena velika Zlatna medalja, a sampionska titula za predikate osvojena je ovih dana i na sajmu u Novom Sadu.


eye4eye - 16-5-2007 at 15:44

http://24sata.hr/repository/images/_variations/4/f/4f1982cbfc44c588b9a9a85b43049e65_medium_tall.jpg
Njemacka morska biologinja spojila je ugodno s korisnim.
Inez Linke napravila je vino od morske alge. Navodno, vino s 16 posto alkohola ima okus kao i najbolji seri, a ujedno je i nevjerojatno hranjivo.
- Morske alge sadrze mnoge alge, soli vitamine i proteine. Zbog toga je vino izuzrtno zdravo i potice imunoloski sustav - kaze dr Linker.
Vino od slatkaste, smedje Laminaria saccharina prodaje se u Njemackoj, a vec je stekao i klub obozavatelja. Linke se nada kako ce cijena od 15 funti uciniti vino primamljivim i ostatku Europe.


eye4eye - 31-5-2007 at 10:25

http://content.answers.com/main/content/wp/en-commons/thumb/b/b0/250px-Lafite_Label_1999.jpg
Sto starije, to bolje izreka je koja se najcesce veze uz vino. Mozda se ona i ne odnosi na sve sorte vina, ali izreka sto je skuplje to je bolje definitivno nije uvijek pravilo. Tako se oko najskupljeg vina na svijetu podigla prasina jer se sumnja da je laznjak, dok i neka jeftinija vina sasvim dobro mogu parirati s glamuroznim bocama procijenjenima na tisuce i tisuce dolara. Prema Forbesovoj listi 10 najskupljih vina ikada prodani na aukcijama su…

1787 Château Lafite
prodana na aukciji: 1985. godine, Christie's, London
cijena: 156,450 dolara
Cijena ove boce vina jos uvijek drzi rekord u svjetskim aukcijskim kucama. Nakon sto je Christopher Forbes “potukao” vlasnika uglednog casopisa “Wine Spectator” vino je pronaslo svoje mjesto u kolekciji kuce Forbes u njujorskoj Petoj aveniji.
Podrijetlo vina nije sasvim poznato, ali vjeruje se da je nastalo na imanju americkog predsjednika Thomasa Jeffersona. No, nedavno se pocelo spekulirati o autenticnosti vina te je izbio pravi vinski skandal u ciju se istragu ukljucio i FBI. Je li najskuplje vino na svijetu laznjak? Pokazat ce presuda suda.

1787 Château d'Yquem
prodana na aukciji: veljaca 2006. godine, Antique Wine Company u Londonu
cijena: 100,000 dolara
Komentirajuci godiste ovog plavca, direktor tvrtke “Antique Wine Company” Stephen Williams objasnio je kako je grozdje tog Yquema brano dok je “George Washington bio predsjednik SAD-a, James Watt usavrsavao parni stroj, a glava Marie Antoinette jos uvijek cvrsto stajala na ramenima.
'Morate znati da je uz takvu bocu vezana poprilicna nostalgija', komentirao je Williams. Vino je iz Londona u Sjedinjene Americke drzave putovalo privatnim zrakoplovom. Kao istinska zvijezda.

1951 Penfolds Grange Hermitage
prodana na aukciji: svibanj 2004. godine, Melbourne, Australia
cijena: 38,420 dolara
Vec legendarni Max Schubert postavio je australsku sortu grozda Shiraz na vinsku mapu svijeta. Iako u pocetku nije biljezio veca priznanja, s godinama je postao jedan od najpoznatijih svjetskih vinara, a Penfolds najpopularnije australsko vino. “Grange Hermitage” njegovo je remek-djelo.

1947 Cheval Blanc (boca od tri litre)
prodana na aukciji: srpanj 2006. godine, Vinfolio, San Francisco
cijena: 33,781.25 za bocu od 750 ml
Najpoznatija etiketa s imanja St. Emilion u Francuskoj svakako je Cheval Blanc proizvedena od francuskog Caberneta. Kako je 1947. bila izrazito suha i vruca godina, vino je posebno snaznog i punog okusa. Cheval Blanc u punoj snazi moze docekati cak 40 godina starosti.

http://caveelzevir.objectis.net/actualites/mouton_1999_200.jpg
1945 Château Mouton-Rothschild
prodana na Aukciji: Christie's Los Angeles, rujan 2006. godine
cijena: 28,750 dolara za bocu (sanduk sa sest boca 345,000 dolara)
Ovo vino drzi rekord po cijeni jednog sanduka za kojeg je anonimni kupac izdvojio 345.000 dolara! Ovo posebno vino zauzelo je prvo mjesto na ljestvici “100 vina koje morate probati prije smrti” casopisa Decanter.

1978 Montrachet Domaine de la Romanée Conti
prodano na aukciji: Sotheby's, New York, 2001. godine
cijena: 23,929 za bocu
Prema podacima portala o vinima, www.winesearcher.com, vino iz te berbe moze se kupiti po cijeni od “samo” 6,000 dolara. Nepoznato je zasto je ovo vino doseglo tako visoku cijenu na aukciji 2001. Ono je samo fino bijelo vino iz dobre berbe, objasnila su strucna nepca.

1941 Inglenook Cabernet Sauvignon Napa Valley
prodano na aukciji: Zachys LA auction, listopad 2004
cijena: 24,675 za bocu
Francis Ford Coppola drzi (praznu) bocu ovog vina na hladnjaku. “Jedno od najboljih vina koje sam ikada pio u zivotu” rekao je. “Kakvog je okusa? Osjeca se aroma ljubicica i ruzinih latica kojom se zaokruzilo ovo robusno vino cija je fermentacija zavrsila u vrijeme Pearl Harbora”.

2003 Romanée Conti
cijena: 4,650 dolara
Najboljom berbom ove regije smatra se 1985. godina. Vino Romanee Conti cak je imalo ulogu u filmskom hitu Posejdon. Bogati homoseksualac kojeg je utjelovio Richard Dreyfuss narucio je jednu bocu, na sto ga je konobar upozorio: 'Gospodine, ta boca stoji 5.000 dolara.'

2005 Chateau Petrus
cijena: 3,176 dolara
Iako je kultnom vinskom filmu “Stranputica” merlot opisano kao vino koje definitivno nije u modi, vinski znalci predlazu – dodjete li u priliku svakako ga kusajte.


eye4eye - 17-6-2007 at 09:06

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/06/16/kirin.wide.jpg

SIBENIK - Svecanom ceremonijom u sibenskoj katedrali Svetog Jakova, trinaest uglednika iz Hrvatske, medju kojima i ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, proglaseno je clanovima Europskog vinskog viteskog reda.

Uz ministra Kirina, vlasnicima viteskih vinskih insignija postali su Mirko Cala, Bozo Cupic, Antun Fucak, Antonija Krnic, dr. Ivo Krpina, Mladen Letina, Zvonko Madunic, Marko Mikleusic, Marija Mozanic, Ivan Nemec, Milan Susnjara i dr. Josip Trazec.

Prije proglasenja novopecenim vitezovima obratio se msgr. Ante Ivas, koji je istaknuo vaznost loze i vinogradarstva u krscanstvu. Prokonzul Konzulata Europskog vinskog viteskog reda u Hrvatskoj Ante Ledic rekao je da je smisao djelovanja ovog reda u promicanju opceg dobra.


eye4eye - 31-7-2007 at 14:46

Dvije velike case vina dnevno povecavaju rizik od raka crijeva za cak cetvrtinu, otkrili su znanstvenici iz Velike Britanije. Upozorenje je to milijunima ljudi koji vjeruju da je casa vina dnevno dobra za srce



http://www.tportal.hr/2007/07/31/0285007.19.jpg
Naime, znanstvenici koji su provodili istrazivanje na gotovo pola milijuna Europljana upozoravaju na to da i jedna casa vina dnevno povecava rizik od raka crijeva i to za deset posto. Do ovih su saznanja dosli nakon sestogodisnjeg pracenja 480.000 ljudi iz deset europskih zemalja. Cak 1.833 ispitanika nakon sest je godina oboljelo od raka crijeva.

'Istrazivanje jasno pokazuje da je opasnost od raka veca sto vise alkohola pijete', rekao je profesor Tim Key koji je radio na tom projektu.

Svake godine 35.000 ljudi oboli od raka crijeva, a njih 16.100 umre. Nakon raka pluca i grudi, rak crijeva treci je najcesci oblik ove zlocudne bolesti.


eye4eye - 15-8-2007 at 20:28

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/08/13/grgich.wide.jpg
Kako moze Keanu Reeves glumiti Mikea Grgicha?! Morali bi ga rezati ispod koljena. Pa Mike ni s visokim petama nema metar i pol! Osim toga, on je puno bolji glumac od “zgodnog decka”.

Tako je na web stranici Decantera, magazina specijaliziranog za vina, zapomagao enolog iz Floride, ojadjen vijestima da ce hollywoodske zvijezde nakrcati dva filma o famoznom Pariskom sudjenju koje je 1976. potreslo vinarski svijet.

Tada je, naime, britanski trgovac vinima Steven Spurrier organizirao u Parizu slijepo kusanje francuskih i kalifornijskih vina od strane vrhunskih francuskih vinskih strucnjaka i bio zgranut rezultatima: kako u kategoriji bijelih (kusao se samo chardonnay), tako i u kategoriji crnih vina (cabernet sauvignon) pobijedila su kalifornijska vina.

Francuska su vina dotad smatrana nedostiznom svjetskom klasom, a cak su ih tradicionalno pili i americki predsjednici, od Georgea Washingtona do Johna F. Kennedyja. Grgich je tom prigodom iskocio iz anonimnosti jer je njegov chardonnay, koji je napravio za Chateau Montelena Jima Barretta, proglasen najboljim na svijetu.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/08/13/grga1.jpg
Spurrier tvrdi da nije niti slutio kakve ce posljedice imati njegova, po vlastitom priznanju, cisto marketinska dosjetka. U to je doba u Parizu imao trgovinu Les caves de la Madeleine i vodio vinsku skolu L'academie du vin. Bio je zaintrigiran kalifornijskim vinima koje su mu donosili njegovi americki studenti i u svibnju 1976. organizirao spomenuto natjecanje, u povodu 200. obljetnice americke drzave.

Uz Spurriera i Amerikanku Patriciju Gallagher, njegovu partnericu iz “vinske akademije”, bilo je jos devet sudaca, sve odreda Francuza (poznatija imena su Odette Khan, izdavacica i urednica Revue du vin de France, Michel Dovaz, u to doba vodeci recenzent vina u tadasnjim novinama, te Christian Vanneque, glavni sommelier restorana La Tour d’argent).

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/08/13/grga2.jpg
Nitko - pa ni Spurrier - nije smio znati koje se vino kusa, a prigodom ocjenjivanja racunali su se samo glasovi Francuza. Najprije su ocjenjivali chardonnay, a nakon iznenadjujuce pobjede Chateau Montelene iz 1973. Spurrier je upozorio sudionike da paze sto rade kada kusaju crna vina koja se drzalo vaznijima prilikom takvih natjecanja. Teorije kako vrhunski strucnjaci moraju odmah znati koje vino kusaju pokazale su se netocne: neki od sudionika kudili su “kalifornijski” cabernet sauvignon, a zapravo su se sprdali s francuskim.

Naposljetku je opet uslijedio sok: pobijedilo je jos jedno vino iz Doline Napa, Stag’s Leap iz 1973. Warrena Winiarskog. Kada su objavljeni rezultati, medju francuskim sucima zavladala je dvojba jer su ocito bili svjesni posljedica svojih odluka.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/08/13/grga3.jpg
Neki su odbili predati svoje biljeske, drugi su ih pokusali promijeniti ili dobiti natrag, ali Spurrier je bio neumoljiv: Odette Khan je s njim prekinula bilo kakav kontakt i optuzila ga da je namjestio glasovanje. Jedan od bijesnih vinara iz Bordeauxa poslije je porucio Englezu: “Pljunuli ste u nasu juhu!”

Spurrier je na parisko sudjenje pozvao i novinare, no odazvao se samo George M. Taber iz magazina Time, koji je brze-bolje objavio rezultate u svom listu. Francuzi su ignorirali Parisko sudjenje (clanci u dnevnicima Le Figaro i Le Monde pojavili su se s velikim zakasnjenjem i nazivali su rezultate smijesnima), a Spurrier je za kaznu bio godinu dana izuzet iz slicnih francuskih natjecanja.

Ipak, trijezni strucnjaci upozoravali su da je i prije bilo presuda u korist kalifornijskih vina, a na stetu francuskih, ali ih se ignoriralo jer su vina ocjenjivali Amerikanci. Ovaj su put suci bili Francuzi i to je izazvalo takav potres.


Da Parisko sudjenje nije izolirani fenomen, pokazala su i kasnija ocjenjivanja: posljednje relevantno odrzano je - opet u Spurrierovoj organizaciji - prosle godine, na 30. obljetnicu kontroverznog natjecanja i unatoc blazim kriterijima i vecem broju nagrada, opet su dominirala kalifornijska vina.

Pogresno je, medjutim, tvrditi da je Parisko sudjenje upropastilo reputaciju francuskih vina. Upropastila ih je - kako analizira Mike Steinberger u online magazinu Slate - arogancija njihovih proizvodjaca. Francuski vinari smatraju da nema nikakva razloga reklamirati vlastita vina jer se podrazumijeva da su ona najbolja.

Rezultat: Francuska posjeduje pravi ocean neprodanog vina! Prije dvije godine oko 100 milijuna litara suvisnog vina pretvoreno je u etanol, sto je dovoljno da se napuni 133 milijuna boca. Tisuce vinara na rubu su stecaja, a gotovo 50 posto vinarija u pokrajini Languedoc mora se prestati baviti tim poslom.

Situacija s izvozom je grozna: americki su ducani 1994. drzali 26 posto francuskih vina, no desetljece poslije ta je brojka pala na 14 posto. Konkurencija vina iz Italije, Spanjolske, Australije, Latinske Amerike i Kalifornije bespostedna je, a mnoga od njih imaju superioran marketing. Postoji jos jedan problem: kako je pokazao dokumentarac “Mondovino” Jonathana Nossitera, premijerno prikazan 2004. na canneskom festivalu, i na trzistu vina postoji globalizacija.

Mocna kalifornijska vinarska obitelj Mondavi nasla je partnera u talijanskim kolegama, obitelji Antinori, i s njima zajednicki krenula na trziste. Skorojevici su se udruzili s plemstvom kako bi dobili bolji pedigre i pritom su zasjenili mozda i kvalitetnije francuske konkurente. Dobro vino - kako pokazuje film - moze se napraviti i medju Indijancima u Ognjenoj Zemlji, no ocito je vaznije kako se tko snalazi na trzistu. Francuzi su skupo platili cijenu vlastite prepotencije i sada treba pronaci izlaz iz slijepe ulice.

Pricu o Pariskom sudjenju socno je izlozio George M. Taber u knjizi “Parisko sudjenje: Kalifornija protiv Francuske i povijesno parisko kusanje iz 1976. koje je revolucioniralo vino”, koja se u rujnu 2005. pojavila u americkim knjizarama. Samo Parisko sudjenje u njoj zauzima razmjerno malo mjesta, ali su vinarska situacija u svijetu i biografije svih sudionika, pa i naseg Mikea Grgicha, impresivno elaborirane.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/08/13/grga4.jpg
Knjiga je zaintrigirala i filmske producente, pa su Elizabeth Fowler i Clark Peterson (u njegovoj je filmografiji najzapazeniji naslov krimi drama “Cudoviste” za koju je Charlize Theron nagradjena Oscarom) iz male kompanije Clear Pictures Entertainment otkupili na nju filmska prava, kao i na zivotopis Stevena Spurriera.

Za pisanje predloska angazirali su Roberta Marka Kamena, scenarista serijala “Karate Kid” i treceg izdanja “Smrtonosnog oruzja”, koji posljednjih godina uglavnom radi za Luca Bessona, a posjeduje i vlastiti vinograd.

O glumcima se tek razmislja. Spurriera bi mogao glumiti Hugh Grant ili Jude Law (Spurrier nije odusevljen: Grant mu je suvise star, a Law suvise zgodan), Keanuu Reevesu nudi se nimalo primjerena uloga Grgicha, a George Clooney mogao bi biti Warren Winiarski ciji je cabernet sauvignon Stag’s Leap pobijedio na Pariskom sudjenju. Buduci da budzet filma jos nije poznat, a Kamen tek pise scenarij, glasine o glumackoj podjeli zasad su u sferi ciste fikcije.

Tamne oblake nad projekt “Parisko sudjenje” nadvilo je snimanje filma “Sok u boci”, koje je pocelo 1. kolovoza. Jedna druga mala kompanija, Zen Haze Prods., ciji vlasnici Marc i Brenda Lhormer vode Sonoma Valley Film Festival, inspirirala se istim dogadjajem i mocnog sponzora nasla u Jimu Barrettu, vinaru ciji je chardonnay Chateau Montelena pobijedio u Parizu. Potonji je vodio spor autorstva s Grgichem, pa je nas vinar poslije osnovao vlastitu kompaniju Grgich Hills Celler.

“Sok u boci” po svemu sudeci nije osobito skup projekt, ali ce biti posve sigurno dovrsen do kraja godine kada se “Parisko sudjenje” po svoj prilici nece ni poceti snimati.

Spurrier je pobjesnio na taj film jer je procitao scenarij i zgrozen je sto je u njemu prikazan kao “otrcani snob”. Ili bar tako tvrdi!

Rickmana osobno poznaje: zajedno su jednom odsjeli u istom dvorcu namijenjenom turistima, ali ih je udaljilo to sto glumac preferira talijanska vina. Clear Productions prijeti tuzbom kolegama iz Zen Haze Prods., ali sud bi mogao intervenirati samo ako likovi s Pariskog sudjenja budu prikazani kao karikature.

Za redatelja Millera to je, medjutim, prica o autsajderima koji su neocekivano postali heroji. Filmu “Parisko sudjenje” predstavljat ce ozbiljan problem ako “Sok u boci”, koji ce zasigurno ranije imati premijeru, postigne uspjeh.


eye4eye - 3-3-2008 at 20:44

http://www.net.hr/2008/02/28/0021007.17.jpg
U luksuznom hotelu Istra, smjestenom na prelijepom otocicu Sveti Andrija, u plemenitoj klimi rovinjskog arhipelaga, 8. ozujka otvara se vrhunski wellness centar u cijoj se ekskluzivnoj ponudi nalazi jedinstven tretman: vinoterapija.


Vino – oduvijek znamo da je vec jedna casa dovoljna da se osjetimo poletnije i sretnije, mekse i osjecajnije, prosirene svijesti i osjeta... zapravo, po mnogo cemu – ljepse, bolje cak i mladje! No, sada svim ovim divnim djelovanjima vrhunskog vina mozemo pridodati jos jedno – beauty tretmane.

U luksuznom hotelu Istra, smjestenom na prelijepom otocicu Sveti Andrija, u plemenitoj klimi rovinjskog arhipelaga, 8. ozujka otvara se vrhunski wellness centar u cijoj se ekskluzivnoj ponudi nalazi jedinstven tretman: vinoterapija.

Alkemijski ucinak preparata za njegu lica i tijela na bazi vina obnavljaju nasu kozu, zaustavljaju starenje, smanjuju bore i otklanjaju mrlje na kozi te cak iznenadjujuce efikasno pomazu u teskoj borbi koju vodi svaka zena – onoj protiv celulita. Proizvodi na bazi vina mogu se pronaci u tek nekoliko europskih zemalja, a u Hrvatskoj su dostupni samo ovdje.



http://www.net.hr/2008/02/28/0023007.17.jpg
Vinoterapijski paket opustanja i ljepote ukljucuje i tretman Kraljevskom kupkom – dok proizvodi na bazi vina miluju vase tijelo, opijajuci, magicni mirisi etericnih ulja potaci ce cjelokupno obnavljanje tijela i duha. Ovo je tretman s kojeg cete izaci – novi!
Wellness centar hotela Istra vodi vas kroz tri specijalizirane, a opet medjusobno prozete i idealno nadopunjujuce spa zone, okruzene autenticnim mediteranskim vrtom i blagotvornim supstancijama Sredozemnog mora. Tretmani u Zen spa preporodit ce vas duh, Activ spa obnoviti vase tijelo, dok je treca zona u cjelosti posvecena vasoj unutrasnjoj i vanjskoj ljepoti.

Osnova tretmana kozmetika je Esensa Mediterana, autenticna kolekcija beauty proizvoda temeljena na prirodnim sastojcima lokalne mikroklime, mediteranskih biljaka i mora!

Tretmani u hotelu Istra pomazu nam da svoju ljepotu otkrijemo na nacin za koji mozda nismo ni znale, a dok smo do sada casom dobrog vina mogli u trenutku postici sjaj u ocima, od sada, zahvaljujuci blagodatima vinoterapije, isto tako brzo moze zasjati i koza! Bas dobra vijest!


Nika - 4-3-2008 at 10:56

Quote:
Originally posted by eye4eye
telu Istra pomazu nam da svoju ljepotu otkrijemo na nacin za koji mozda nismo ni znale, a dok smo do sada casom dobrog vina mogli u trenutku postici sjaj u ocima, od sada, zahvaljujuci blagodatima vinoterapije, isto tako brzo moze zasjati i koza! Bas dobra vijest!


Hoćemo skupa na odmor?:frend:


eye4eye - 4-3-2008 at 13:52

Quote:
Originally posted by Nika
Hoćemo skupa na odmor?:frend:

hihihihihihihihi.......:stidak:


Nika - 5-3-2008 at 10:17

Quote:
Quote:
[Hoćemo skupa na odmor?:frend:

hihihihihihihihi.......:stidak:

Sto se netko zastidio? :stidak:
Nisam ti ja opasna, ne moraš se bojati.:skaceokolo:


eye4eye - 5-3-2008 at 13:50

Quote:
Originally posted by Nika
Nisam ti ja opasna, ne moraš se bojati.:skaceokolo:

:hehe::lola:


Nika - 5-3-2008 at 14:41

Quote:
:hehe::lola:


:zubko:


eye4eye - 5-3-2008 at 22:26

Quote:
Originally posted by Nika
:zubko:

:drzifige::molise:


Nika - 5-3-2008 at 22:48

Quote:
:drzifige::molise:


Nemoj se previse veseliti, mozda sam rugoba pa ti nece biti jako ugodno na odmoru.... :rugase:


eye4eye - 6-3-2008 at 08:50

Quote:
Quote:
Originally posted by Nika
:drzifige::molise:


Nemoj se previse veseliti, mozda sam rugoba pa ti nece biti jako ugodno na odmoru.... :rugase:

:uzas::zimbje:


Nika - 6-3-2008 at 10:02

Quote:
:uzas::zimbje:


ma sta si se uplasio, :krele:
nisam rugoba, ja sam ti komad. :cmok:


eye4eye - 6-3-2008 at 11:55

Quote:
Originally posted by Nika
nisam rugoba, ja sam ti komad. :cmok:

:vruce::trazi:


Nika - 6-3-2008 at 12:05

Quote:
:vruce::trazi:

:stidak:


eye4eye - 6-3-2008 at 17:13

Quote:
Originally posted by Nika
:stidak:

:junak:


eye4eye - 17-3-2008 at 14:13

http://www.index.hr/images2/vinopuvo.jpg
KONZUMIRANJE vina stetnije je za nas mozak od piva, objavili su znanstvenici a prenosi Daily Mail. U svom istrazivanju navode kako vino pogadja hipokampus, dio mozga koji je povezan s pamcenjem i prostornom organizacijom, a takodjer je i jedno od prvih dijelova mozga koje pogadja Alzheimerova bolest.

"To je moguce objasnjenje zbog cega milijuni ljudi ponekad zaborave sto su zeljeli uciniti ili gdje su nesto ostavili" kazala je skupina psihijatara koji su proveli istrazivanje.

Ovo istrazivanje odnosi se i na one koji vino piju jer misle da je dobro za zdravlje, kao i na zene koje u javnosti cesce piju vino nego pivo .

Pisuci medicinski dnevnik za casopis Alkohol i alkoholizam, znanstvenici su usporedili snimke mozga alkoholicara i onih koji ne konzumiraju alkohol. Dosli su do otkrica da je hipokampus i do 10 posto manji kod alkoholicara.

"Ovo je prvo istrazivanje koje se bavi ucinkom odredjenih vrsta pica na smanjenje volumena mozga kod pacijenata s alkoholnom ovisnoscu", kazali su znanstvenici.

Kod onih koji ne konzumiraju alkohol hipokampus je bio 3.85 ml, kod pivopija on je iznosio 3.4 ml, dok je kod ljubitelja vina bio svega 2.8 ml.


eye4eye - 19-3-2008 at 14:28

http://img163.imageshack.us/img163/4452/kopanje0rx.jpg
VINAR iz francuskog grada Bordeauxa osigurao je vlastiti nos na 3,9 milijuna funti (oko 39 milijuna kuna), rekli su londonskom Lloyd's-u, a prenosi Daily Telegraph. Polica osiguranja napravljena je za izvjesnog Ilju Gorta, Nizozemca vlasnika Chateau de la Garde u Bordeauxu, kako bi pokrio troskove gubitka svog nosa i osjetila njuha.

Gospodin Got, koji proizvodi Tulipan vina, rekao je kako mu je nos najvaznija stvar u zivotu, kao i osjetilo njuha koje garantira kvalitetu vina. Dok jezik ima samo pet podrucja za okus, nos moze razaznati milijune razlicitih mirisa, dodao je.

"Ovu policu osiguranja zasigurno ne treba 'snjofati'", izjavio je Johnatan Thomas iz Watkins sindikata koji su suosigurali policu zajedno s nizozemskim Allianzom. "Nos i osjetilo njuha su vinaru isto sto i prsti kuharu", zakljucio je.


eye4eye - 21-3-2008 at 12:52

http://www.index.hr/images2/EnesKisevic-MladenStubljar-MT-540px.jpg
U VINOTECI Bornstein na zagrebackome Kaptolu, Enes Kisevic predstavio je svoju novu knjigu "101 vino od vina". To je zbirka poezije koja "u sebi nosi cijeli jedan vinograd ustihovljenih grozdova i uglazbljena vina", kako rekose na promociji.

Stihovima i vinu, osim autora, nazdravili su knjizevnik Branislav Glumac, radijski voditelj Vojo Siljak, glumac Davor Svedruzic i pjesnik Ervin Jahic. Kisevicevom knjigom posebno je bio odusevljen poznati vinoljubac, HTV-ov informativno-poljoprivredni novinar Mladen Stubljar, koji je, uobicajeno, malo dublje povirio u casu.


eye4eye - 9-4-2008 at 11:05

http://www.kutjevo.com/slike/vijesti/CinCin3.jpg
Tolika raskos mirisa u jednom vinu asocira na ljepotu, na njeznost, na "zensko vino", na svecanost, na vitalnost, sto ce ovo vino definitivno opravdati. Nije cudo jer je kupaza (cuvee) odlicnog aromaticnog sauvignona i traminca, prebogata mirisima cvijeca i herbalnim mirisima,poluslatkog okusa i dobre svjezine, koji jos naglasavaju miomirise i pitkost.
Ukratko, Cin Cin!

Slaganje s jelima:
Odlicno ce se povezati sa slozenijim vocnim ili povrtnim salatama, egzoticnim kuhinjama (kineskim, tajlandskim, meksickim), s plodovima mora, pizzama, s okusno blazim jelima (fine bijele ribe), s mirisnim biljnim zacinima i s mekim zrelim sirevima razvijenog mirisa.

Temperatura serviranja: 10oC

Naziv vina: Cin Cin (kupaza vina sauvignon i traminac).
Berba: 2006.
Alkohol: 13,3 %
Ostatak secera: 15 g/l
Kategorija: Vrhunsko - poluslatko vino
Pakiranje: butelje 0,375 lit. i 0,75 lit.


eye4eye - 7-5-2008 at 10:26

Obitelj Boze Pinjuha iz Sirokog Brijega vec godinama proizvodi i prodaje crno vino 'Poglavnik' na cijim se naljepnicama nalazi lik ustaskog poglavara NDH Ante Pavelica.

http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/May2008//124178.jpg
Vino 'Poglavnik'

Vino je, kako tvrdi vecina ugostitelja u ovom gradicu, odnjegovano na stari hercegovacki nacin, onako kako su to cinili tezaci prije nekoliko vijekova, pisu banjalucke Nezavisne novine.

Prema rijecima Boze Pinjuha iz Sirokog Brijega, nije postojao nijedan problem prilikom proizvodnje i registracije vina. Bozo istice stice da je zadovoljan prodajom.

"Ima tu svasta da se isprica, ja imam svoje razloge zasto sam dao bas to ime. Nisam bio ni rodjen kada je Pavelic bio na vlasti, ali vam mogu reci da sam zbog njega imao probleme cijeli zivot. Vi ne znate kako je nositi tudju proslost na ramenima", rekao je Pinjuh.

Dodao je i da se vino, koje kosta sedam eura, prodaje i pod drugim imenom i to po potrebi, kad je namijenjeno za sire podrucje BiH ili izvan njenih granica.

Na velikom broju italijanskih i njemackih veb stranica posvecenim kvalitetima vina, svoje mjesto naslo je i ovo crno vino poglavnik.

Predstavljeno je kao "vrhunsko crno vino hrvatskih ustasa" koje se proizvodi u malom mjestu Cerigaj u malim kolicinama, 300.000 flasa godisnje, i moze se kupiti samo u Sirokom Brijegu. Kako u reklami stoji, predstavlja "idealan poklon za svakog hrvatskog domoljuba".


eye4eye - 8-5-2008 at 09:00

Zadnjih nekoliko godina neprestano slusamo o tome kako je umjereno ispijanje vina dobro za zdravlje. Znanstvenici su potvrdili da crno vino smanjuje rizik od srcanih bolesti, stiti od mozdanog udara, sprecava rak gusterace i cak djeluje protiv potencijalno fatalnih bakterija kao sto su salmonela, e.coli i listerioza. Neka su vina zaista zdravija od drugih, ali je isto tako tvrdnja da su sva crna vina zdrava ipak samo mit


http://www.tportal.hr/2008/05/07/0215007.19.jpg
Vino je zaista zdravo, ali samo u umjerenim kolicinama


Crno vino

Vjeruje se da su crna vina dobra za srce, no neka su ipak bolja od drugih. Za dobrobiti crnog vina uglavnom je zasluzan mocan antioksidans reveratrol koji se nalazi u kozici i sjemenkama grozdja. No iako u laboratorijskim uvjetima taj oksidans ima antikancerogena i antiupalna svojstva, da bi sve te dobrobiti zaista imale ucinka dnevno bi trebalo popiti ogromne kolicine crnog vina, sto svakako nije preporucljivo zbog brojnih drugih razloga.

Daleko vazniji sastojak vina su polifenoli, kemijske tvari koje se nalaze u kozici i kosticama grozdja. To je prirodni antioksidans koji stiti membrane svake stanice. Vazan sastojak crnog vina su i procijanidi koji snizavaju krvni tlak i kolesterol i sprecavaju zacepljenje krvnih zila. No da bi procijanidi imali takav ucinak, grozdje zajedno s kozicom i sjemenkama mora ostati tijekom i poslije procesa fermentacije cijelo vrijeme u kontaktu s vinom.

http://www.tportal.hr/2008/05/07/0216007.19.jpg
Crna vina su u pravilu ipak zdravija, no nisu sva jednako zdrava


Takva su najcesce vina sa Sardinije i Pirineja i podrucja Madirana u Francuskoj, kao i iz talijanskih pokrajina Sagrantino i Nebbiolo. Relativno veliku kolicina procijanida imaju i vina sorte cabernet sauvignon, dok crni pinot uglavnom ima najnizu kolicinu ovog pozeljnog sastojka.

Bijela vina

Glavna razlika izmedju bijelog i crnog vina je u nacinu koristenja kozice grozdja. Kod crnog se kozica gnjeci zajedno s 'mesom' grozdja, dok se kod bijelog kozica brzo uklanja. No bijelo vino ipak moze imati zdravstvene blagodati zahvaljujuci drugim vrstama polifenola koji se nalaze u njemu a koji snizavaju los kolesterol. Bijela vina sadrze jos i kalij koji snizava krvni tlak iako istu kolicinu mozete dobiti i iz obicnog vocnog soka.

No znanstvenici tvrde da bijelo vino zahvaljujuci tvarima kao sto su tirosol i kofeinska kiselina ima protuupalna svojstva i djeluje kao antioksidans, pa pomaze u sprecavanju osteoporoze i reumatskog artritisa. Iz tog je razloga preporucljivo popiti maksimalno dvije casice dnevno, no sve preko toga je stetno.

Najbogatiji polifenolima je chardonnay, dok sauvignon blanc ima protuupalna svojstva.

http://www.tportal.hr/2008/05/07/0217007.19.jpg
Crno, bijelo ili rose? Ovisi o osobnom ukusu...


Ako vas muce migrene, onda radije birajte bijelo vino jer sadrzi manje tiramina koji uzrokuje glavobolje, a i mamurluk nakon koje casice vise bit ce manji nego kod konzumacije crnog vina. S druge strane, bijela vina znaju uzrokovati neugodnu kiselinu u zelucu i mucninu.

Rose

Kod rosea su sjemenke i kozica bile u kratkom kontaktu s tekucinom, pa zato ima i znatno manje zdravstvenih blagodati od crnog. No nedavna danska studija zakljucila je kako ljudi koji piju dvije i pol boce vina tjedno ili otprilike dvije case dnevno smanjuju rizik od prerane smrti od onih koji potpuno apstiniraju od alkohola.

Bezalkoholno vino

Radi se na isti nacin kao i 'obicno' vino, no tijekom rane fermentacije alkohol se uklanja iz vina. Na taj nacin se i smanjuje rizik od razvoja bolesti vezanih uz alkohol. Sok od grozdja se prema rezultatima istrazivanja sa sveucilista u Glasgowu pokazao kao najucinkovitiji u sprecavanju bolesti srca, kao i raznih vrsta tumora, i to zato sto ima najvecu koncentraciju antioksidansa od svih drugih vocnih sokova.


smonny - 15-5-2008 at 13:41

Crno vino ukusnije je ako ga pijete uz glazbu Jimija Hendrixa ili Rolling Stonesa, ali i bijelo ima svoje glazbene miljenike, pokazalo je istrazivanje skotskih znanstvenika sa Sveucilista Edinburgh.

Dok crno vino najbolje razvija svoje djelovanje uz glazbu Hendrixa ili Stonesa, bijelo vino djeluje posebno dobro ako se pije uz pjesme Kylie Minogue ili Tine Turner.

Profesor Adrian North, voditelj istrazivanja o uzajamnom utjecaju vina i glazbe provedenog na Sveucilistu Edinburgh, ocekuje da ce trgovci vinom ubuduce na bocama imati otisnutu preporuku o odgovarajucoj glazbi koju je najbolje slusati uz doticno vino.

Istrazivanje je provedeno na Odjelu za psihologiju, a u njemu je sudjelovalo 250 studenata edinburskog Sveucilista.

Izmedju ostalog, strucnjaci su otkrili da okus cabernet sauvignona jaca kad se pije uz "jaku i tesku glazbu". Na drugoj strani, chardonnay bolje prija uz "poletne i osvjezavajuce" melodije.

Skotski su znanstvenici stoga preporucili da se cabernet sauvignon uziva, izmedju ostaloga, uz All Along The Watchtower (J. Hendrix), Honky Tonk Woman (Rolling Stones), Live And Let Die (Paul McCartney and Wings) te Won't Get Fooled Again (The Who).

Chardoney najbolje prija uz Atomic (Blondie), Rock DJ (Robbie Williams), What's Love Got To Do Woth It (Tina Turner) ili Spinning Around (Kylie Minogue). Vino sorte syrah posebice je dobro uz Puccinijevu ariju Nessun Dorma, dok je merlot najpitkiji uz Sitting On The Dock Of The Bay Otisa Reddinga.

http://www.net.hr/2007/05/07/0397007.17.jpg


eye4eye - 10-6-2008 at 21:58

http://www.index.hr/images2/vinopuvo.jpg

KONZUMIRANJE vina stetnije je za nas mozak od piva, objavili su znanstvenici, a prenosi Daily Mail. U svom istrazivanju navode kako vino pogadja hipokampus, dio mozga koji je povezan s pamcenjem i prostornom organizacijom, a takodjer je i jedno od prvih dijelova mozga koje pogadja Alzheimerova bolest.

"To je moguce objasnjenje zbog cega milijuni ljudi ponekad zaborave sto su zeljeli uciniti ili gdje su nesto ostavili", kazala je skupina psihijatara koji su proveli istrazivanje.

Ovo istrazivanje odnosi se i na one koji vino piju jer misle da je dobro za zdravlje, kao i na zene koje u javnosti cesce piju vino nego pivo .

Pisuci medicinski dnevnik za casopis Alkohol i alkoholizam, znanstvenici su usporedili snimke mozga alkoholicara i onih koji ne konzumiraju alkohol. Dosli su do otkrica da je hipokampus i do 10 posto manji kod alkoholicara.

"Ovo je prvo istrazivanje koje se bavi ucinkom odredjenih vrsta pica na smanjenje volumena mozga kod pacijenata s alkoholnom ovisnoscu", kazali su znanstvenici.

Kod onih koji ne konzumiraju alkohol hipokampus je bio 3,85 ml, kod pivopija on je iznosio 3,4 ml, dok je kod ljubitelja vina bio svega 2,8 ml.


Stuka - 11-6-2008 at 19:26

ZIVILO PIVO! :cica:


eye4eye - 11-6-2008 at 21:40

Quote:
Originally posted by Stuka
ZIVILO PIVO! :cica:

dis is not abaut-bir plejs!:cica:


smonny - 23-6-2008 at 15:57

Vino - erotično, senzualno, strastveno- piće Bogova! Kako izabrati pravo vino? Vjerovali ili ne, ovo nije nimalo lak posao i nemojte ga shvaćati olako. Krivim odabirom možete upropastiti cijelu večeru ali i atmosferu u kući.

U mnogim receptima vino se koristi zbog hranjivih sastojaka : vitamina i minerala. Koliko puta ste samo čuli kako doktori preporučuju čašu vina dnevno za zdravlje? Zanimljiv je podatak da su svi minerali koji su potrebni našem organizmu zastupljeni upravo u vinu.

Donosimo vam male korisne savjete kako izabrati vino za svaku prigodu.

Kada birate vino morate uzeti u obzir mnoge faktore : doba dana, razlog okupljanja (romantična večera ili službeni ručak), vremenske prilike (temperatura i vlažnost zraka imaju velik utjecaj na okus vina), karakter vaših gostiju (neki vjeruju kako crno vino piju vatreni, temperamentni ljudi) i najvažnije hranu koju poslužujete.

Kao aperativ prije jela poslužite: suha bijela, jaka vina i suhi pjenušac poput pinota bijelog, prošeka, porta, sherrya.

Formula uz meso: bijelo meso - bijelo vino,npr chardonnay.

Tamno meso ili perad- crno vino, roze i opali, npr. pinot crni ili carignan.

Sir i jela od sira: stara crna vina poput frankovke i pinota crnog.

http://totalportal.hr/firedesk/Hrvatska/vino40.jpg

Divljač :jaka crna vina, nabolje barik vina koja su čuvana u hrastovim bačvama. Vina preuzimaju tanin iz hrasta (bačve moraju biti nove) te razvijaju specifičnu aromu.

Bijela riba: bijela suha vina poput pinota bijelog ili malvazije.

Plava riba: bijela, lagana crna, roze i opal vina

Kolači i sladoled - aromatična polusuha i slatka vina, pjenušava vina, možete probati s muškat slatkog i prošeka.

Preostaje nam samo da vam poželimo uživanje u ispijanju vina u društvu dragih osoba, ali umjereno naravno. Jer iako je vino božansko piće, od njega itekako zna boljeti glava!

http://totalportal.hr/firedesk/Hrvatska/vino213.jpg


eye4eye - 30-6-2008 at 12:09

http://www.net.hr/2008/06/26/0583007.17.jpg
Vani je toliko vruce da ne mozete ni razmisljati, a trebate organizirati tulum? U hladnjaku vise nema mjesta ni za jednu maslinu, a kamoli za cijelu bocu vina? Nema problema!


Inteligentni hladnjak za vino ukida potrebu za hladjenjem u hladnjaku. Jos vaznije, ima bazu sa savrsenim temperaturama za 30 najcescih vina, pa mu samo morate reci koje vino pijete. On ce sam namjestiti temperaturu te zagrijati ili ohladiti vino.

Dizajneri hladnjaka za vino mislili su na sve, pa tako uredjaj dolazi s otvaracem za vino.

Ovaj hladnjak priblizit ce skupo vino sirokim masama, jer cak i ako kupe bocu nekog skupog vina, to nije garancija da ce znati sto s njime napraviti da bi dobili potpuni dozivljaj.

Cijena uredjaja je oko 700 kuna, sto vjerojatno nece razveseliti ljubitelje Ribara, no ako cijenite svoje vino, ova kupnja ce vam se isplatiti.


eye4eye - 30-11-2008 at 21:47

Ustajete s plocica u kupaonici ujutro i bacate se na uzbudljivu igru odgonetavanja mrlja na prozvakanoj odjeci. Dzus-votka, vino-kola, balic, pelinkovac, nesto zakoreno. 'O ne, nisam valjda...' Jeste, jeste. Ocito da je bilo ludo i zaboravno. Ne brinite, evo kratkog podsjetnika na pijana budaliranja koja se ne dogadjaju nekom drugom



http://www.tportal.hr/2008/11/28/0171007.19.jpg

SMS-ovi za bivseg
Inace ne razgovarate, odavno ste shvatili da ste totalno nekompatibilni, nema tu vise nicega, no prstici nekontrolirano pocnu kliziti prema mobitelu nakon par casica. Pomisao na bivseg vas baca u ljubavnu nostalgiju nakon koje slijedi pravi SMS desant u pravcu njegovog broja. Mozda tonu u podnevnoj kavi, no romanticna sjecanja genijalno plivaju u alkoholu.

Ful sam u pravu
Svi s naglasenom potrebom verbalnog izrazavanja pijani postaju nepodnosljivi supermeni stavova i misljenja. Ispravnih, naravno. Bilo da razglabaju o politici, ljubavi, zadnjem kolu Lige prvaka, bilo o najnovijoj aplikaciji za iPhone, okolini ne ginu polusatni prosvijeceni monolozi o stvarnom stanju stvari. Dakle, ako pijete, ne mislite. A jos manje govorite. Ukoliko bas morate, pobrinite se da vam publika bude jos pijanija.

Bljuvanje po pokucstvu
Sto se tice namjestaja, prioritetni kandidati za riganje su definitivno sofa i tepih u dnevnoj sobi. Krevet od staraca dodje nesto kao jackpot. WC skoljka ne dolazi u obzir. Prelagano se cisti. Sveprisutni Murphyjev zakon izlijevanja lose prisjelog alkohola po kucanskim elementima kaze da ce se dogoditi upravo tamo gdje je bilo apsolutno nezamislivo. Razumije se, nezamislivo u svijetu trijeznih uzrocno-posljedicnih veza.


http://www.tportal.hr/2008/11/29/0100007.19.jpg

Dinamoooo!
Pivo i nogomet. Jeeee! Nakon par potrosenih gajbi nema tog emo-klinca koji se ne pretvori u instant Bad Blue Boysa. Svi bi potegli nuncake za sveto ime i prolili plavu krv za sminkere s maksimirskog travnjaka. Tada po hmeljnom programu na red dolazi zborno urlikanje Dinamove nesluzbene himne u izvornom hrvatskom fals-duru, uz obavezno dizanje ruku u zrak ili na ramena prvog loseg plavog susjeda. Zenama je, po BBB ustavu, ne samo zabranjena participacija, nego i mogucnost shvacanja.

Pisanje s balkona
Zalijevanje okolnih trotoara, travnjaka i nizih katova mokracom s par desetaka metara visine daje tulumima element spektakularnosti zbog kojeg se pijanim balavcima isplati riskirati i kucanje policije na vrata. Balkonske gelendere, radijatore ili kredence od azijske hrastovine s kineskom keramikom smiju zapisavati iskljucivo mjesecari i retardirani. A dogovorili smo se u drugom odlomku da ste genijalni.

http://www.tportal.hr/2008/11/29/0103007.21.jpg
Pohotno uvaljivanje
Alkohol radi cuda u glavama i glavicima. Nakon sto pod njegovom bujicom popuste brane dobrog ukusa i civiliziranog kukavicluka, skuzite kako ste se nasli usred napaljenog ocijukanja s nekakvom poluidentificiranom pojavom cija fizionomija odjednom postaje prauzor ljepote i seksipila. Sutradan je vjerojatno ne biste pogledali ni kroz nisan snajpera. No sutra je daleko.

Ciji je to krevet i tko je to u njemu?
Nekad davno ljudi su se pitali 'tko sam ja' ili 'zasto sve jest umjesto da nije'. Pod utjecajem alkohola vjecna vertikalna pitanja nerijetko dobivaju horizontalnu varijantu poput 'ciji je to krevet' ili 'otkud ta bradavica na pedalj od mog nosa'. Pili ste i ljubili, a mozda ste i na putu da otkrijete nezeljene cari roditeljstva.

Vatrene ulice
Zanimljivo je kako alkoholizirana ekipa ima groznicavu potrebu podijeliti svoja unutrasnja stanja s okolinom. Toliko im je super, mrak i ludilo, brale da ne vjeruju kako netko sa strane moze mirno stajati. Tu kao prve zrtve padaju izlozi, kontejneri, telefonske govornice, tramvaji, ulicne lampe, arkade, vilice, nosovi. Je li tko izmislio cugu koja stvara kratkorocnu cerebralnu paralizu nakon konzumacije? Ajmo, sto prije.

Kebab, mijesana, cevapi
Razvaljivanje alkoholom vodi do razvaljivanja njegovim najprirodnijim saveznikom – proizvodima iz lokalne sendvicare. Kome se ne digne zeludac od nepregledne serije casica dat ce sve od sebe da to postigne sto masnijim dzumbusom od sendvica, cevapa ili pizza. Nema toga sto pijana glad ne bi provukla kroz zube i zagarantirala vam cjelonocnu mucninu.


http://www.tportal.hr/2008/11/29/0105007.19.jpg

Epohalne odluke
Svi biste promijenili svijet, nahranili Zanzibar, ukinuli sidu i krvlju potpisali Protokol iz Kyota, ali ipak, sjednite i pricekajte malo. Barem dok jetra ne odradi svoje. Ako vam je trebalo dva i pol promila da se odlucite ozeniti, razvesti, dati otkaz ili imati dijete, koliko ce vam ih tek trebati da se nosite s njihovim - daleko zahtjevnijim - posljedicama? A ici kroz zivot s gajbom u ruci je, za pocetak, vrlo neprakticno.


eye4eye - 16-1-2009 at 21:42

http://www.index.hr/indexrotator/items/9228dbfc-8ad3-4170-9e3c-e7c566e843964.gif



http://www.index.hr/indexrotator/items/b694a055-ba1d-4299-9860-d8e329f3477a4.gif



http://zlatkoba.wolf.hr/webmaster/my%20butt/link%20.png


eye4eye - 23-1-2009 at 10:29

http://www.index.hr/images2/Kutjevo1_V.jpg
Milenijska fotografija 777 godina

STARI kutjevacki podrum iz 1232.g. neprekidno zivi punim zivotom svoju 777 godinu i simbol je stoljetne hrvatske vinske kulture.

Ovaj veliki jubilej slavi se nizom dogadjanja cijelu godinu, a pocinje s tradicionalnom proslavom Vincelova, 21. sijecnja 2009. Tada je snimljena i 150. milenijska fotografija poznatog dipl. filmskog snimatelja i fotografa Sime Strikomana, kada je 777 ljubitelja vina Kutjevo, u zrak dignutim casama vina u vinogradu pored Kutjeva, nazdravilo ovoj obljetnici.

777 godina dubokih radosti iz vina iskusile su generacije i to povezuje sve pilce ovih vina stvarajuci besmrtnost, snagu, sklad i ljepotu vina, koja dobiva nov zivot.




http://www.index.hr/images2/Kutjevo2_V.jpg
Kutjevo ponosni sponzor Hrvatskog rukometnog saveza


Vec duze Kutjevo je sponzor Hrvatskog rukometnog saveza izdvajajuci 1 Kunu po svakoj prodanoj butelji svoje poznate Grasevine Kutjevo 0,75.

U dubokom uvjerenju u virtuoznost sportskih igara i svojih vina, Kutjevo podupire razvoj sporta i kao vinski sponzor Hrvatskog olimpijskog odbora, zenskog rukometnog kluba "Kutjevacki podrum" iz Pozege, vaterpolo kluba "Jug" Dubrovnik, konjickog turnira u Kutjevu, nogometnog kluba Kutjevo,...

U Kutjevu vjeruju da smo bili prvaci svijeta u rukometu 2003. i time sto je tada nasa reprezentacija kod njih u starom (sada 777 godina) podrumu dobila dodatno nadahnuce.


Nika - 24-1-2009 at 20:13

guzda, jesi prebrojio jel ih bilo 777 na toj slici? :kava:


eye4eye - 27-1-2009 at 13:53

http://static.nacional.hr/img/9f9f8c65bc079323d89a35c9d5737c41_medium.jpg
Tajna podruma od deset milijuna eura

Kutjevo slavi 777 godina postojanja i vlasnik Enver Moralic okitio je cokote vinograda te docekao goste u arhivskom podrumu koji sadrzi oko 70.000 boca



http://static.nacional.hr/img/b7dfc94db8e5109a7e32b17de01e01fe_medium.jpg
Na vidikovcu Vila Vinkomir, mjestu u kutjevackom kraju, uprilicena je proslava 777. godisnjice vinarstva tvrtke Kutjevo d. d., u vlasnistvu jednog od najbogatijih europskih poslovnih ljudi, bivseg trgovca naftom Envera Moralica. Uz pecenje, rostilj i vrhunska vina, osim obljetnice kutjevackog podruma iz 1232. godine, obiljezen je i blagdan Sv. Vinka, zastitnika vinograda i vinogradara. Tom su prilikom zaposlenici Kutjeva okitili cokote u vinogradu Vinkomir suhomesnatim proizvodima, svarglama i kobasicama, jer je, kako je objasnio zupnik Mato Rukavina koji je blagoslovio vinograd, to u skladu s legendom koja kaze: sto vinogradar bogatije okiti lozu, rodnija ce mu biti godina. Enver Moralic goste je docekao u novom dijelu kutjevacke vinarije koju je prije pet godina kupio na natjecaju od hrvatske vlade. Prije protokolarnog dijela proslave, proveo je samo Nacionalove novinare kroz kutjevacke podrume te nam ekskluzivno pokazao najstariji arhivski podrum u Hrvatskoj s oko 70.000 boca, koji datira jos iz 1925. godine, u kojem se cuvaju najskuplja kutjevacka vina.

Kako nam je otkrio Moralic, ukupna vrijednost vina u tom podrumu iznosi deset milijuna eura. Interesantno je, dodao je, i to sto su neki od najjacih svjetskih drzavnika poput bivseg americkog predsjednika Georgea W. Busha, ruskog premijera Vladimira Putina i dozivotnog kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva u razlicitim prigodama dobili kao dar butelju vina iz tog arhivskog podruma. Iako cijene vina iz tog podruma variraju s obzirom na sortu i starost, objasnio je Moralic, za najvisu cijenu od 13 i pol tisuca kuna prodan je traminac iz 1957. godine.
Uz arhivski podrum smjesten je prostrani, dobro ocuvan podrum, kojemu se jedino po godini uklesanoj rimskim brojevima na ulaznim vratima vidi kako je star 777 godina. Uz zidove su smjesteni nizovi hrastovih bacvi, od kojih su najstarije tamo postavljene poslije Drugoga svjetskog rata, u kojem je podrum bio potpuno devastiran. Svaka bacva na prednjem dijelu ima izdjeljan reljef s motivima vezanima za vinarstvo, vinogradarstvo, kutjevacki kraj i njegovu vlastelu pa izgledaju poput nekih tradicijskih umjetnina. U dnu podruma, objasnjava Moralic, smjestene su posebne bacve, postavljene u cast prijasnjih vlasnika. No, dodaje u sali, kako za njegovu bacvu vise nema mjesta, on ce sa strane postaviti jednu malu bacvicu u svoju cast, da mu ne bi netko drugi zauzeo mjesto. Srce podruma, objasnjava Moralic, jest kameni stol smjesten u sredisnjem dijelu prostorije:


"To je stol za degustacije na kojem su pili najznacajniji gosti iz cijele Hrvatske, predsjednici, ambasadori, politicari, poslovni ljudi. U ratno doba tu su svakodnevno dolazile u posjet inozemne delegacije. No taj je stol zanimljiviji po predaji koja je vezana uz njega. Prema prici, za koju se u ovom kraju govori da je prava istina, habsburska carica Marija Terezija zaljubila se u baruna Trenka pa su se njih dvoje sakrili u ovaj podrum i tri dana nisu izlazili. Nitko nije smio uci, a njih su dvoje vodili ljubav na ovom kamenom stolu, na kojem je od toga nastala rupa."
Moralic o svojim podrumima, vinarstvu i zemljoradnji prica s velikim entuzijazmom. Taj 73-godisnjak podrijetlom iz Kotor Varosi djetinjstvo je proveo u Banjoj Luci, zavrsio je poljoprivrednu skolu i Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, ali iako se zelio baviti poljoprivredom, okolnosti su ga odvele u druga podrucja. Najprije se bavio trgovinom umjetnim gnojivom i sredstvima za zastitu bilja, a potom naftnim biznisom. Stekao je poslovno carstvo koje se proteze u nekoliko drzava te posjeduje nekoliko kemijskih tvornica, naftna polja i tvornice plastike u Kazahstanu, nekretnine u Kananadi te rudnike nikla u Rusiji.

U tijeku privatizacije 2003. godine Moralic je kupio Kutjevo d. d. koje tada nije bilo u reprezentativnom stanju. Nakon velikih ulaganja, to je postao jedan od najboljih poljoprivrednih koncerna u Hrvatskoj. Bave se ratarstvom, stocarstvom, vinogradarstvom i vinarstvom, a kao poseban brand razvili su i sjemenarstvo. Moralicevo kutjevacko vinogorje ima oko 600 hektara vinograda, suvremenog plantaznog uzgoja, i isto toliko u kooperaciji sa selom, iz kojeg se godisnje proizvede gotovo sest milijuna litara vina. No Moralic je tijekom ovoga ljeta kupio i tvrtku DJakovacka vina d. d. koja ima oko 600 hektara vinograda. Kada se tome pridruzi kutjevacko vinogorje, Moraliceve vinarije godisnje proizvedu oko 11 milijuna litara vina. Na pitanje o tome kako se iz naftnog biznisa odlucio posvetiti vinogradarstvu, vinarstvu i poljoprivredi Moralic odgovara:



http://static.nacional.hr/img/8f61e0cfd75512cdedf7474c534d153f_medium.jpg

"To je suvise lijep i uzbudljiv posao da bih ga propustio. No nisam se slucajno poceo baviti vinarstvom i vinogradarstvom. Svoje prvo vino napravio sam jos kao desetogodisnjak. U Bosni, gdje sam odrastao, imali smo velik vrt. Moja majka je osjetila da ja volim zemlju pa mi je jos kao djecaku darovala dio tog vrta da bude samo moj i da tamo sadim papriku i sto god zelim. U kutu tog vrta je bilo drvo na kojem je izrasla divlja loza. Na jesen, kad je ta loza sazrela, pobrao sam grozdje. Sjecam se da je bilo kiselo i da sam ga zgnjecio, nagurao u jednu bocu i zacepio. Instinktivno sam osjetio da tako treba napraviti. Bocu sam zacepio i stavio na neki ormar ne znajuci sto ce se dogoditi. Medjutim, od alkoholnog vrenja cep je nakon dva dana izletio van. Malo sam probao i ucinilo mi se dobro. Pozvao sam prijatelje da probaju sa mnom taj napitak. Svidjelo im se i napili smo se od te moje prve boce. To je pocetak te price. Poslije sam zavrsio poljoprivrednu skolu i fakultet, ali me nakon toga put odveo u nekom drugom smjeru."

Umjesto Bosne, Moralic je za bavljenje poljoprivredom odabrao Hrvatsku jer je, kako kaze, tu zavrsio fakultet i zato sto oko Banje Luke nema povrsina za poljoprivredu i vinograda, a on, dodaje, previse voli zemlju i proizvodnju hrane.
Jubilej od gotovo osam stoljeca bavljenja vinarstvom u tvrtci Kutjevo, obiljezen proslavom blagdana Svetog Vinka, Moralic planira slaviti tijekom cijele 2009. godine. Tako ce u svibnju u Kutjevu organizirati festival "Svijet grasevine" na kojem ce se predstaviti grasevine iz cijeloga svijeta, s posebnim naglaskom na predstavljanje vinara koji proizvode grasevinu u srednjoj Europi. U srpnju ce na stadionu nogometnog kluba Kutjevo organizirati medjunarodni konjicki turnir u preponskom jahanju, na kojem ce sudjelovati neki od najboljih europskih jahaca, dok ce posljednji dogadjaj kojim ce u Kutjevu obiljeziti proslavu godisnjice biti velika zavrsna svecanost koju planira napraviti krajem godine.
Humanost i ekskluzivnost

■ Za obiljezavanje kutjevackog jubileja enolog Kutjeva Ivica Perak pripremio je dva raritetna, ekskluzivna vina u seriji od 777 butelja - Pinot sivi kasne berbe 2006. godine i Grasevinu ledeno vino takodjer iz 2006. godine.
■ Dio butelja tih vina, u sklopu nedavno odrzanog skijaskog natjecanja Snjezna kraljica, potpisale su najpoznatije hrvatske i inozemne skijasice. Butelje s njihovim potpisima prodavat ce se putem internetske aukcije, a prihod dobiven od prodaje bit ce darovan u humanitarne svrhe. Kutjevo d.d. donirat ce novac od prodaje tih ekskluzivnih vina ■ Zakladi za edukaciju onkologa koja je osnovana u cast odvjetnika Marijana Pedisica. Rijec je vinima za koja je enolog Kutjeva Ivica Perak izjavio “kako bolja vina nikada nije proizveo“.

Milenijska fotografija u vinogradu

■ U povodu 777. godisnjice vinogradarstva u Kutjevu d.d. fotograf Sime Strikoman napravio je milenijsku fotografiju. Posjetitelji, kojih je, prema Strikomanovoj ideji trebalo biti 777, smjesteni su u redove izmedju cokota u vinogradu u formaciju koja je iz zraka izgledala poput triju sedmica. Strikoman je fotografirao iz kosare, smjestene na vatrogasnim ljestvama. On je za Kutjevo i prije nekoliko godina radio milenijsku fotografiju. Tada mu je poziralo oko 1000 ljudi, a tijelima su formirali grozd grasevine.


eye4eye - 24-2-2009 at 14:10

http://www.index.hr/images2/vinograd540px-ilustracija.jpg

VEC DESETLJECIMA svijetom kruzi mudrost o blagotvornom ucinku vina, posebno crnog, na zdravlje. Nova studija francuskih znanstvenika baca drugo svjetlo na tu tvrdnju i kaze da cak i konzumacija malih kolicina vina vise nego udvostrucuje rizik od raka.

Studiju nije objavio neki bezimeni istrazivacki tim, nego francuski Nacionalni institut za rak (NIR), financiralo ju je francusko ministarstvo zdravstva, a navodi se kako samo 125 mililitra vina dnevno povecava rizika od raka usta i grla za 168 posto. Ne samo to, nego se kod ljudi koji svakodnevno konzumiraju vino rizik obolijevanja od raka grla, glasnica, jednjaka i crijeva takodjer dramaticno povecava.

Kako je rekao ravnatelj NIR-a, "ne postoji kolicina vina, koliko god malena, koja bi mogla biti dobra za ljude, a najopasnije je svakodnevno uzimanje alkohola".

Opasnost dolazi od pretvaranja etanola u kancerogeni acetaldehid

Razlog opasnosti raka, po NIR-ovoj studiji, je transformacija etanola u kancerogeni acetaldehid, koji skodi DNA u zdravim stanicama. Ta transformacija ima to vece sanse da se pojavi, sto se cesce konzumira alkohol, stoga su najrizicnija skupina ljudi koji, prateci poznate mudrosti, piju po casu vina dnevno "za zdravlje".

Rezultati ove studije proturjece studijama iz 80-ih godina proslog stoljeca, u kojima se navodilo kako su antioksidanti u vinu korisni za zdravlje, te studiji Svjetske zdravstvene organizacije koja je navela kako konzumacija malih kolicina vina sprecava rizik od raka.

Uopce, dosad poznate tvrdnje o korisnosti vina oduvijek su bile kontroverzne. Dok ih uglavnom pobornici konzumacije tog alkoholnog pica spominju neprestano, mnogi protivnici alkohola uvijek su ih dovodili u sumnju.

"Progon vina mora prestati"

U zadnjih nekoliko godina pojavljuje se sve veci broj studija koji pobijaju prihvacene mudrosti. Danas se uglavnom savjetuje da za izostanak alkohola i duhana, uz svakodnevnu fizicku aktivnost dramaticno smanjuje rizik od mnogih bolesti.

Francuska je poznata kao svjetska prijestolnica vina, a u apsolutnim brojkama je na 17. mjestu na svijetu po ukupnoj konzumaciji alkohola, sa oko 11 litara cistog alkohola po osobi godisnje. Prvo mjesto zauzima Luksemburg, sa 16 litara, a iza njega su Madjarska, Irska i Moldavija, s oko 14 litara.

Vijest o stetnosti vina uzrokovala je revolt francuskih vinara, koji su zavapili kako "progon vina mora prestati".


eye4eye - 17-4-2009 at 20:16

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/090417/vino-tx.jpg

Otprilike 40 posto ljudi ne zna da casa vina sadrzi jednako kalorija (120) kao i kriska torte ili da veliko pivo i mala kobasica sadrze takodjer jednak broj kalorija (170), pokazalo je istrazivanje britanskog ministarstva zdravstva, prenosi BBC u petak.

Istrazivanje provedeno u Engelskoj na uzorku od 2000 odraslih osoba dio je vladina nastojanja da smanji naviku pijenja alkohola.

U kampanji se takodjer naglasava da nakon velike kolicine pica cesto slijedi i nezdrav dorucak sto samo pridonosi gomilanju kilograma.

Istrazivanje je pokazalo da pivopije, koje popiju pet piva na tjedan, odnosno 250 tijekom godine, unose istu kolicinu kalorija kao i netko tko u godinu dana pojede 221 krafnu.

Takodjer je pokazalo da prosjecan vinopija unese 2000 kalorija na mjesec, koliko ih sadrzi 38 vecera s pozamasnim govedjim odreskom u godini dana.

Ministar zdravstva Phil Hope je rekao da redovito pijenje vece kolicine alkohola od preporucenih dnevnih doza moze vrlo stetno djelovati na zdravlje, ukljucivo i na prekomjernu tezinu. "Skupljanju kilograma ne pridonose samo kalorije u picima nego i sklonost masnijoj hrani kad popijemo koju vise", dodaje ministar.


eye4eye - 15-5-2009 at 07:38

http://getfancy.files.wordpress.com/2009/04/1236292250-drunk.jpg


Američki znanstvenici otkrili su da među tinejdžerima postoji devet tipova konzumenata alkohola. Tako neki piju zbog depresije, drugi jer i ljudi oko njih piju...
Osim što gradski parkovi nakon subotnjeg izlaska tinejdžera ostanu prepuni praznih boca, plastičnih čaša i smrada urina te bljuvotina, mladi uživatelji alkohola u velikoj su opasnosti od oštećenja jetre, mozga i drugih bolesti. Zapravo, lako se može zaključiti da je alkohol prava pošast među mladima 21. stoljeća.

Evo zašto i kako mladi danas piju alkohol. Vjerojatno ćeš i ti sebe naći u jednoj od ovih grupa.

1. Konformisti

Oni traže neki smisao u svom životu i kad ga ne nađu ni u čemu drugom, pokušavaju ga naći u piću. Konzumacija alkohola postaje im rutina jer se tako bolje osjećaju.

2. Dosada je moj problem

Mnogi tinejdžeri suočeni su s dosadom i upravo zbog dosade počinju piti. Kad popiju vrijeme im brže prolazi, svi se smiju, izvode gluposti i – nema mjesta dosadi.

3. Muči me depresija

Traže utjehu, sigurnost, čvrstog vodiča u životu. Kada to ne nađu, a najčešće je tako, predaju se piću jer, kao što je još Cesarić rekao: 'Rakije, rakije amo, jer utjehe nema u vodi!' Ovakve osobe posežu za čašicom i kada su same, kod kuće, a ne samo u društvu.

4. Lakše se skompam

Ovakve se osobe ne žele osjećati usamljeno i žele biti u društvu što više ljudi. Napetost i trema popuštaju kada se nešto popije. Alkohol im je kao vrsta stimulacije jer kočnice popuštaju, a duhovitost lakše izlazi na vidjelo.

5. Pijem zbog društva

Svi drugi piju, pa moram i ja. To je najčešće stajalište tinejdžera koji piju alkohol. Ako svi drugi piju, a ja ne pijem, osjećam se kao luzer i štreber, a to svakako ne želim.

6. Hedonisti

Njima je jednostavno super osjećaj biti pijan i to je razlog zašto piju. Znate ono – osjećam se haj, mozak baj baj. To je njihov moto.

7. Mačo pijanci

Uglavnom se radi o dečkima koji se ponašaju poput razjarenih pjetlića. Kada nešto popiju oni dobiju osjećaj moći i tada se ističu po svom ponašanju kojim (barem oni tako tada misle) iskazuju svoju moć. Ipak, najčešće je to njihov subjektivni osjećaj da imaju kontrolu nad ostalima, a zapravo samo pokazuju da nemaju kontrolu nad sobom.

8. Kroneri

Oni piju kad god im se pruži prilika, a ako se ne pruži sama, oni će je sami stvoriti. Piju često, brzo i puno. Nemaju nikakvog ispunjenja u životu i zato se utapaju u alkoholu.

9. Alkoholom protiv stresa

Napetost i velike količine stresa u školi i s roditeljima ove osobe rješavaju konzumacijom alkohola. Alkohol im dođe kao ispušni ventil pomoću kojeg sve barem na neko vrijeme zaborave.

Stručnjaci kažu da svi uživatelji alkohola ne pripadaju nužno samo jednom tipu, već se mogu kretati od jednog do drugog tipa. Piješ li alkoholna pića dva, tri ili više puta tjedno, i to u većim količinama - imaš problem. Tijelo ti se još razvija i alkohol može imati poguban utjecaj, posebice na razvoj tvog mozga. Stoga drugi put dobro razmisli prije nego što kažeš 'živjeli'.


http://funnyhub.com/content_images/4221_2111_hanging-around-drunk.jpg


eye4eye - 15-8-2009 at 13:45

http://www.index.hr/images2/bijelovino327583et.jpg

OSAM hrvatskih vina nagrađeno je na najutjecajnijem svjetskom natjecanju u ocjenjivanju vina "Decanter World Wine Awards" te tako zasjenilo mnogo poznatije proizvođače. "Broj zlatnih medalja je poprilično impresivan, pogotovo za zemlju u kojoj je većina vinograda uništena u ratu za nezavisnost početkom devedesetih", piše britanski Daily Telegraph.

Suci su bili impresionirani jakim crnim vinima proizvedenim na Jadranskoj obali koja ima klimu sličnu onoj u južnoj Francuskoj. No, prave zvijezde ove manifestacije bila su slatka, bijela vina koja su dobila mnoštvo medalja.

"Hrvatska je zaista pravo otkriće ove godine. Odlična bijela vina s puno karaktera i stila", oduševljeno je komentirala glavna sutkinja Angela Muir. Zlatnu medalju dobilo je Bodren Pinot Sivi, koji košta oko tristotinjak kuna. "Ekskluzivno, skupo i svakako se može nositi sa Sauternesom koje se smatra najfinijim desertnim vinom na svijetu", rekla je Muir.

"Ako ste ljubitelj slatkih bijelih vina bili biste ludi da ih ne probate ona iz Hrvatske"

Žiri su oduševila hrvatska bijela vina, uključujući desertna - Chardonnay izborne berbe posušenih bobica, Sivi Pinot, Traminac i lokalna Graševina, koju su usporedili s talijanskim Rizlingom.

"Ovo Hrvatsku zaista stavlja na vinsku kartu. Ako ste ljubitelj slatkih bijelih vina bili biste ludi da ih ne probate. Hrvatska sad zaista može zauzeti svoje mjesto ozbiljnog igrača u svijetu vina", rekao je direktor Decantera Adam Lechemere.

Treba poraditi na distribuciji

Iako je naših osam medalja nadmašilo četiri čileanske i sedam argentinskih, morat će se poraditi na distribuciji naših vina jer ne postoje veći distributeri u inozemstvu, pogotovo Velikoj Britaniji.

"Balkanska regija je jako zanimljiva. Tamo je otprilike ista klima kao u Italiji i južnoj Francuskoj pa nema razloga zašto se tamo ne bi proizvodilo vino iste kvalitete", rekao je Malcolm Gluck, autor Superplonk vinskog vodiča.


eye4eye - 20-9-2009 at 16:45

http://jutarnji.hr/ephresources/images/2009/09/19/vino.wide.jpg

Što se događa oko obitelji Enjingi teško je doznati u gradu u kojem vladaju zavjera šutnje i nejasni odgovori glavnih aktera - političara, poduzetnika i kockara

POŽEGA - To razdoblje je definitivno iza mene - kaže s prilično vidljivom nelagodom Ivan Enjingi mlađi, zamjenik gradonačelnika Požege, 40-godišnji sin poznatog hrvatskog vinara, odgovarajući na pitanje o neugodnom epitetu strastvenog kockara koji ga prati u njegovu rodnom gradu.

To pitanje Enjingiju nikada ne bi bilo postavljeno da se nije našao u posve specifičnim prilikama - gradonačelnik Požege i saborski zastupnik SDP-a, Zdravko Ronko, već je mjesecima na bolovanju i ne dolazi na posao, a njegova druga zamjenica, Jasenka Bešlić, ravnateljica lokalne knjižnice, od izbora u svibnju uopće se ne pojavljuje na Trgu Svetog Trojstva 1, gdje je smještena požeška gradska uprava.


van Enjingi, tako je, već mjesecima, prva osoba Požege, pa oporba, ali i dio građana, zabrinuto pitaju može li čovjek kojega prati takav glas biti na čelu Grada i je li ionako prazna blagajna u opasnosti.

- Svima koji postavljaju to pitanje poručujem da mogu biti potpuno bezbrižni jer nisam potpisnik gradskog računa niti imam pristup proračunskom novcu. Potpisnice su, uz gradonačelnika Ronka, dvije pročelnice. Upravo zbog priča koje po Požegi o meni kolaju, nisam se htio prihvatiti mogućnosti da i ja potpisujem gradske račune. Ako zastupam Grad na nekom skupu ili obavljam neku drugu dužnost, uvijek to činim uz pisanu Ronkovu punomoć - objašnjava Enjingi junior.

Autoritarni Ronko, kojega u Požegi zbog načina na koji vodi Grad zovu “mali Bandić”, u svibnju je, izlazeći iz Gradskog kazališta s neke proslave, nezgodno pao na stepenicama. Uz druge ozljede, pukao mu je i bedreni mišić, pa je izvan stroja i tek iznimno, na dvije štake, pojavi se u prostorijama gradske uprave. Oporavak i rehabilitacija bit će dugotrajni, a Enjingi će do tada, vjerojatno još mjesecima, biti prvi čovjek Grada.

Različita tumačenja

Požega je mali grad u kojemu se sve zna, pogotovo kad je u pitanju lokalni celebrity. O Enjingiju mlađem kolaju priče kao o posjetitelju ekskluzivnih mjesta u hrvatskoj metropoli na kojima se, na kocki, vrte veliki, običnom građaninu teško zamislivi iznosi. A kako je kocka varljiva i kako siguran dobitak jedino ostvaruje kockarnica, u Požegi se govori da je Enjingi na ruletu ostao bez ogromne imovine koja se mjeri milijunskim iznosima.

http://jutarnji.hr/EPHResources/Images/2009/09/19/vino1.jpg

Tako je pukla priča da je njegov otac, Ivan Enjingi stariji, da bi podmirio sinovljeve kockarske dugove, prodao dio svojih vinograda Enveru Moraliću, hrvatskom “kralju vina”, vlasniku obližnjih Kutjevačkih vinograda, koji posljednjih godina naveliko kupuje vinograde, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji. No, Moralić je, kao dobar prijatelj Enjingija starijeg - kaže dalje požeška priča - posjed poznatom vinaru ostavio na doživotno uživanje. Upitan je li ta priča istinita, Enver Moralić ne daje jasan odgovor.

- To je vrlo delikatna i osjetljiva priča. Enjingi stariji i ja dobri smo prijatelji i želim da naši odnosi takvima i ostanu - bilo je sve što je o toj priči htio reći Moralić.

Ivan Enjingi stariji na tu temu - nama uopće nije htio razgovarati.

-Ne želim govoriti o tome-rekao nam je Enjingi za kojeg Požežani tvrde da je duboko razočaran postupcima sina i da uopće ne razgovaraju.

A Enjingi mlađi tvrdi pak da u toj požeškoj glasini nema ni trunke istine.

- Svatko tko je u biznisu ima dugova, pa tako i naše obiteljsko imanje. No, vrijednost naših vinograda, podrumâ, pripadajućih objekata, strojeva i zaliha vina barem peterostruko nadmašuje zaduženost - kaže Enjingi junior.

Dugovi i slike

Priznaje da je ranije znao posjećivati zagrebačka kasina, no tvrdi da je to činio tek iz puke radoznalosti i da su ulozi na kojima je okušavao sreću bili simbolični.

- Jednom je doista bio neki dug od desetak tisuća eura, koji sam, naravno, podmirio, a društvo u kojem sam bio odmah se potrudilo da taj iznos u gradskim pričama udvostruči. A onda znate kako to već ide. Sutradan je to već bio iznos od pedeset tisuća eura, pa se ubrzo popeo na sto tisuća. A tada sam ja pustio priču da se radilo o milijun eura. Jer, kakav bih ja to pripadnik kockarskog jet-seta bio a da ne izgubim barem milijun eura - priča junior.


http://jutarnji.hr/EPHResources/Images/2009/09/19/vino2.jpg


No, otkud onda priče da je zbog kockarskih dugova mlađeg Enjingija nepovratno otišla i iznimno vrijedna obiteljska kolekcija umjetnina, među kojima i platna Miroslava Kraljevića, Vlahe Bukovca, Milivoja Uzelca…

Enjingi mlađi potvrđuje da je njegova obitelj posjedovala vrijedna umjetnička djela, među njima i spomenutih slikara, no da su bez njih ostali zahvaljujući osobi koja mu se predstavljala kao prijatelj, a koja ga je ne samo iznevjerila, nego i prevarila.

- Ne želim izgovoriti ni njegovo ime, jer to ne zavrjeđuje - objašnjava zamjenik požeškoga gradonačelnika Ronka, Ivan Enjingi mlađi.

- Došao je s pričom da ima kupce za te umjetnine, uzeo ih i od tada više nismo vidjeli ni slike ni novac.

Da je živ, povjesničar umjetnosti, slikar i književnik, rođeni Požežanin, Matko Peić, mora da bi se, na onaj njegov poznati način, zajapurio zbog činjenice da platna jednog Kraljevića, Bukovca i Uzelca napuštaju Požegu.

Enjingi, pak, s tugom u glasu priča o tim vrijednim slikama, pa nastavlja kako je mu je trebalo prilično dugo vremena da bi shvatio u kakvom je društvu bio.

- Dolazili su mi s pričom da im hitno treba novac za liječenje od opake bolesti, a kad je novac trebalo vratiti, govorili su mom ocu da su to i učinili, no da sam ja taj novac prokockao. Bila je moja velika, strašna pogreška što sam se s takvim ljudima družio. To što su nas nekoliko puta zajedno vidjeli u kasinu, stvorilo je podlogu za priče koje i danas kolaju Požegom. Ali rekao sam vam na početku: ta epizoda iz mog života trajno je završena - kaže Enjingi mlađi i dodaje: - Danas ne igram ni loto!

Uzdrmana obitelj

Zbog društva u kojem je bio, nastavlja taj 40-godišnji diplomirani agronom, raspala mu se i obitelj. I odnosi s ocem, na čijem je uzornom imanju zaposlen - jer funkcija zamjenika gradonačelnika je volonterska - bili su prilično uzdrmani.

Ali, tvrdi Enjingi mlađi, sada je sve to prošlost. Nakon teške prometne nesreće koju je doživio na autocesti vraćajući se iz Zagreba i u kojoj je nevjerojatnom srećom, u potpuno uniš-tenom malom automobilu C-2, ostao živ, u njegovu se životu, tvrdi, sve promijenilo.

- Shvatio sam taj događaj kao poruku - kaže. - Sreća kakvu sam tada imao događa se u jednom od milijun slučajeva i više je ne treba izazivati.


http://jutarnji.hr/EPHResources/Images/2009/09/19/vino3.jpg

Njegovi sugrađani cijene ga kao pristojnu, komunikativnu osobu, spremnu da sa svakim porazgovara i pomogne. Na kratkom putu od zgrade gradske uprave do pješačke zone u kojoj su načičkani požeški kafići - u tih nekoliko minuta - pozdravilo ga je, mahnulo mu ili se s njim rukovalo barem desetak ljudi. U Požegi svi ga znaju - u tom je gradu rođen, ondje su njegovi korijeni i korijeni njegove starosjedilačke obitelji. U Požegi je sve do odlaska na studij u Zagreb gradio poznanstva i prijateljstva.

Majka mu je bila učiteljica, otac je poznati i ugledni požeški vinar s ogromnim plantažama koje se, na blagim padinama Krndije, prostiru na više od 50 hektara. Obitelj ima dugu vinogradarsku tradiciju. Prapradjed Ivana Enjingija mlađeg, Koloman, posadio je daleke 1890. prve čokote vinove loze, pa su s tradicijom koja je duga već gotovo 120 godina vina obitelji Enjingi postala istinski brend. Ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Prije nekoliko godina Enjingijeva su vina dobila nagradu prestižnog vinarskog časopisa Decanter. Gdje god se pojave, Enjingijeva vina dobivaju medalje i nagrade.

Politika bez naknade

Iako za Enjingija mlađeg kažu da nije rođen za politiku, nego da je Ronku trebao baš zbog ugleda obitelji iz koje potječe, on je u lokalnoj politici, kao nestranačka osoba, već godinama. Dugogodišnji je gradski vijećnik, a zamjenik gradonačelnika bio je i u vrijeme Ronkova prethodnika dr. Marijana Cesareka. No, od politike nikada nije živio, čak, kaže, ni naknadu koja mu pripada nikada nije podigao nego je sve dao u humanitarne svrhe.

Požeška oporba, posebno gradski HDZ, na čijem je čelu bivši gradonačelnik Nove Gradiške Ante Šolić, u kuloarima će i dalje pričati da je zbog Ronkove bolesti i činjenice da ga mijenja Enjingi “grad na ruletu”. No, kada stav o tome treba javno reći, nećkaju se.

Iako Šolić govori de je spreman postati Ronkovim skrbnikom javno ne želi komentirati gradske priče. U malim sredinama poput Požege, iako je taj grad i županijsko središte, u kojem su se tijekom godina sklapale kojekakve koalicije da bi se osvojila ili zadržala vlast, obitelj Enjingi uvijek je bila poželjan partner. Unatoč pričama koje o Enjingiju kolaju Požegom, nitko iz lokalne politike, upravo zbog toga, ne želi ga se odreći, jer imati uza se Enjingija ravno je dobitku na lutriji.


eye4eye - 27-1-2010 at 11:54

http://image.dnevnik.hr/media/images///360x240/Dec2009//60275804.jpg



Slavni pariški restoran La Tour d'Argent ponudio je na prodaju 18.000 boca vina iz vlastitih podruma, dajući vinoljupcima priliku da se domognu nekih od najboljih vina na svijetu.

To je prvi put u povijesti restorana dugoj 427 godina da se prodaje dio vina, šampanjaca i žestokih pića koje su odnjegovale generacije somelijera kako bi zadovoljili ukus gostiju, od kraljeva do filmskih zvijezda.

'Neki će ga kupiti zbog kolekcionarstva, ali nadam se da će većina ljudi kupiti vino da bi u njemu uživali, da bi ga pili', rekao je David Ridgeway, već 28 godina glavni somelier La Tour d'Argenta.

Taj restoran uz obale Seine, iz kojeg se pruža pogled na katedralu Notre Dame, očekuje da će prikupiti najmanje milijun eura potrebnih za obnovu i kupnju novih vina.


eye4eye - 10-2-2010 at 13:34

http://www.net.hr/2010/01/29/0711007.42.jpg

Namirnice bogate prirodnim antioksidansom apigeninom, poput celera, peršina, rajčice i crnog vina, mogu pomoći u prevenciji leukemije, tvrde nizozemski znanstvenici.
Apigenin je prisutan u nizu vrsta voća i povrća, a u najvećim koncentracijama je prisutan u celeru, peršinu, rajčici i crnom vinu, prenosi poslovni.hr.

Znanstvenici sa sveučilišta u Groningenu proveli su testiranja koja su pokazala da apigenin može zaustaviti razvoj dvaju tipova stanica povezanih s leukemijom te smanjiti izglede za njihovo preživljavanje.

Flavonoidi zbog antioksidativnih svojstava mogu zaštititi stanice od oštećenja koja im nanose molekule kisika, pojašnjavaju znanstvenici. Neka prethodna istraživanja su apigenin povezala s manjim rizikom obolijevanja od raka jajnika. Rezultate nove studije objavio je časopis Cell Death and Disease.


eye4eye - 16-2-2010 at 08:57

http://image.dnevnik.hr/media/images///600xX/Feb2010//60294986.jpg


Izraelski arheolozi nedavno su otkrili 1.400 godina staru prešu za vino, navele su izraelske službe za starine.



Preša za vino, dimenzija 6,5 na 16,5 metara iskopana je u južnom Izraelu, oko 40 km jugoistočno od Tel Aviva. Koristila se za prešanje grožđa u kasnom bizantinskom dobu. Identična preša pronađena je nedavno oko 200 kilometara dalje i čini se da ih je izradio isti majstor.

Znanstvenici su istaknuli da preša pokazuje kako je razina tehnologije u tom razdoblju bila vrlo visoka, rekao je Uzi Ad dodajući da su bačve u koje se vino spremalo bile osmerokutne, čini se iz isključivo estetskih razloga.


eye4eye - 24-2-2010 at 10:06

http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/Feb2010//60297359.jpg


Hram, kružnog tlocrta, vjerojatno posvećen aztečkom bogu vina pronađen je u povijesnom središtu glavnog grada Mexica, objavili su meksički arheolozi.



Struktura hrama mogla bi biti promjera većeg od 30 metara
Arheolog Eduardo Matos Moctezuma kazao je da je hram otkriven prije otprilike dva mjeseca. Matos Moctezuma, najugledniji meksički arheolog koji je ujedno od 1978. i koordinator iskopavanja ostataka nekadašnjeg glavnog aztečkog grada, kazao je da je hram pronađen pored glavne katedrale u Mexicu. Stručnjaci smatraju da je hram bio posvećen aztečkom bogu vina, koji je zvao Ehecatl-Quetzalcoatl. Hram je bio dio velikog aztečkog glavnog grada Tenochtitlana, i vjerojatno je bio izgrađen u 15. stoljeću, rekao je Matos Moctezuma. Točne dimenzije hrama nisu poznate, ali arheolozi smatraju da je njegova struktura 'mogla biti promjera većeg od 30 metara'.


eye4eye - 4-6-2010 at 11:46

http://image.dnevnik.hr/media/images///360x240/May2010//60322910.jpg




Boca vrhunskog, najskupljeg šampanjca na svijetu, Dom Perignon kupljena je za 40 000 eura čime je oboren britanski rekord najskupljeg pića kupljenog u nekom baru.

Boca pića prozvanog Kraljem šampanjaca prodana je u jednom londonskom hotelu. Kupac skupocjenog pića, osim spomenutog iznosa za šampanjac, ostavio je 12 tisuća eura napojnica i još pet tisuća eura troškova za usluge u hotelu. Time je cijena ukupnih troškova za par noći provedenih u hotelu porasla na skoro 60 tisuća eura. Pretpostavlja se da je kupac pića ruski milijarder, prenosi Daily Telegraph.

Dok druga pića, ratritetni primjerci, dostižu daleko veće cifre tijekom aukcija, vjeruje se da je ova boca Dom Perignona najskuplje prodano piće u baru. Vodstvo hotela s pravom nije htjelo otkriti identitet gosta, no u javnost je ipak procurila informacija da je riječ o ruskom milijarderu, stalnom gostu hotela.


eye4eye - 24-6-2010 at 16:39

http://image.dnevnik.hr/media/images///360x240/Jun2010//60331258.jpg


Iako već na spomen riječi vino većina nas pomisli na nešto negativno poput poroka ili ovisnosti, brojne su studije koje dokazuju njegovu ljetkovitost i druge dobrobiti za naš organizam.

Najnovija studija provedena u Francuskoj tvrdi da su ljudi koji dnevno popiju pola boce vina zdraviji od svih onih koji ne piju vino. Prema studiji, oni koji popiju tri čaše vina bolje obavljaju svoje poslovne obaveze i manje su izloženi svakodnevnome stresu.

Liječnici državne bolnice u Parizu proveli su studiju na 150 tisuća ljudi nakon koje su došli do zaključka da su ljudi koji umjereno konzumiraju alkohol zdraviji od onih koji to nikada nisu prakticirali. Sudionici studije su bili podijeljeni u pet grupa - osobe koje ne piju alkohol, one koji dnevno popiju po jednu čašu, ljude koji dnevno piju između jedne i tri čaše dnevno, osobe koje popiju više od tri čaše u toku dana, te ljude koji su prestali konzumirati alkohol.

Analiza je pokazala da oni koji dnevno popiju između jedne i tri čaše alkohola imaju manje izgleda da obole od kardiovaskularnih bolesti, te da su manje izloženi stresu i depresiji. Istraživanje je pokazalo i to da ta kategorija ljudi nema problema sa tjelesnom težinom.


eye4eye - 6-9-2010 at 09:45

http://image.dnevnik.hr/media/images///normal/Mar2010//60300761.jpg


Dodajući mjehuriće kisika u alkoholna pića moglo bi pomoći u izbjegavanju glavobolja nakon cijelonoćnog opijanja.

Istraživači na Sveučilištu u Chungnamu u Koreji otkrili su kako se oni koji piju alkohol u kojem ima više kisika trijezne 30 minuta brže od onih koji konzumiraju uobičajen alkohol. Dr. Kwang-il Kwon, koji je pomagao u studiji, kaže da kada se u alkohol stavljalo više kisika, osobe koje su ga konzumirale budile su se s manjim glavoboljama.

‘Pića obogaćena kisikom smanjila su koncentraciju alkohola u krvi brže nego normalno piće’, rekao je dr. Kwon.‘Ovo bi moglo imati klinički i značaj u stvarnom životu i moglo bi smanjiti nesreće uzrokovane alkoholom. Zbog takvih bi se pića ljudi brže trijeznili i izbjegli posljedice’, dodaje Kwon.


eye4eye - 3-11-2010 at 10:04

http://www.index.hr/images2/MichaelDouglas_stres_22092010-JLP.jpg

MICHAEL DOUGLAS čvrsto vjeruje u svoje ozdravljenje te se jako veseli trenutku kada će ponovo moći uživati u čaši vina. Glumac ima rak grla koji mu se proširio te je upravo završio s tretmanima radijacije i kemoterapije. "Uvijek sam bio pozitivna osoba, znam da ću ovo pobijediti no proces ozdravljenje me puno košta. Izgubio sam puno energije i više uopće ne osjećam okus. Jedva čekam da ozdravim pa da s užitkom popijem čašu vina", rekao je glumac.

Douglasu je ovo bila jako teška godina. Prije no što mu je dijagnosticiran rak, glumac je morao svog najstarijeg sina Camerona ispratiti u zatvor zbog dilanja droge. "Godina mi je bila prilično stresna. Do sada mi je uvijek u životu sve išlo dobro no s vremena na vrijeme život ti podmetne nogu tek toliko da te testira", kaže Michael, koji je u braku s Catherine Zeta-Jones te s njom ima dvoje male djece.


eye4eye - 14-4-2011 at 08:10

http://www.zdravakrava.hr/media/article/images/vino-casa-zk450x300.jpg

U moru raznoraznih dijeta nama je za oko zapela ova „vinska“. Naime, ako imate koju kilu viška, bacite se na vino. Naravno, ne možete isprazniti litru Portugisca i očekivati da izgledate kao Brad Pitt. No ako konzumirate umjerene količine vina u obliku jedne čaše dnevno, možete napraviti mnogo toga pozitivnog za svoje zdravlje.

Znanstvenici su pratili 20.000 ljudi prosječne težine kroz 13 godina. Utvrđeno je da ljudi koji piju čašu ili dvije crnog vina na dan imaju 30 posto manji rizik od debljanja, za razliku od ljudi koji ne konzumiraju vino. Istraživanje se također odnosilo i na pivo te liker, no rezultati nisu bili tako evidentni kao kod crnog vina. Jana Klauer, stručnjak za nutricionizam i metabolizam navodi kako ju istraživanje nije iznenadilo jer crno vino je bogato antioksidansima te snižava krvni tlak i razinu kolesterola u krvi.

„Alkohol također može poticati izgaranje kalorija u takozvanom procesu termogeneze. Alkohol podiže temperaturu tijela (zato ako pijete ponekad imate rumene obraze), što potiče cirkulaciju a posljedično i trošenje kalorija“, objašnjavaju znanstvenici.

Ne pokušavajte zamijeniti redovitu prehranu vinom jer jedino što ćete s tim postići je pijano stanje. Niti jedno alkoholno piče nije dobro konzumirati na „prazan želudac“. Dakle, nije se cilj oblijevati vinom već uz redovite obroke popiti čašu ili dvije crnog vina dnevno, što će vam pomoći u održavanju željene tjelesne težine.


eye4eye - 15-6-2012 at 08:53

http://www.index.hr/apetit/wp-content/uploads/2012/06/6a00e39824440288330105365bf14a970c-500wi-e1339665907749.jpg



POVIJEST vinove loze obuhvaća tisuće godina i usko je povezana s poviješću poljoprivrede. Arheološki dokazi sugeriraju da je do prve proizvodnje vina došlo u Iranu i Armeniji otprilike 6.000 godine prije Krista. Dokazi ukazuju na uzgoj vinove loze i u ranom brončanom dobu na lokacijama Bliskog istoka, Sumera i Egipta 1.000 godina prije Krista. Proizvodnja vina u Europi povezana je s arheološkim nalazištima u sjevernoj Grčkoj koji datiraju 4.000 godina prije Krista. Te iskopine sadrže najstarije pisane dokaze o vinarstvu. U Egiptu, vino je također dio pisane povijesti, igra važnu ulogu u zagrobnom životu. U Kini su pronađeni dokazi o vinovoj lozi koji datiraju iz drugog i prvog tisućljeća prije Krista. Brojni zapisi u Starom zavjetu spominju vino te ukazuju na rani nastanak i značaj na Bliskom istoku.

Vino je povezano s mitovima o Dionizu i Bacchusu, odnosno bogovima stare Grčke i Rima. Grci su provodili aktivnu trgovinu vinom i sadili grožđe u svojim kolonijama od Crnog mora do Španjolske. Rimljani su također bitno utjecali na razvoj vinogradarstva i vinarstva tako što su u svojim tadašnjim kolonijama utemeljili vinograde. Iz tog perioda potječu vinogradi u dolinama Rajne, Mosela; današnje regije Njemačke i Francuski Alsace, Dunava; današnje regije Austrije, Mađarske, naša Slavonija i Podunavlje sve do Rumunjske i Bugarske, Rhône, Saône, Garonne, Loire, i Marne kojima se definiraju velike francuske regije Rhône, Burgundija, Bordeaux, Loire i Champagne. Vinarske tehnologije, poput prešanja, znatno su unaprijeđene za vrijeme Rimskog carstva. Iz tog doba imamo dokumente koji spominju mnoge sorte grožđa i vinogradarske tehnike te razvoj i primjenu bačvi za pohranu i transport vina.

U srednjovjekovnoj Europi, nakon pada Rima, Kršćanska crkva postala je bitan čimbenik u vinogradarstvu i vinarstvu. Vino postaje neizostavan dio slavljenja katoličkih misa. Istovremeno, vino postaje zabranjeno u islamskoj kulturi. Uzgoj grožđa i proizvodnja vina postupno se povećavaju, kao i potrošnja od 15. stoljeća. Nakon putovanja Kolumba grožđe i vinska kultura preplivali su Atlantik te su iz Starog svijeta došli u Novi. Španjolski misionari su postavili temelje vinogradarstva u Čileu i Argentini sredinom 16. stoljeća te ga proširili na Kaliforniju u 18. stoljeću. Paralelno, Britanski doseljenici sade vinograde u Australiji i Novom Zelandu u ranom 19. stoljeću, a Nizozemski doseljenici su grožđe iz Rajne preselili na Jug Afrike još 1654.

S velikom europskom imigracijom iz 19. i početka 20. stoljeća u Novi svijet uvezene su sorte Vitis vinifera grožđa. Vino preživljava razorne posljedice Phylloxere 1870-ih. Kako bi zaštitili ugled svojih velikih regija, vinogradare i vinare, te jamčili kvalitetu vina proizvedenih u istim regijama pod strogo reguliranim postupcima, mnoge vlade europskih zemalja donose brojne i stroge zakone te svojim vinima dodjeljuju regionalna imena.

Danas je vino jedno od najpopularnijih pića koje se proizvodi u regijama diljem svijeta.


Napush(t)en - 17-6-2012 at 21:48

da da, znam da je jako staro.. ljudi su se počeli bogatiti, jadna grčka, nema vinovih loza.. :heheda::heheda::ave::ave: haha :hehe:

:hehene::eureka::barfy:


eye4eye - 18-6-2012 at 05:54

Quote:
Originally posted by Napush(t)en
da da, znam da je jako staro.. ljudi su se počeli bogatiti, jadna grčka, nema vinovih loza.. :heheda::heheda::ave::ave: haha :hehe:

:hehene::eureka::barfy:


:lol::duh::pjano:


eye4eye - 30-8-2012 at 08:56

http://www.index.hr/apetit/wp-content/uploads/2012/08/Omerto-vino-od-raj%C4%8Dica-629x406.jpg


TKO KAŽE da se bez grožđa ne može napraviti vino? Pascal Miche je vinar iz Quebeca i pravi vina po receptu koji je već generacijama u njegovoj obitelji. Ovaj bivši mesar se prije sedam godina preselio iz Belgije u Kanadu i odlučio komercijalizirati recept koji je dobio od svoga djeda. Kupio je zemlju i zasadio “vinograd”, prenosi AFP.

Ako potražite na internetu vino od rajčice, pronaći ćete još entuzijasta koji se njime bave, no Pascal se nada da će upravo on ideju prvi uspješno komercijalizirati. Sad prodaje 34.000 boca godišnje. Baš kao i za klasično vino, i ovaj vinar za svoja piće bira najbolje plodove. U Omerto, vino koje je nazvao po svom djedu, idu samo najbolje crvene, žute i crne rajčice koje mu daju poseban “bouquet”. Pascal je testirao 16 različitih vrsta rajčica da bi našao najbolju kombinaciju koja bi se najbolje uklopila u klimu i nadmorsku visinu Quebeca. Vino od rajčica, kao i vino od grožđa, zahtijeva jednak proces stvaranja i treba mu oko devet mjeseci da dođe od polja do boce.

Pascal svoj proizvod u Sjevernoj Americi može bez problema zvati vinom, no u Francuskoj bi mogao imati problem jer tamo samo alkoholna pića napravljena od fermentiranog grožđa imaju pravo na taj naziv. Sommelieri ovo vino opisuju kao voćno, poletno, slatkog okusa, medeno i odlično za deserte i ljutu hranu. Što mislite, može li vino od rajčice biti dobro kao vino od grožđa?